POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Hrvatski pad na Doing Business ljestvici je dokaz da se ne razvijamo dovoljno brzo



Hrvatski pad na Doing Business ljestvici je dokaz da se ne razvijamo dovoljno brzo

02.11.2017.

PIŠE: Branimir Perković

Na ljestvici "Ease of Doing Business 2017" (ili "Lakoća poslovanja") Svjetske banke Hrvatska je s 43. pala na 51. mjesto među 190 država u svijetu. Doing Business ljestvica mjeri kvalitetu institucija, administrativnih procesa i informacija za odvijanje poslovanja u užem smislu, u deset područja: (1) osnivanje poduzeća, (2) pribavljanje građevinskih dozvola, (3) priključenje na elektro-energetsku mrežu, (4) registracija vlasništva nad nekretninom, (5) pristup kreditima, (6) zaštita manjinskih investitora, (7) plaćanje poreza, (8) procedure u međunarodnoj trgovini, (9) provedba ugovora i (10) rješavanje nesolventnosti poduzeća.

Doing Business ljestvica se može promatrati na dva načina. Prvo je rangiranje (od najboljeg 1. do najgoreg 190.), a drugo je udaljenost od razine koja predstavlja najbolju moguću praksu na određenom području.

Hrvatska je najbolje rangirana u segmentu procedura u međunarodnoj trgovini (maksimalna pozicija), što je najvećim dijelom prednost proizašla iz ulaska u EU te nije nekakvo postignuće jer istu maksimalnu ocjenu dijele sve članice EU. Jako dobro stoji i u segmentu zaštite manjinskih investitora (29. pozicija) te provedbi ugovora (23.). Segment provedbe ugovora je valjda jedina svijetla točka našeg pravosuđa koje je poznato po svojoj sporosti i korumpiranosti. Najvjerojatnije je i to jedan od efekata ulaska u EU te zahtijevanja reforme pravosuđa, ali kako bilo treba pohvaliti očitu kvalitetu domaćih trgovačkih sudova u ovom segmentu. Najlošiji rang Hrvatska drži u segmentu pribavljanja građevinskih dozvola (tek 126.), plaćanje poreza (95.) i pokretanje posla (87.).

Udaljenost do granice (eng. DTF) pokazuje koliko je daleko neka zemlja nalazi od najbolje prakse i kombinacijom te mjere i ranga dolazimo do zaključka da Hrvatska nije nazadovala, ali su druge zemlje napredovale pa je njen rang opao zbog toga što je lošija u odnosu na njih. To dokazuje ono što mnogi ekonomisti tvrde, da nije samo bitan rast, bitno je i koliko rastemo u odnosu na druge jer iako rastemo, a drugi rastu brže, mi ustvari relativno nazadujemo. Hrvatska je zadržala DTF na 71.7%, ali je u rangu pala s 43. na 51. mjesto, što znači da je Hrvatska nije pogoršala, ali su se drugi poboljšali. Naša Vlada voli prikazivati rast BDP-a od 2-3 % kao veliki uspjeh, ali Hrvatska ustvari relativno nazaduje jer drugi ostvaruju rast BDP-a viši od 3%. Prema DTF Hrvatska je u odnosu na prošlo mjerenje najviše napredovala u segmentu registracija vlasništva nad nekretninom (sa 68,77% na 71,44%), a nazadovala u segmentu pribavljanja građevinskih dozvola (sa 63,64 % na 63%) i rješavanju nesolventnosti poduzeća (s 55,62% na 55,11%).

Među zemljama koje su preskočile Hrvatsku su i susjedne države – Srbija, Kosovo i Crna Gora, što može značiti da će u dugom roku te zemlje po BDP-u per capita sustići lako moguće prestići Hrvatsku.

Iako Doing Business sigurno nije jedini faktor koji utječe na rast blagostanja, on može biti dobar indikator i upozorenje za buduće trendove. Dokaz tomu je i da kada su početkom prošlog desetljeća krenula prva zaostajanja za zemljama srednje i istočne Europe, ali su kreatori hrvatske ekonomske politike kritizirali metodologiju umjesto da reformiraju dosadašnji tijek provođenja ekonomskih politika, tj. da sasvim napuste model kombiniranja velike socijalne države i državnog kapitalizma te se okrenu ekonomskoj liberalizaciji, smanjenju poreznog opterećenja i smanjivanju javne uprave. Danas znamo da je Doing Business ispravno najavio dugoročni trend kojim će se Hrvatska „razvijati“, tj. kako će zaostati za svim zemljama srednje i istočne Europe. Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, najnoviji Doing Business je najavio da će za 10-ak godina Srbija, Kosovo i Crna gora sustići Hrvatsku po bogatstvu.

