POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Šeks nam prodaje maglu. Dvostranački sustav u Hrvatskoj bi legalizirao jednoumlje



Šeks nam prodaje maglu. Dvostranački sustav u Hrvatskoj bi legalizirao jednoumlje

25.10.2017.

PIŠE: Mario Nakić

"Dozrelo je vrijeme za promjenu našeg izbornog sustava. Postojeći sustav opasno tendira tome da će nakon sljedećih izbora Vladu biti moguće sastaviti s krajnjom mukom. Bit će gotovo nemoguće sastaviti takve vlade koje neće svaki čas padati. O stabilnosti Vlade u budućnosti možemo samo sanjati. Zato ja razmišljam o tome da se u Hrvatsku praktički uvede dvostranački sustav", kaže Vladimir Šeks u intervjuu Globusu.

Vladimir Šeks je u suštini krojač hrvatskih zakona pa bismo njegove izjave trebali uzeti krajnje ozbiljno. Ovaj HDZ-ovac, jedan od rijetkih "vječitih na vlasti", koji je nekako uspio preživjeti sve dosadašnje afere svoje stranke, sada nam predlaže "američki izborni sistem" gdje bismo u parlamentu imali dvije stranke - HDZ i SDP. Iako nam te dvije stranke realno kroje sudbinu već 27 godina i vidimo što su postigle, Šeks je primijetio kako se pojavljuju protestne opcije - Most, Živi zid i drugi - te ozbiljno počinju narušavati njegov HDZSDP sklad. Nije u redu da netko "koči" ovakav razvoj kakav imamo pod HDZSDP-om pa to treba zakonom zabraniti.

Kako bi to učinio? Podizanjem izbornog praga na 7 posto i povećanjem broja preferencijalnih glasova. Posebni status nacionalnih manjina ne bi dirao iako toga nema u izbornom sustavu Amerike.

Prvo, njegov strah zbog "nestabilnosti vlade" je potpuno neutemeljen budući da je upravo prošle godine hrvatsko gospodarstvo počelo ostvarivati značajan rast, tijekom i nakon vremena političke nestabilnosti. Politička nestabilnost je dobra za Hrvatsku - osim ako ste političar koji želi vlast. Ali za građane, ja ne vidim ništa loše.

Drugo, dobro je da imamo više stranaka u parlamentu, bez obzira kakve one bile jer to je jedini način da se nekako korigira ovakvo jednoumlje. HDZ i SDP su stranke nastale prvenstveno iz Saveza komunista Hrvatske koji se 1990-ih podijelio na dva krila. One su zadržale i takav ustroj i način rada, a to je ona bitna razlika između našeg i američkog izbornog sustava.

Istina, u američkom Senatu i Kongresu imate samo Republikance i Demokrate te tu i tamo ponekog nezavisnog zastupnika. Ali u tim velikim američkim strankama nema mogućnosti da glavni odbor nekoga isključi iz stranke zato što je taj član javno izrazio stav koji se njima ne sviđa.

U američki Kongres i Senat članovi se biraju izravno u njihovim okruzima gdje, nakon stranačkih predizbora, građani na kraju zaokružuju ime jednog kandidata, a kandidati su samo po jedan iz svake stranke. Otprilike kao kod nas na lokalnim izborima za gradonačelnika. Tako da je svaki član američkog parlamenta izravno odgovoran svojim biračima vlastitim imenom i prezimenom, a ne kao kod nas, da odgovaraju glavnom odboru svoje stranke koje odlučuje o njihovom mjestu na zajedničkoj listi. U SAD-u stranka ne smije izbaciti nikoga zbog njegovog stava ili mišljenja. To štiti unutarstranački pluralizam.

