POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Sprdanje iz diplomskog rada o lojalnosti potrošača - znak nerazumijevanja ekonomije



Sprdanje iz diplomskog rada o lojalnosti potrošača - znak nerazumijevanja ekonomije

19.09.2017.

PIŠE: Jerko Markovina FOTO: Instagram

Otkad su se pojavili javni komentari na online sadržaje i visoka interaktivnost društvenih mreža, učinci su bili svakakvi, ali sigurno nikad nije dosadno. S jedne strane pozitivne akcije pomoći i organizacije u teškim situacijama ili obična zabava i komunikacija, a s druge agresivno trolanje i ventiliranje najnižih emocija pod zaštitom lažnih identiteta. I tako je nedavno i na naše portale prenesena informacija kako se cijela Srbija sprda temom diplomskog rada jedne studentice privatnog fakulteta, a tema rada bila je "Lojalnost potrošača brandu Guess".

Za početak, nije mi bilo jasno zašto se sprdati temom rada jer istraživanja lojalnosti potrošača za različite marke je sasvim klasična tema istraživanja u marketingu, neki bi čak rekli izlizana i ne posebno ambiciozna, ali za diplomski rad sasvim u redu. Dapače, to je jedna od primijenjenih tema i ako je napravljena kako treba, s kvalitetnim podacima, može dosta dobro služiti nekom manageru u Guessu da nauči nešto o navikama vlastitih klijenata. Poznavanje kupaca je preduvjet uspjeha na tržištu, tako da veće firme inače plaćaju dosta novca profesionalnim agencijama za istraživanje tržišta da dobiju ovakve podatke.

Onda vjerojatno dolazimo do drugog razloga sprdnje, a to je što dotična studentica izgleda kao da je sad išetala iz beogradske silikonske doline i naslikava se s diplomskim za Instagram. Možemo uzeti u obzir i da beogradski privatni fakulteti nemaju baš reputaciju visokih akademskih standarda, ali sve to skupa ne znači da ovaj diplomski rad nije napravljen dobro i po pravilima. Jednostavno to ne znamo ako ga ne pročitamo, tako da sve ostaje na klasičnom internet trolanju pri čemu se na osnovu izgleda i nekoliko drugih informacija zaključuje o nečijoj sposobnosti. Trolanje zna biti i duhovito i zabavno, ako ne prijeđe crtu ismijavanja, posebno neutemeljenog ili utemeljenog na nekoj predrasudi. Onda postaje samo tužno i trošenje online prostora.

I sve bi to moglo proći kao još jedna internet pošalica da se baš oko obrazovanja Hrvati ne vole sprdati i, recimo, glupim Amerikancima zato jer u nekim youtube filmićima vide da neki misle da je Europa država i ne znaju koji je glavni grad Kirgistana i je li pravilno reći Irak ili Iran. Treba li uopće reći koliko je deplasirana takva sprdnja u zemlji u kojoj je ministar bio pod ozbiljnom sumnjom plagiranja radova kao i mnogi drugi javni djelatnici s krivotvorenim radovima i diplomama, samo 18 posto stanovništva je visoko obrazovano, sveučilišta globalno nisu ni u prvih 500, a također se može naći veselih Youtube filmića po kojima bi hrvatsku pamet neki drugi mogli suditi.

U svakom slučaju i u ismijavanju stereotipa treba imati mjere, a kako u svakoj šali ima ponešto istine, tako i u svakom zluradom podsmijehu ima i nešto frustracije pa, eto, pokušajte ne hraniti takvu vrstu trolova na internetu. Ne samo da nije pristojno, nije ni bogznakako smiješno ni zabavno.

VIŠE IZ RUBRIKE: ZANIMLJIVOSTI
Teme: SPRDANJE (1), DIPLOMSKI RAD (1), SRBIJA (11), POTROŠAČI (1)

Vezano

Kako mi je službenica na šalteru pomogla da prebolim nostalgiju
(23.08.2017.)

Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
(08.08.2017.)

Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
(07.08.2017.)

Otkad su se pojavili javni komentari na online sadržaje i visoka interaktivnost društvenih mreža, učinci su bili svakakvi, ali sigurno nikad nije dosadno. S jedne strane pozitivne akcije pomoći i organizacije u teškim situacijama ili obična zabava i komunikacija, a s druge agresivno trolanje i ventiliranje najnižih emocija pod zaštitom lažnih identiteta. I tako je nedavno i na naše portale prenesena informacija kako se cijela Srbija sprda temom diplomskog rada jedne studentice privatnog fakulteta, a tema rada bila je "Lojalnost potrošača brandu Guess".

Za početak, nije mi bilo jasno zašto se sprdati temom rada jer istraživanja lojalnosti potrošača za različite marke je sasvim klasična tema istraživanja u marketingu, neki bi čak rekli izlizana i ne posebno ambiciozna, ali za diplomski rad sasvim u redu. Dapače, to je jedna od primijenjenih tema i ako je napravljena kako treba, s kvalitetnim podacima, može dosta dobro služiti nekom manageru u Guessu da nauči nešto o navikama vlastitih klijenata. Poznavanje kupaca je preduvjet uspjeha na tržištu, tako da veće firme inače plaćaju dosta novca profesionalnim agencijama za istraživanje tržišta da dobiju ovakve podatke.

Onda vjerojatno dolazimo do drugog razloga sprdnje, a to je što dotična studentica izgleda kao da je sad išetala iz beogradske silikonske doline i naslikava se s diplomskim za Instagram. Možemo uzeti u obzir i da beogradski privatni fakulteti nemaju baš reputaciju visokih akademskih standarda, ali sve to skupa ne znači da ovaj diplomski rad nije napravljen dobro i po pravilima. Jednostavno to ne znamo ako ga ne pročitamo, tako da sve ostaje na klasičnom internet trolanju pri čemu se na osnovu izgleda i nekoliko drugih informacija zaključuje o nečijoj sposobnosti. Trolanje zna biti i duhovito i zabavno, ako ne prijeđe crtu ismijavanja, posebno neutemeljenog ili utemeljenog na nekoj predrasudi. Onda postaje samo tužno i trošenje online prostora.

I sve bi to moglo proći kao još jedna internet pošalica da se baš oko obrazovanja Hrvati ne vole sprdati i, recimo, glupim Amerikancima zato jer u nekim youtube filmićima vide da neki misle da je Europa država i ne znaju koji je glavni grad Kirgistana i je li pravilno reći Irak ili Iran. Treba li uopće reći koliko je deplasirana takva sprdnja u zemlji u kojoj je ministar bio pod ozbiljnom sumnjom plagiranja radova kao i mnogi drugi javni djelatnici s krivotvorenim radovima i diplomama, samo 18 posto stanovništva je visoko obrazovano, sveučilišta globalno nisu ni u prvih 500, a također se može naći veselih Youtube filmića po kojima bi hrvatsku pamet neki drugi mogli suditi.

U svakom slučaju i u ismijavanju stereotipa treba imati mjere, a kako u svakoj šali ima ponešto istine, tako i u svakom zluradom podsmijehu ima i nešto frustracije pa, eto, pokušajte ne hraniti takvu vrstu trolova na internetu. Ne samo da nije pristojno, nije ni bogznakako smiješno ni zabavno.

VIŠE IZ RUBRIKE: ZANIMLJIVOSTI
Teme: SPRDANJE (1), DIPLOMSKI RAD (1), SRBIJA (11), POTROŠAČI (1)

Pregleda: 6871