POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Usprkos sudskoj odluci u Vladi i dalje inzistiraju da je Uber ilegalna platforma



Usprkos sudskoj odluci u Vladi i dalje inzistiraju da je Uber ilegalna platforma

19.09.2017.

PIŠE: Ivan Bertović

Na pravnom fakultetu je u organizaciji studentske udruge ELSA (The European Law Students Association) održan okrugli stol pod naslovom “Taxi budućnosti” na temu usluga prijevoza i rasprava o postojećem zakonu koji regulira, između ostalog, taksi usluge. Okruglom stolu su pristupili predstavnik prometnog fakulteta doc. dr. sc. Marko Ševrović, predstavnik Hrvatske obrtničke komore Božo Miletić, predstavnik Hrvatske gospodarske komore Petar Dragić, predstavnik Cammeo taksija Marko Župa i moja malenkost. Ja sam zastupao interese potrošača i širokog građanstva.

Time smo se uključili u raspravu utjecajima trenutnog zakona, ali i potrebi za novim zakonodavnim okvirom.

Uvodne riječi su bile dane rektoru Damiru Borasu i predstavnici ministarstva prometa Luciji Bartulović Oničević u kojima su oboje našli za potrebno naglasiti da je Uber "ilegalna platforma" tvrdeći da on ne poštuje postojeće zakone. Petar Vlahov je bio toliko ljubazan moderirati taj okrugli stol i ovim putem mu zahvaljujemo!

Otvorio sam raspravu naglašavajući potrebu za što većom deregulacijom, smanjivanjem umjetno stvorenih barijera te omogućavanjem što veće konkurencije kako bi kvaliteta usluge rasla, a cijena padala. Bio sam ugodno iznenađen stavovima predstavnika Hrvatske gospodarske komore budući da nije zagovarao preveliku kontrolu i regulaciju industrije, nego je naglašavao samo potrebu za usklađivanjem sigurnosnih standarda kako bi se osigurala sigurnost putnika, ali drugih sudionika u prometu. S razlogom smo imali malu zadršku jer, iako to na prvu zvuči smisleno, problem nastaje ako sigurnosni standardi postanu jednako ograničavajući kao što su trenutni standardi za kvote, izgled taksija ili stručnu spremu samih taksista, što bi na kraju moglo u slučaju hiper regulacije ponovno dovesti do velikih ulaznih barijera koje bi onemogućile mnogim malim i srednjim poduzetnicima da se ubace na to tržište i ponude adekvatnu konkurenciju.

Dapače, predstavnik Hrvatske gospodarske komore je naglašavao potrebu za ukidanjem kvota koje rade distorziju tržišta onemogućavajući građanima da u potpunosti uživaju u dostupnom i kvalitetnom prijevozu u bilo kojem gradu ili mjestu.

Predstavnik Cammeo taksija je izrazio jednake stavove i naglasio da je ono što je nužno ravnopravna utakmica između svih sudionika na tržištu, načelo zakonitosti, da svi zakoni vrijede za sve jednako. Tu ponovno se postavlja pitanje ulaznih barijera koje mogu biti vrlo teške u slučaju da zakon sa svojim normama ostavlja preveliki izazov za bilo kojeg novog poduzetnika. U takvim situacijama bi mogli čak zaključiti da takav zakon štiti postojeće taksiste od bilo kakve konkurencije. Ali sa svime time rečenim, predstavnici HGK i Cammeo taksija su demonstrirali daleko veće poznavanje tržišnih mehanizama od ostalih sudionika na okruglom stolu.

Nažalost, predstavnik HOK-a je ponovno naglašavao kako su u klasičnom taksisti stjerani u kut jer su se našli u tešku situaciju gdje neka pravila vrijede za jedne, ali ne i za druge.

Naglasio sam mu da takvi zakoni evidentno ne služe potrošačima nego samo taksistima, a zakoni koji štite profesiju uvijek idu na trošak poreznog obveznika. Također smo mu ukazali da su prosvjedi protiv Ubera koji su nazivani “spontanim okupljanjima taksista” bili usmjereni protiv krivih skupina jer su, umjesto da se žale vlasti koja takve zakone piše i provodi ili ne provodi, taksisti svoj bijes iskalili na običnim građanima koji nisu krivi ni za što.