Tako možemo vidjeti da unutar Republikanske stranke postoji nekoliko jakih struja koje se konstantno sukobljavaju ideološki, a stranci to odgovara jer tako proširuje svoju stranačku i glasačku bazu. Unutar Republikanske stranke djeluje tzv. "Liberty Caucus" koji čine klasični i konzervativni liberali/libertarijanci (npr. Rand Paul), zatim imaju konzervativno krilo koje čine više kršćanski i tradicionalno orijentirani članovi (npr. Ted Cruz), umjereno krilo (npr. John Casich) i neokonzervativno krilo stranke (npr. Marco Rubio). Ni Demokratska stranka nije homogena. Imaju različite frakcije od "progresivnih" socijaldemokrata (npr. Elizabeth Warren) do socijal-liberala (npr. Barack Obama i Jim Webb).

Iako u HDZ-u i SDP-u postoje različite struje, nije teško primijetiti kako se oko svakog pitanja prvo moraju usuglasiti na glavnom stranačkom odboru. Na taj način onemogućavaju demokratičnost i pluralizam u vlastitoj stranci.

Nerijetko se događa da u SAD-u ne glasaju svi članovi Republikanske ili Demokratske stranke jednako. Nerijetko se dogodi da neki član Republikanske stranke javno kritizira predsjednika Donalda Trumpa ili druge istaknute pripadnike svoje stranke. To je kod njih normalno. Probajte zamisliti što bi se dogodilo da neki istaknuti član HDZ-a javno istupi protiv Plenkovića, neke odluke Plenkovićeve vlade ili da kritizira Kolindu Grabar Kitarović. Događale su se takve stvari i uvijek je završilo na isti način - ta je osoba izbačena iz stranke. Slične stvari su se događale i u SDP-u s istim rezultatom.

Zato bi kod nas takav sistem bio poguban, Hrvatska bi zapravo izgubila puno. Samo različite stranke, i to upravo one protestne, male, mogu obogatiti našu političku scenu različitim mišljenjima i stavovima. Šeks prodaje ljudima maglu uspoređujući svoj prijedlog s Amerikom. Prije reforme ustroja političkih stranaka, prvenstveno onih velikih, ovaj njegov prijedlog bio bi poguban za Hrvatsku.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: VLADIMIR ŠEKS (1), DVOSTRANAČKI SUSTAV (1), IZBORNI SUSTAV (1), DEMOKRACIJA (5), JEDNOUMLJE (1)

"Dozrelo je vrijeme za promjenu našeg izbornog sustava. Postojeći sustav opasno tendira tome da će nakon sljedećih izbora Vladu biti moguće sastaviti s krajnjom mukom. Bit će gotovo nemoguće sastaviti takve vlade koje neće svaki čas padati. O stabilnosti Vlade u budućnosti možemo samo sanjati. Zato ja razmišljam o tome da se u Hrvatsku praktički uvede dvostranački sustav", kaže Vladimir Šeks u intervjuu Globusu.

Vladimir Šeks je u suštini krojač hrvatskih zakona pa bismo njegove izjave trebali uzeti krajnje ozbiljno. Ovaj HDZ-ovac, jedan od rijetkih "vječitih na vlasti", koji je nekako uspio preživjeti sve dosadašnje afere svoje stranke, sada nam predlaže "američki izborni sistem" gdje bismo u parlamentu imali dvije stranke - HDZ i SDP. Iako nam te dvije stranke realno kroje sudbinu već 27 godina i vidimo što su postigle, Šeks je primijetio kako se pojavljuju protestne opcije - Most, Živi zid i drugi - te ozbiljno počinju narušavati njegov HDZSDP sklad. Nije u redu da netko "koči" ovakav razvoj kakav imamo pod HDZSDP-om pa to treba zakonom zabraniti.

Kako bi to učinio? Podizanjem izbornog praga na 7 posto i povećanjem broja preferencijalnih glasova. Posebni status nacionalnih manjina ne bi dirao iako toga nema u izbornom sustavu Amerike.

Prvo, njegov strah zbog "nestabilnosti vlade" je potpuno neutemeljen budući da je upravo prošle godine hrvatsko gospodarstvo počelo ostvarivati značajan rast, tijekom i nakon vremena političke nestabilnosti. Politička nestabilnost je dobra za Hrvatsku - osim ako ste političar koji želi vlast. Ali za građane, ja ne vidim ništa loše.

