POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru



Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru

04.11.2017.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: HRT

Svaki porezni obveznik u Hrvatskoj prisilno izdvaja za temeljno zdravstveno osiguranje čak 15 posto mjesečno od svake plaće. To je novac koji ubire država, a s osnovnim zdravstvenim osiguranjem nemamo pravo gotovo ni na što. U usporedbi sa zdravstvenim sustavima u civiliziranim i uređenim zemljama, taj je namet u Hrvatskoj enormno previsok. Čovjek bi rekao da zato dobivamo dobru zdravstvenu uslugu, zar ne?

Naravno da ne. Koordinacija hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM) je u priopćenju za javnost upozorila kako država ulaže novac u bolnice koje su "rupe bez dna" dok se za obiteljsku medicinu od ukupnog zdravstvenog proračuna, koji iznosi 23 milijarde kuna, izdvaja tek 6 posto.

"Bolnice iz mjeseca u mjesec stvaraju minuse, svakodnevno ostaju bez zdravstvenog kadra, u njima vlada kaos, liste čekanja su tolike da naši pacijenti sve više usluga plaćaju privatnicima ili umru prije nego dočekaju termin pretrage ili pregleda. Umjesto da o tim stvarima brinu sindikati u zdravstvu, kojima bi na prvom mjestu trebala biti dobrobit njihova članstva, oni svojim izjavama i postupcima pokazuju i dokazuju da im je stalo samo do toga da se za sindikalne povjerenike i njihove šefove ništa ne promijeni", ocjenjuju u KoHOM-u.

Najoštrije osuđuju izjave pojedinih županijskih čelnika na račun privatizacije PZZ-a i drže da se "pod krinkom navodne brige za bolji zdravstveni sustav krije njihov strah da će izgubiti lak prihod od koncesija te da u budućnosti neće imati toliki utjecaj na PZZ na njihovom području, koji se do sada uglavnom svodio na kadroviranje i zapošljavanje podobnih".

"Zbog svega navedenog je krajnje vrijeme da se otvoreno kaže zašto su pojedini ravnatelji domova zdravlja, sindikati i županijski čelnici najgorljiviji protivnici novog Prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koji ide u javnu raspravu - zbog vlastitih interesa, zbog kojih silno žele zamagliti stvarne probleme hrvatskog zdravstva koji bi se trebali urediti novim Zakonom", stoji u priopćenju KoHOM-a.

Druga je zanimljivost, koja nam također puno govori o našem zdravstvu i prioritetima ove države, novi slučaj s dvomjesečnom bebom iz Splita koja ima spiralnu atrofiju mišića, bolest koja uzrokuje odumiranje svih mišića u tijelu. Lijek postoji, ali nije na listi HZZO-a. Taj lijek košta 500.000 eura godišnje i razumljivo, roditelji ga ne mogu sami nabaviti pa očekuju od javnog zdravstva, u koji uplaćuju, da će nešto učiniti i spasiti život njihovog djeteta. Nažalost, previše očekuju.

"Jedno su želje što bismo htjeli da sva ta djeca dobiju što prije, a drugo su realne financijske mogućnosti. Tako da tražimo rješenje", rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, za HRT.

Portal Index je ispravno primijetio kako država za neke druge stvari, koje su daleko od života i smrti, ima dovoljno novca:

"Primjerice, 13 milijuna kuna namijenjeno je za dvije blindirane limuzine. Hrvatske željeznice dobivaju 900 milijuna kuna godišnje. Troškovi vladinog aviona iznose 10.7 milijuna kuna. Automobili za Ministarstvo branitelja koštaju 35 milijuna kuna, dok vlada uzima 60 milijuna za nove automobile. Novi borbeni avioni koštat će milijardu eura. Hrvatske šume dobivaju 180 milijuna kuna godišnje. Mirovine saborskih zastupnika koštaju 190 milijuna kuna. 1.4 milijarde kuna godišnje koštaju paraziti iz Porezne uprave. I najavljeno je kako će im se plaće još podići."

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: ZDRAVSTVO (17), JAVNO ZDRAVSTVO (2), LIJEK (2), MILAN KUJUNDŽIĆ (9), DRŽAVA (44)

Vezano

Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici
(19.11.2017.)

Još jedan stručnjak: Dug zdravstva vratiti novim kreditom i novim porezom
(29.10.2017.)