Desetljeća očuvanja statusa quo, biranja onih koji će provoditi politiku stabilnosti a ne politiku napretka, straha od bilo kakvih promjena i grčevitog držanja za isprazne socijalističke floskule i bavljenja prošlosti dok zanemarujemo budućnost su od zemlje koja je bila u najboljem stanju izašla iz socijalizma učinila siromašnijom od svih postsocijalističkih zemalja EU (osim Bugarske). Nastavimo li s tim praksama, postat ćemo i najsiromašnija ex-Yu zemlja.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: DOING BUSINESS (1), LAKOĆA POSLOVANJA (1), POSLOVANJE (2), SVJETSKA BANKA (1), RAZVOJ (4)

Na ljestvici "Ease of Doing Business 2017" (ili "Lakoća poslovanja") Svjetske banke Hrvatska je s 43. pala na 51. mjesto među 190 država u svijetu. Doing Business ljestvica mjeri kvalitetu institucija, administrativnih procesa i informacija za odvijanje poslovanja u užem smislu, u deset područja: (1) osnivanje poduzeća, (2) pribavljanje građevinskih dozvola, (3) priključenje na elektro-energetsku mrežu, (4) registracija vlasništva nad nekretninom, (5) pristup kreditima, (6) zaštita manjinskih investitora, (7) plaćanje poreza, (8) procedure u međunarodnoj trgovini, (9) provedba ugovora i (10) rješavanje nesolventnosti poduzeća.

Doing Business ljestvica se može promatrati na dva načina. Prvo je rangiranje (od najboljeg 1. do najgoreg 190.), a drugo je udaljenost od razine koja predstavlja najbolju moguću praksu na određenom području.

Hrvatska je najbolje rangirana u segmentu procedura u međunarodnoj trgovini (maksimalna pozicija), što je najvećim dijelom prednost proizašla iz ulaska u EU te nije nekakvo postignuće jer istu maksimalnu ocjenu dijele sve članice EU. Jako dobro stoji i u segmentu zaštite manjinskih investitora (29. pozicija) te provedbi ugovora (23.). Segment provedbe ugovora je valjda jedina svijetla točka našeg pravosuđa koje je poznato po svojoj sporosti i korumpiranosti. Najvjerojatnije je i to jedan od efekata ulaska u EU te zahtijevanja reforme pravosuđa, ali kako bilo treba pohvaliti očitu kvalitetu domaćih trgovačkih sudova u ovom segmentu. Najlošiji rang Hrvatska drži u segmentu pribavljanja građevinskih dozvola (tek 126.), plaćanje poreza (95.) i pokretanje posla (87.).

Udaljenost do granice (eng. DTF) pokazuje koliko je daleko neka zemlja nalazi od najbolje prakse i kombinacijom te mjere i ranga dolazimo do zaključka da Hrvatska nije nazadovala, ali su druge zemlje napredovale pa je njen rang opao zbog toga što je lošija u odnosu na njih. To dokazuje ono što mnogi ekonomisti tvrde, da nije samo bitan rast, bitno je i koliko rastemo u odnosu na druge jer iako rastemo, a drugi rastu brže, mi ustvari relativno nazadujemo. Hrvatska je zadržala DTF na 71.7%, ali je u rangu pala s 43. na 51. mjesto, što znači da je Hrvatska nije pogoršala, ali su se drugi poboljšali. Naša Vlada voli prikazivati rast BDP-a od 2-3 % kao veliki uspjeh, ali Hrvatska ustvari relativno nazaduje jer drugi ostvaruju rast BDP-a viši od 3%. Prema DTF Hrvatska je u odnosu na prošlo mjerenje najviše napredovala u segmentu registracija vlasništva nad nekretninom (sa 68,77% na 71,44%), a nazadovala u segmentu pribavljanja građevinskih dozvola (sa 63,64 % na 63%) i rješavanju nesolventnosti poduzeća (s 55,62% na 55,11%).

Među zemljama koje su preskočile Hrvatsku su i susjedne države – Srbija, Kosovo i Crna Gora, što može značiti da će u dugom roku te zemlje po BDP-u per capita sustići lako moguće prestići Hrvatsku.

Iako Doing Business sigurno nije jedini faktor koji utječe na rast blagostanja, on može biti dobar indikator i upozorenje za buduće trendove. Dokaz tomu je i da kada su početkom prošlog desetljeća krenula prva zaostajanja za zemljama srednje i istočne Europe, ali su kreatori hrvatske ekonomske politike kritizirali metodologiju umjesto da reformiraju dosadašnji tijek provođenja ekonomskih politika, tj. da sasvim napuste model kombiniranja velike socijalne države i državnog kapitalizma te se okrenu ekonomskoj liberalizaciji, smanjenju poreznog opterećenja i smanjivanju javne uprave. Danas znamo da je Doing Business ispravno najavio dugoročni trend kojim će se Hrvatska „razvijati“, tj. kako će zaostati za svim zemljama srednje i istočne Europe. Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, najnoviji Doing Business je najavio da će za 10-ak godina Srbija, Kosovo i Crna gora sustići Hrvatsku po bogatstvu.

Desetljeća očuvanja statusa quo, biranja onih koji će provoditi politiku stabilnosti a ne politiku napretka, straha od bilo kakvih promjena i grčevitog držanja za isprazne socijalističke floskule i bavljenja prošlosti dok zanemarujemo budućnost su od zemlje koja je bila u najboljem stanju izašla iz socijalizma učinila siromašnijom od svih postsocijalističkih zemalja EU (osim Bugarske). Nastavimo li s tim praksama, postat ćemo i najsiromašnija ex-Yu zemlja.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: DOING BUSINESS (1), LAKOĆA POSLOVANJA (1), POSLOVANJE (2), SVJETSKA BANKA (1), RAZVOJ (4)

Pregleda: 740