Drugo, dobro je da imamo više stranaka u parlamentu, bez obzira kakve one bile jer to je jedini način da se nekako korigira ovakvo jednoumlje. HDZ i SDP su stranke nastale prvenstveno iz Saveza komunista Hrvatske koji se 1990-ih podijelio na dva krila. One su zadržale i takav ustroj i način rada, a to je ona bitna razlika između našeg i američkog izbornog sustava.

Istina, u američkom Senatu i Kongresu imate samo Republikance i Demokrate te tu i tamo ponekog nezavisnog zastupnika. Ali u tim velikim američkim strankama nema mogućnosti da glavni odbor nekoga isključi iz stranke zato što je taj član javno izrazio stav koji se njima ne sviđa.

U američki Kongres i Senat članovi se biraju izravno u njihovim okruzima gdje, nakon stranačkih predizbora, građani na kraju zaokružuju ime jednog kandidata, a kandidati su samo po jedan iz svake stranke. Otprilike kao kod nas na lokalnim izborima za gradonačelnika. Tako da je svaki član američkog parlamenta izravno odgovoran svojim biračima vlastitim imenom i prezimenom, a ne kao kod nas, da odgovaraju glavnom odboru svoje stranke koje odlučuje o njihovom mjestu na zajedničkoj listi. U SAD-u stranka ne smije izbaciti nikoga zbog njegovog stava ili mišljenja. To štiti unutarstranački pluralizam.

Tako možemo vidjeti da unutar Republikanske stranke postoji nekoliko jakih struja koje se konstantno sukobljavaju ideološki, a stranci to odgovara jer tako proširuje svoju stranačku i glasačku bazu. Unutar Republikanske stranke djeluje tzv. "Liberty Caucus" koji čine klasični i konzervativni liberali/libertarijanci (npr. Rand Paul), zatim imaju konzervativno krilo koje čine više kršćanski i tradicionalno orijentirani članovi (npr. Ted Cruz), umjereno krilo (npr. John Casich) i neokonzervativno krilo stranke (npr. Marco Rubio). Ni Demokratska stranka nije homogena. Imaju različite frakcije od "progresivnih" socijaldemokrata (npr. Elizabeth Warren) do socijal-liberala (npr. Barack Obama i Jim Webb).

Iako u HDZ-u i SDP-u postoje različite struje, nije teško primijetiti kako se oko svakog pitanja prvo moraju usuglasiti na glavnom stranačkom odboru. Na taj način onemogućavaju demokratičnost i pluralizam u vlastitoj stranci.

Nerijetko se događa da u SAD-u ne glasaju svi članovi Republikanske ili Demokratske stranke jednako. Nerijetko se dogodi da neki član Republikanske stranke javno kritizira predsjednika Donalda Trumpa ili druge istaknute pripadnike svoje stranke. To je kod njih normalno. Probajte zamisliti što bi se dogodilo da neki istaknuti član HDZ-a javno istupi protiv Plenkovića, neke odluke Plenkovićeve vlade ili da kritizira Kolindu Grabar Kitarović. Događale su se takve stvari i uvijek je završilo na isti način - ta je osoba izbačena iz stranke. Slične stvari su se događale i u SDP-u s istim rezultatom.

Zato bi kod nas takav sistem bio poguban, Hrvatska bi zapravo izgubila puno. Samo različite stranke, i to upravo one protestne, male, mogu obogatiti našu političku scenu različitim mišljenjima i stavovima. Šeks prodaje ljudima maglu uspoređujući svoj prijedlog s Amerikom. Prije reforme ustroja političkih stranaka, prvenstveno onih velikih, ovaj njegov prijedlog bio bi poguban za Hrvatsku.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: VLADIMIR ŠEKS (1), DVOSTRANAČKI SUSTAV (1), IZBORNI SUSTAV (1), DEMOKRACIJA (5), JEDNOUMLJE (1)

Pregleda: 1386