Vlada je ove godine trebala racionalizirati zdravstvo - tako bar piše u Nacionalnom planu
(22.09.2017.)

Svaki porezni obveznik u Hrvatskoj prisilno izdvaja za temeljno zdravstveno osiguranje čak 15 posto mjesečno od svake plaće. To je novac koji ubire država, a s osnovnim zdravstvenim osiguranjem nemamo pravo gotovo ni na što. U usporedbi sa zdravstvenim sustavima u civiliziranim i uređenim zemljama, taj je namet u Hrvatskoj enormno previsok. Čovjek bi rekao da zato dobivamo dobru zdravstvenu uslugu, zar ne?

Naravno da ne. Koordinacija hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM) je u priopćenju za javnost upozorila kako država ulaže novac u bolnice koje su "rupe bez dna" dok se za obiteljsku medicinu od ukupnog zdravstvenog proračuna, koji iznosi 23 milijarde kuna, izdvaja tek 6 posto.

"Bolnice iz mjeseca u mjesec stvaraju minuse, svakodnevno ostaju bez zdravstvenog kadra, u njima vlada kaos, liste čekanja su tolike da naši pacijenti sve više usluga plaćaju privatnicima ili umru prije nego dočekaju termin pretrage ili pregleda. Umjesto da o tim stvarima brinu sindikati u zdravstvu, kojima bi na prvom mjestu trebala biti dobrobit njihova članstva, oni svojim izjavama i postupcima pokazuju i dokazuju da im je stalo samo do toga da se za sindikalne povjerenike i njihove šefove ništa ne promijeni", ocjenjuju u KoHOM-u.

Najoštrije osuđuju izjave pojedinih županijskih čelnika na račun privatizacije PZZ-a i drže da se "pod krinkom navodne brige za bolji zdravstveni sustav krije njihov strah da će izgubiti lak prihod od koncesija te da u budućnosti neće imati toliki utjecaj na PZZ na njihovom području, koji se do sada uglavnom svodio na kadroviranje i zapošljavanje podobnih".

"Zbog svega navedenog je krajnje vrijeme da se otvoreno kaže zašto su pojedini ravnatelji domova zdravlja, sindikati i županijski čelnici najgorljiviji protivnici novog Prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koji ide u javnu raspravu - zbog vlastitih interesa, zbog kojih silno žele zamagliti stvarne probleme hrvatskog zdravstva koji bi se trebali urediti novim Zakonom", stoji u priopćenju KoHOM-a.

Druga je zanimljivost, koja nam također puno govori o našem zdravstvu i prioritetima ove države, novi slučaj s dvomjesečnom bebom iz Splita koja ima spiralnu atrofiju mišića, bolest koja uzrokuje odumiranje svih mišića u tijelu. Lijek postoji, ali nije na listi HZZO-a. Taj lijek košta 500.000 eura godišnje i razumljivo, roditelji ga ne mogu sami nabaviti pa očekuju od javnog zdravstva, u koji uplaćuju, da će nešto učiniti i spasiti život njihovog djeteta. Nažalost, previše očekuju.

"Jedno su želje što bismo htjeli da sva ta djeca dobiju što prije, a drugo su realne financijske mogućnosti. Tako da tražimo rješenje", rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva, za HRT.

Portal Index je ispravno primijetio kako država za neke druge stvari, koje su daleko od života i smrti, ima dovoljno novca:

"Primjerice, 13 milijuna kuna namijenjeno je za dvije blindirane limuzine. Hrvatske željeznice dobivaju 900 milijuna kuna godišnje. Troškovi vladinog aviona iznose 10.7 milijuna kuna. Automobili za Ministarstvo branitelja koštaju 35 milijuna kuna, dok vlada uzima 60 milijuna za nove automobile. Novi borbeni avioni koštat će milijardu eura. Hrvatske šume dobivaju 180 milijuna kuna godišnje. Mirovine saborskih zastupnika koštaju 190 milijuna kuna. 1.4 milijarde kuna godišnje koštaju paraziti iz Porezne uprave. I najavljeno je kako će im se plaće još podići."

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: ZDRAVSTVO (17), JAVNO ZDRAVSTVO (2), LIJEK (2), MILAN KUJUNDŽIĆ (9), DRŽAVA (44)

Pregleda: 1737