POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU



Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU

21.09.2017.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: The Economist

EIU (The Economist Intelligence Unit) je institut pri časopisu The Economist koji svake godine objavljuje Svjetski indeks demokracije istražujući stanje demokratskog sustava, osobnih sloboda i pluralizma pojedinačno u 167 zemalja svake godine. Na Indeksu demokracije za 2016. Hrvatska je na 54. mjestu koje dijeli s Ganom, u kategoriji "manjkave demokracije". Ispred nas su sve zemlje Europske unije osim Rumunjske.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Norveška, a slijede Island, Švedska i Novi Zeland. Na samom dnu ljestvice su Sjeverna Koreja, Sirija i Čad. Zanimljivo je da je Rusija jako nisko, u kategoriji autoritarnih zemalja, na 134. mjestu iza Kube (128.) i Venezuele (107.). Iz našeg okruženja najgore su prošle Bosna i Hercegovina (na 101. mjestu) i Makedonija (95.) koje se nalaze u kategoriji "hibridnih režima".

Među zemljama Nove Europe (nekadašnje socijalističke države, danas članice EU) najbolje stoji Estonija (dijeli 29. mjesto s Izraelom). Međutim, nijedna zemlja Nove Europe (a ukupno ih je 11) nije ušla u prvu kategoriju - potpune demokracije, sve se nalaze u kategoriji manjkavih demokracija. Japan i SAD su također doživjeli pad u odnosu na prošlu godinu te su iz potpunih demokracija prešle u manjkave i nalaze se na 20. odnosno 21. mjestu.

U Novoj Europi građani razočarani u demokratski proces

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravile su kolektivno zemlje Azije čiji je ukupni skor poboljšan, ali i dalje je na slabijoj razini od svih ostalih kontinenata osim Afrike. Zemlje Južne Amerike, prema autorima ovog istraživanja, proživljavaju "mamurluk nakon populizma". Peru, Brazil i Argentina nedavno su se riješili lijevih populističkih vlasti, izabrali pro-tržišne umjereno liberalne vođe i stanje im se polako poboljšava. Najbolje u toj regiji kotiraju Urugvaj i Čile. Najveći pad na indeksu demokracije kolektivno su doživjele zemlje istočne Europe (među koje ubrajaju i Hrvatsku) koje su, po opisu autora istraživanja, razočarane u demokratske procese i okreću se autoritarnim vladarima (iznimka su samo zemlje Baltika).

Ekonomske slobode i stupanj demokracije

Kako na demokratičnost u pojedinoj zemlji utječu ekonomske slobode? To možemo vidjeti ako usporedimo ovu ljestvicu s Indeksom ekonomskih sloboda instituta Heritage. Među prvih 10 potpunih demokracija nalazi se čak 5 zemalja koje su među top 10 po ekonomskim slobodama, a to su Novi Zeland, Kanada, Irska, Švicarska i Australija.

Utjecaj ekonomskih sloboda na stupanj demokracije, osobne slobode i pluralizam još je izraženiji ako usporedimo kako su zemlje koje danas najbolje kotiraju na Indeksu ekonomskih sloboda stajale na Indeksu demokracije prije 10 godina, a kako stoje danas.

Godine 2006. Novi Zeland je bio 11. na indeksu demokracije, a sad je na 4. mjestu. Singapur je tijekom zadnjih 10 godina napravio značajan napredak i prešao iz kategorije "hibridni režim" u "manjkava demokracija". Hong Kong se popeo za nekoliko mjesta, a također i Estonija koja je tijekom 10 godina uspjela prijeći Sloveniju i doći na vrh Nove Europe po indeksu demokracije.

Drugim riječima, sasvim je jasno da zemlje koje su u međuvremenu oslobodile svoja tržišta pokazuju značajan napredak u pluralizmu i demokratskom sustavu. S druge strane, zemlje koje to nisu napravile stagniraju ili padaju, poput Hrvatske koje je prije 10 godina bila 51. na ljestvici indeksa demokracije, a sad dijeli 54. mjesto.

