POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo



Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo

12.11.2017.

PIŠE: Lars Løkke Rasmussen IZVOR: Politico

Premijer Danske i vođa desno-liberalne stranke Vostre, Lars Løkke Rasmussen, u tekstu za Politico objasnio je danski gospodarski model i razloge njegova uspjeha. Tekst je preveo Nikola Mojović (Liberalni forum).

Jedan od najvećih izazova za europske kreatore politika danas je pomoć našim društvima i tržištima rada da se prilagode suvremenoj, digitaliziranoj globalnoj ekonomiji koja se razvija velikom brzinom.

To od nas zahtijeva ne samo da stvaramo rast i poslove kroz tradicionalnu ekonomsku politiku, već da stvaramo fleksibilna tržišta rada koja će omogućiti našim ekonomijama da se prilagode dok građanima pružaju pouzdanu sigurnosnu mrežu. Također, neophodno je investirati u obrazovanje i stručne treninge kako bismo omogućili radnoj snazi da se prilagodi novim potrebama i novim vrstama poslova.

Čekanje da „Europa“ riješi ove probleme nije opcija. Mi moramo preuzeti odgovornost na nacionalnom nivou. Ako ne budemo djelovali na vrijeme, postat ćemo siromašniji i time nesposobni da očuvamo pravedne opsege europske „države blagostanja“.

To je razlog mog entuzijazma oko reformi tržišta rada koje uvodi predsjednik Emmanuel Macron u Francuskoj. Njegovi prijedlozi predstavljaju neophodna i racionalna rješenja.

Naravno, ne postoje jednostavna i univerzalna rješenja za stalan ekonomski i društveni progres u suvremenim društvima – ni u Danskoj, ni u Francuskoj niti bilo gdje drugdje. Ali izazovi koji su širom Europe pred nama u osnovi su isti, mi trebamo tražiti inspiraciju jedni od drugih dok težimo da optimiziramo naše ekonomije za 21. stoljeće.

Mi u Danskoj imamo dugu povijest uspješnih nacionalnih reformi, iz koje bi, moje je uvjerenje, ostale europske države mogle učiti.

Stvorili smo model koji kombinira visoku fleksibilnost prilikom zapošljavanja i otpuštanja s robusnim sistemom socijalne sigurnosti: takozvani flexicurity model.

Ovaj model uživa vrlo široku političku i javnu podršku u Danskoj, i tijekom godina je razvijan uz blisku saradnju među nizom danskih vlada – kako desno tako i lijevog centra – sindikata, poslodavaca i poduzeća.

Osnova modela je da dozvoljava kompanijama i javnim institucijama da vrlo brzo odgovore na promjene u potražnji i u gospodarstvu dok osigurava socijalnu sigurnost radnika koji izgube posao i pruža im pristup obukama i novim vještinama koje će im omogućiti povratak na tržište rada.

Rezultat je tržište rada koje ima visok promet poslova i mnoga otvorena radna mjesta – ali također i nizak nivo dugotrajne nezaposlenosti. Najvažnije, Danci ga smatraju uspješnim. I pored ograničene formalne zaštite, Danci su rangirani među najpozitivnijim u EU po pitanju zadovoljstva osobnom poslovnom situacijom. Ovo je slučaj već godinama.

Model služi interesima i poslodavaca i radnika i omogućio je da se danska ekonomija lako prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji.

Kada se naša tekstilna industrija više nije mogla uspješno natjecati na međunarodnom tržištu, ovaj model nam je omogućio da razvijemo privredu tekstilnog dizajna. Kada naša brodogradilišta više nisu bila konkurentna, omogućio nam je da obučimo i usmjerimo naše brodograđevinare u proizvodnju vjetroelektrana.

Ovi primjeri ističu zašto je naš model bio uspješan, i vjerojatno djelimično objašnjavaju zašto su Danci tako otvoreni prema globalizaciji i slobodnoj trgovini. Utjecaj globalizacije je jednostavno benigniji ako je društvo spremno prihvatiti promjenu i ublažiti manje poželjne efekte globalizacije.

Naravno, kao i svaki drugi model, dansko tržište rada se mora stalno mijenjati. Na primjer, naučili smo da moramo biti voljni nagraditi dostupnost tržištu rada. Ako prihvaćanje posla nije dovoljno atraktivno nezaposlenom, sistem bi propao pod težinom vlastitog budžeta koji je financiran prilično visokim porezom.

Kao posljedicu, vlade stranaka lijevog centra i stranaka desnog centra su od 1993. smanjivale period tijekom kojeg se prima pomoć za nezaposlene sa sedam godina na dvije i povećale zahtjeve primateljima pomoći u oblasti spremnosti da prihvate poslove i sudjeluju u obukama za poboljšanje i učenje novih vještina.

Trenutno radimo na smanjenju poreza za one s najnižim prihodima kako bismo pronalaženje posla učinili još prihvatljivijim.

Svijet se uvijek mijenja i mi ne možemo stati. To je razlog zašto sam uspostavio „Savjet za disrupciju“ koji okuplja članove iz širokog spektra društvenih djelatnika uključujući poduzeća, društvene partnere, akademike i ljude „slobodnog duha“ kako bi diskutirali kako dočekati globalizaciju spremni.