Predstavnik Prometnog fakulteta je naravno nastavio s klasičnim centralno planerskim i blago etatističkim pričama o potrebi za ozbiljnom regulacijom tih usluga tvrdeći da treba sustići europsku razinu koja ima jako visoku kvalitetu. Činjenica je da je ta visoka kvaliteta zagušila tržište i da je upravo američki taksi taj koji dolazi u Europu, a ne obratno. Da je regulacija tako dobra, Europa bi osvajala američko tržište. Druga kritika koju je uputio je bila prema neujednačenim cijenama za različita odredišta pa je tako naglasio da ako bi pojedinac uzeo Uber iz Zagreba do Garešnice bi imao jednu cijenu, a ako bi odabrao suprotni smjer cijena bi bila viša. Odgovorio sam mu da budući da je stanovanje u Zagrebu skuplje, na jednak način na koji se ne traži od stanovnika Garešnice da subvencionira život ljudi u Zagrebu se može tražiti da stanovnici Grada Zagreba ne subvencioniraju prijevoz za Garešnicu.

Također sam istaknuo da se ne može očekivati od bilo kakve inspekcije da s jednakom efikasnošću, revnošću i brzinom djeluje na vozače koji bi možda pokušali oštetiti putnike kao što to može sama društvo koje organizira prijevoz. Za primjer smo dali situaciju iz Praga gdje je, u gradu koji ne poznajemo i s jezikom koji ne govorimo, kada je vozač Ubera proveo kolege “panoramskom rutom”, nakon uvida u put koji je odabran i žalbe koja je poslana navečer, rezultat bio da je idućeg jutra novac bio vraćen na račun uz ispriku. Kategorički tvrdim da niti jedna inspekcija ne može niti bude djelovala jednakom brzinom i efikasnošću. Svi sudionici okruglog stola su se složili da je to ipak jako složena tema s puno elemenata, ali se i dalje vidi jaka razlika u pristupu onih koji zagovaraju centralno planiranje do onih koji se bore za potrošače i što aktivniju tržišnu utakmicu.

Za kraj bih samo napomenuo da smo malo iznenađeni Vojislavom Mazzoccom koji je prisustvovao okruglom stolu, ali pišući članak za Index nije našao za potrebno napomenuti da je bilo pet sudionika tog okruglog stola. Ne znam smatra li da mišljenja koja smo tamo ponudili nisu dovoljno važna ili jednostavno odbija davati medijski prostor Liberalu. Ovim putem ga pozdravljamo u nadi da će njegova buduća izvješća biti potpunija.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: UBER (23), TAKSI (4), MINISTARSTVO PROMETA (1)

Vezano

Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
(12.12.2017.)

Taksisti dobili ravnopravnost s Uberom...I jako su ljuti zbog toga
(23.11.2017.)

Liberalizacija taksi usluga - najbolja odluka Vlade ove godine
(17.11.2017.)

Faktograf: ni F od fakta (02.08.2017.)

Na pravnom fakultetu je u organizaciji studentske udruge ELSA (The European Law Students Association) održan okrugli stol pod naslovom “Taxi budućnosti” na temu usluga prijevoza i rasprava o postojećem zakonu koji regulira, između ostalog, taksi usluge. Okruglom stolu su pristupili predstavnik prometnog fakulteta doc. dr. sc. Marko Ševrović, predstavnik Hrvatske obrtničke komore Božo Miletić, predstavnik Hrvatske gospodarske komore Petar Dragić, predstavnik Cammeo taksija Marko Župa i moja malenkost. Ja sam zastupao interese potrošača i širokog građanstva.

Time smo se uključili u raspravu utjecajima trenutnog zakona, ali i potrebi za novim zakonodavnim okvirom.

Uvodne riječi su bile dane rektoru Damiru Borasu i predstavnici ministarstva prometa Luciji Bartulović Oničević u kojima su oboje našli za potrebno naglasiti da je Uber "ilegalna platforma" tvrdeći da on ne poštuje postojeće zakone. Petar Vlahov je bio toliko ljubazan moderirati taj okrugli stol i ovim putem mu zahvaljujemo!

Otvorio sam raspravu naglašavajući potrebu za što većom deregulacijom, smanjivanjem umjetno stvorenih barijera te omogućavanjem što veće konkurencije kako bi kvaliteta usluge rasla, a cijena padala. Bio sam ugodno iznenađen stavovima predstavnika Hrvatske gospodarske komore budući da nije zagovarao preveliku kontrolu i regulaciju industrije, nego je naglašavao samo potrebu za usklađivanjem sigurnosnih standarda kako bi se osigurala sigurnost putnika, ali drugih sudionika u prometu. S razlogom smo imali malu zadršku jer, iako to na prvu zvuči smisleno, problem nastaje ako sigurnosni standardi postanu jednako ograničavajući kao što su trenutni standardi za kvote, izgled taksija ili stručnu spremu samih taksista, što bi na kraju moglo u slučaju hiper regulacije ponovno dovesti do velikih ulaznih barijera koje bi onemogućile mnogim malim i srednjim poduzetnicima da se ubace na to tržište i ponude adekvatnu konkurenciju.