VIŠE IZ RUBRIKE: ZANIMLJIVOSTI
Teme: INDEKS DEMOKRACIJE (1), DEMOKRACIJA (4), EKONOMSKE SLOBODE (20)

EIU (The Economist Intelligence Unit) je institut pri časopisu The Economist koji svake godine objavljuje Svjetski indeks demokracije istražujući stanje demokratskog sustava, osobnih sloboda i pluralizma pojedinačno u 167 zemalja svake godine. Na Indeksu demokracije za 2016. Hrvatska je na 54. mjestu koje dijeli s Ganom, u kategoriji "manjkave demokracije". Ispred nas su sve zemlje Europske unije osim Rumunjske.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Norveška, a slijede Island, Švedska i Novi Zeland. Na samom dnu ljestvice su Sjeverna Koreja, Sirija i Čad. Zanimljivo je da je Rusija jako nisko, u kategoriji autoritarnih zemalja, na 134. mjestu iza Kube (128.) i Venezuele (107.). Iz našeg okruženja najgore su prošle Bosna i Hercegovina (na 101. mjestu) i Makedonija (95.) koje se nalaze u kategoriji "hibridnih režima".

Među zemljama Nove Europe (nekadašnje socijalističke države, danas članice EU) najbolje stoji Estonija (dijeli 29. mjesto s Izraelom). Međutim, nijedna zemlja Nove Europe (a ukupno ih je 11) nije ušla u prvu kategoriju - potpune demokracije, sve se nalaze u kategoriji manjkavih demokracija. Japan i SAD su također doživjeli pad u odnosu na prošlu godinu te su iz potpunih demokracija prešle u manjkave i nalaze se na 20. odnosno 21. mjestu.

U Novoj Europi građani razočarani u demokratski proces

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravile su kolektivno zemlje Azije čiji je ukupni skor poboljšan, ali i dalje je na slabijoj razini od svih ostalih kontinenata osim Afrike. Zemlje Južne Amerike, prema autorima ovog istraživanja, proživljavaju "mamurluk nakon populizma". Peru, Brazil i Argentina nedavno su se riješili lijevih populističkih vlasti, izabrali pro-tržišne umjereno liberalne vođe i stanje im se polako poboljšava. Najbolje u toj regiji kotiraju Urugvaj i Čile. Najveći pad na indeksu demokracije kolektivno su doživjele zemlje istočne Europe (među koje ubrajaju i Hrvatsku) koje su, po opisu autora istraživanja, razočarane u demokratske procese i okreću se autoritarnim vladarima (iznimka su samo zemlje Baltika).

Ekonomske slobode i stupanj demokracije

Kako na demokratičnost u pojedinoj zemlji utječu ekonomske slobode? To možemo vidjeti ako usporedimo ovu ljestvicu s Indeksom ekonomskih sloboda instituta Heritage. Među prvih 10 potpunih demokracija nalazi se čak 5 zemalja koje su među top 10 po ekonomskim slobodama, a to su Novi Zeland, Kanada, Irska, Švicarska i Australija.

Utjecaj ekonomskih sloboda na stupanj demokracije, osobne slobode i pluralizam još je izraženiji ako usporedimo kako su zemlje koje danas najbolje kotiraju na Indeksu ekonomskih sloboda stajale na Indeksu demokracije prije 10 godina, a kako stoje danas.

Godine 2006. Novi Zeland je bio 11. na indeksu demokracije, a sad je na 4. mjestu. Singapur je tijekom zadnjih 10 godina napravio značajan napredak i prešao iz kategorije "hibridni režim" u "manjkava demokracija". Hong Kong se popeo za nekoliko mjesta, a također i Estonija koja je tijekom 10 godina uspjela prijeći Sloveniju i doći na vrh Nove Europe po indeksu demokracije.

Drugim riječima, sasvim je jasno da zemlje koje su u međuvremenu oslobodile svoja tržišta pokazuju značajan napredak u pluralizmu i demokratskom sustavu. S druge strane, zemlje koje to nisu napravile stagniraju ili padaju, poput Hrvatske koje je prije 10 godina bila 51. na ljestvici indeksa demokracije, a sad dijeli 54. mjesto.

VIŠE IZ RUBRIKE: ZANIMLJIVOSTI
Teme: INDEKS DEMOKRACIJE (1), DEMOKRACIJA (4), EKONOMSKE SLOBODE (20)

Pregleda: 1035