POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika



CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika

19.10.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) izradio je plan za provedbu vizije Hrvatska 2025 koji predviđa, uz provedbu radikalnih reformi javnog sektora i racionalniju potrošnju, kumulativni rast BDP-a za 30 posto. Petar Vušković, potpredsjednik CEA-e je u intervjuu za portal Novac za sve objasnio neke ključne sastavnice ovog plana.

"Inicijativa se pokreće kako bi se stavio naglasak na ekonomski kompas koji nije jasan i precizan. Vrlo često smo dojma da se ne zna što želimo postići jer ne postoji konsenzus oko ključnih reformi. U takvoj jednoj letargiji gubimo vrijeme. Javne politike se trenutno bore više za bolju prošlost nego za bolju budućnost svojih građana."

"Trenutni opseg nije dovoljno širok niti su neke reforme cjelovite. S jedne strane, postoji Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, ali s druge strane se planiralo porezne obveznike opteretiti porezom na nekretnine. Takva porezna nesigurnost dovodi do odlaganja nekih potencijalnih investicija, za što je najbolji primjer odustajanje Valamara od dvije milijarde kuna investicija u turizmu. Najjači reformski zahvati potrebni su u javnoj upravi koja je najveći uteg gospodarstvu. Reformski zahvati u tom području podrazumijevaju efikasniju alokaciju javnog novca kroz racionalizaciju ustroja javne uprave, smanjivanje broja zaposlenih za barem 30 posto, digitalizaciju svih administrativnih procesa i stvaranje okvira za novi javni menadžment. Udio materijalnih troškova i plaća za zaposlene u javnoj upravi je oko 20 posto BDP-a i treba se smanjiti za barem trećinu. Imamo javnu upravu koja puno troši, a malo daje svojim građanima", rekao je Vušković.

Ciljevi koje je moguće postići u sljedećih 7 godina:

- Kumulativno povećanje BDP-a za barem 30 posto, odnosno oko četiri posto godišnje) kroz investicije i izvoz, kako bismo sustizali prosječni standard zemalja srednjoistočne Europe.

- Povećanje stope zaposlenosti kroz 30-postotno rasterećenje poduzetničke inicijative od prekomjerne regulacije i birokracije.

- Povećanje investicija u istraživanje i razvoj s jedan posto u 2017. na tri posto u 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje s 47 posto na 35 posto BDP-a do 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje za plaće s 12 na osam posto BDP-a. Toliki je već danas rezultat Njemačke i Austrije koje su pak barem tri puta prosperitetnije.

"Racionalizacija javnog upravljanja je povezana s ukidanjem financiranja raznih institucija. Smatramo da je potrebno ograničiti broj ministarstava na 12, neke razvijene zemlje imaju i manje od toga. Neka ministarstva treba spojiti, a neka treba ukinuti kroz decentralizaciju administrativnih funkcija. Broj raznih zavoda, agencija i drugih pravnih osoba u javnom sektoru se može smanjiti na 70", objašnjava Vušković koji vjeruje da će najveći otpornici njihovim prijedlozima biti političke stranke i određene interesne skupine, dijelovi administracije koji rade na suvišnim birokratskim procedurama, dijelovi sindikata, pojedina strukovna interesna udruženja s delegiranim ovlastima, ali i dijelovi privatnog sektora kojima ne odgovara slobodno tržište.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: CEA (3), PETAR VUŠKOVIĆ (1), HRVATSKA 2025 (1), BIROKRACIJA (6), REFORME (13)

Vezano

'Moralnost kapitalizma je u činjenici da tržište daje priliku svima'
(02.10.2016.)

'Mrsić je najzaslužniji za napredak Hrvatske na ljestvici ekonomskih sloboda'
(16.02.2017.)

Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
(20.09.2017.)

Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) izradio je plan za provedbu vizije Hrvatska 2025 koji predviđa, uz provedbu radikalnih reformi javnog sektora i racionalniju potrošnju, kumulativni rast BDP-a za 30 posto. Petar Vušković, potpredsjednik CEA-e je u intervjuu za portal Novac za sve objasnio neke ključne sastavnice ovog plana.

"Inicijativa se pokreće kako bi se stavio naglasak na ekonomski kompas koji nije jasan i precizan. Vrlo često smo dojma da se ne zna što želimo postići jer ne postoji konsenzus oko ključnih reformi. U takvoj jednoj letargiji gubimo vrijeme. Javne politike se trenutno bore više za bolju prošlost nego za bolju budućnost svojih građana."

"Trenutni opseg nije dovoljno širok niti su neke reforme cjelovite. S jedne strane, postoji Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, ali s druge strane se planiralo porezne obveznike opteretiti porezom na nekretnine. Takva porezna nesigurnost dovodi do odlaganja nekih potencijalnih investicija, za što je najbolji primjer odustajanje Valamara od dvije milijarde kuna investicija u turizmu. Najjači reformski zahvati potrebni su u javnoj upravi koja je najveći uteg gospodarstvu. Reformski zahvati u tom području podrazumijevaju efikasniju alokaciju javnog novca kroz racionalizaciju ustroja javne uprave, smanjivanje broja zaposlenih za barem 30 posto, digitalizaciju svih administrativnih procesa i stvaranje okvira za novi javni menadžment. Udio materijalnih troškova i plaća za zaposlene u javnoj upravi je oko 20 posto BDP-a i treba se smanjiti za barem trećinu. Imamo javnu upravu koja puno troši, a malo daje svojim građanima", rekao je Vušković.

Ciljevi koje je moguće postići u sljedećih 7 godina:

- Kumulativno povećanje BDP-a za barem 30 posto, odnosno oko četiri posto godišnje) kroz investicije i izvoz, kako bismo sustizali prosječni standard zemalja srednjoistočne Europe.

- Povećanje stope zaposlenosti kroz 30-postotno rasterećenje poduzetničke inicijative od prekomjerne regulacije i birokracije.

- Povećanje investicija u istraživanje i razvoj s jedan posto u 2017. na tri posto u 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje s 47 posto na 35 posto BDP-a do 2025.

- Smanjivanje državne potrošnje za plaće s 12 na osam posto BDP-a. Toliki je već danas rezultat Njemačke i Austrije koje su pak barem tri puta prosperitetnije.

"Racionalizacija javnog upravljanja je povezana s ukidanjem financiranja raznih institucija. Smatramo da je potrebno ograničiti broj ministarstava na 12, neke razvijene zemlje imaju i manje od toga. Neka ministarstva treba spojiti, a neka treba ukinuti kroz decentralizaciju administrativnih funkcija. Broj raznih zavoda, agencija i drugih pravnih osoba u javnom sektoru se može smanjiti na 70", objašnjava Vušković koji vjeruje da će najveći otpornici njihovim prijedlozima biti političke stranke i određene interesne skupine, dijelovi administracije koji rade na suvišnim birokratskim procedurama, dijelovi sindikata, pojedina strukovna interesna udruženja s delegiranim ovlastima, ali i dijelovi privatnog sektora kojima ne odgovara slobodno tržište.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: CEA (3), PETAR VUŠKOVIĆ (1), HRVATSKA 2025 (1), BIROKRACIJA (6), REFORME (13)

Pregleda: 1880