Dapače, predstavnik Hrvatske gospodarske komore je naglašavao potrebu za ukidanjem kvota koje rade distorziju tržišta onemogućavajući građanima da u potpunosti uživaju u dostupnom i kvalitetnom prijevozu u bilo kojem gradu ili mjestu.

Predstavnik Cammeo taksija je izrazio jednake stavove i naglasio da je ono što je nužno ravnopravna utakmica između svih sudionika na tržištu, načelo zakonitosti, da svi zakoni vrijede za sve jednako. Tu ponovno se postavlja pitanje ulaznih barijera koje mogu biti vrlo teške u slučaju da zakon sa svojim normama ostavlja preveliki izazov za bilo kojeg novog poduzetnika. U takvim situacijama bi mogli čak zaključiti da takav zakon štiti postojeće taksiste od bilo kakve konkurencije. Ali sa svime time rečenim, predstavnici HGK i Cammeo taksija su demonstrirali daleko veće poznavanje tržišnih mehanizama od ostalih sudionika na okruglom stolu.

Nažalost, predstavnik HOK-a je ponovno naglašavao kako su u klasičnom taksisti stjerani u kut jer su se našli u tešku situaciju gdje neka pravila vrijede za jedne, ali ne i za druge.

Naglasio sam mu da takvi zakoni evidentno ne služe potrošačima nego samo taksistima, a zakoni koji štite profesiju uvijek idu na trošak poreznog obveznika. Također smo mu ukazali da su prosvjedi protiv Ubera koji su nazivani “spontanim okupljanjima taksista” bili usmjereni protiv krivih skupina jer su, umjesto da se žale vlasti koja takve zakone piše i provodi ili ne provodi, taksisti svoj bijes iskalili na običnim građanima koji nisu krivi ni za što.

Predstavnik Prometnog fakulteta je naravno nastavio s klasičnim centralno planerskim i blago etatističkim pričama o potrebi za ozbiljnom regulacijom tih usluga tvrdeći da treba sustići europsku razinu koja ima jako visoku kvalitetu. Činjenica je da je ta visoka kvaliteta zagušila tržište i da je upravo američki taksi taj koji dolazi u Europu, a ne obratno. Da je regulacija tako dobra, Europa bi osvajala američko tržište. Druga kritika koju je uputio je bila prema neujednačenim cijenama za različita odredišta pa je tako naglasio da ako bi pojedinac uzeo Uber iz Zagreba do Garešnice bi imao jednu cijenu, a ako bi odabrao suprotni smjer cijena bi bila viša. Odgovorio sam mu da budući da je stanovanje u Zagrebu skuplje, na jednak način na koji se ne traži od stanovnika Garešnice da subvencionira život ljudi u Zagrebu se može tražiti da stanovnici Grada Zagreba ne subvencioniraju prijevoz za Garešnicu.

Također sam istaknuo da se ne može očekivati od bilo kakve inspekcije da s jednakom efikasnošću, revnošću i brzinom djeluje na vozače koji bi možda pokušali oštetiti putnike kao što to može sama društvo koje organizira prijevoz. Za primjer smo dali situaciju iz Praga gdje je, u gradu koji ne poznajemo i s jezikom koji ne govorimo, kada je vozač Ubera proveo kolege “panoramskom rutom”, nakon uvida u put koji je odabran i žalbe koja je poslana navečer, rezultat bio da je idućeg jutra novac bio vraćen na račun uz ispriku. Kategorički tvrdim da niti jedna inspekcija ne može niti bude djelovala jednakom brzinom i efikasnošću. Svi sudionici okruglog stola su se složili da je to ipak jako složena tema s puno elemenata, ali se i dalje vidi jaka razlika u pristupu onih koji zagovaraju centralno planiranje do onih koji se bore za potrošače i što aktivniju tržišnu utakmicu.

Za kraj bih samo napomenuo da smo malo iznenađeni Vojislavom Mazzoccom koji je prisustvovao okruglom stolu, ali pišući članak za Index nije našao za potrebno napomenuti da je bilo pet sudionika tog okruglog stola. Ne znam smatra li da mišljenja koja smo tamo ponudili nisu dovoljno važna ili jednostavno odbija davati medijski prostor Liberalu. Ovim putem ga pozdravljamo u nadi da će njegova buduća izvješća biti potpunija.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: UBER (23), TAKSI (4), MINISTARSTVO PROMETA (1)

Pregleda: 2144