Ovakva kooperacija je bila ključ za uspjeh danskih reformi. Moje iskustvo mi kaže da je uključivanje širokih društvenih snaga u kreiranju reforme pravi način za postizanje dugotrajnog napretka.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: DANSKA (4), LARS LOKKE RASMUSSEN (1)

Premijer Danske i vođa desno-liberalne stranke Vostre, Lars Løkke Rasmussen, u tekstu za Politico objasnio je danski gospodarski model i razloge njegova uspjeha. Tekst je preveo Nikola Mojović (Liberalni forum).

Jedan od najvećih izazova za europske kreatore politika danas je pomoć našim društvima i tržištima rada da se prilagode suvremenoj, digitaliziranoj globalnoj ekonomiji koja se razvija velikom brzinom.

To od nas zahtijeva ne samo da stvaramo rast i poslove kroz tradicionalnu ekonomsku politiku, već da stvaramo fleksibilna tržišta rada koja će omogućiti našim ekonomijama da se prilagode dok građanima pružaju pouzdanu sigurnosnu mrežu. Također, neophodno je investirati u obrazovanje i stručne treninge kako bismo omogućili radnoj snazi da se prilagodi novim potrebama i novim vrstama poslova.

Čekanje da „Europa“ riješi ove probleme nije opcija. Mi moramo preuzeti odgovornost na nacionalnom nivou. Ako ne budemo djelovali na vrijeme, postat ćemo siromašniji i time nesposobni da očuvamo pravedne opsege europske „države blagostanja“.

To je razlog mog entuzijazma oko reformi tržišta rada koje uvodi predsjednik Emmanuel Macron u Francuskoj. Njegovi prijedlozi predstavljaju neophodna i racionalna rješenja.

Naravno, ne postoje jednostavna i univerzalna rješenja za stalan ekonomski i društveni progres u suvremenim društvima – ni u Danskoj, ni u Francuskoj niti bilo gdje drugdje. Ali izazovi koji su širom Europe pred nama u osnovi su isti, mi trebamo tražiti inspiraciju jedni od drugih dok težimo da optimiziramo naše ekonomije za 21. stoljeće.

Mi u Danskoj imamo dugu povijest uspješnih nacionalnih reformi, iz koje bi, moje je uvjerenje, ostale europske države mogle učiti.

Stvorili smo model koji kombinira visoku fleksibilnost prilikom zapošljavanja i otpuštanja s robusnim sistemom socijalne sigurnosti: takozvani flexicurity model.

Ovaj model uživa vrlo široku političku i javnu podršku u Danskoj, i tijekom godina je razvijan uz blisku saradnju među nizom danskih vlada – kako desno tako i lijevog centra – sindikata, poslodavaca i poduzeća.

Osnova modela je da dozvoljava kompanijama i javnim institucijama da vrlo brzo odgovore na promjene u potražnji i u gospodarstvu dok osigurava socijalnu sigurnost radnika koji izgube posao i pruža im pristup obukama i novim vještinama koje će im omogućiti povratak na tržište rada.

Rezultat je tržište rada koje ima visok promet poslova i mnoga otvorena radna mjesta – ali također i nizak nivo dugotrajne nezaposlenosti. Najvažnije, Danci ga smatraju uspješnim. I pored ograničene formalne zaštite, Danci su rangirani među najpozitivnijim u EU po pitanju zadovoljstva osobnom poslovnom situacijom. Ovo je slučaj već godinama.

Model služi interesima i poslodavaca i radnika i omogućio je da se danska ekonomija lako prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji.

Kada se naša tekstilna industrija više nije mogla uspješno natjecati na međunarodnom tržištu, ovaj model nam je omogućio da razvijemo privredu tekstilnog dizajna. Kada naša brodogradilišta više nisu bila konkurentna, omogućio nam je da obučimo i usmjerimo naše brodograđevinare u proizvodnju vjetroelektrana.

Ovi primjeri ističu zašto je naš model bio uspješan, i vjerojatno djelimično objašnjavaju zašto su Danci tako otvoreni prema globalizaciji i slobodnoj trgovini. Utjecaj globalizacije je jednostavno benigniji ako je društvo spremno prihvatiti promjenu i ublažiti manje poželjne efekte globalizacije.

Naravno, kao i svaki drugi model, dansko tržište rada se mora stalno mijenjati. Na primjer, naučili smo da moramo biti voljni nagraditi dostupnost tržištu rada. Ako prihvaćanje posla nije dovoljno atraktivno nezaposlenom, sistem bi propao pod težinom vlastitog budžeta koji je financiran prilično visokim porezom.

Kao posljedicu, vlade stranaka lijevog centra i stranaka desnog centra su od 1993. smanjivale period tijekom kojeg se prima pomoć za nezaposlene sa sedam godina na dvije i povećale zahtjeve primateljima pomoći u oblasti spremnosti da prihvate poslove i sudjeluju u obukama za poboljšanje i učenje novih vještina.

Trenutno radimo na smanjenju poreza za one s najnižim prihodima kako bismo pronalaženje posla učinili još prihvatljivijim.

Svijet se uvijek mijenja i mi ne možemo stati. To je razlog zašto sam uspostavio „Savjet za disrupciju“ koji okuplja članove iz širokog spektra društvenih djelatnika uključujući poduzeća, društvene partnere, akademike i ljude „slobodnog duha“ kako bi diskutirali kako dočekati globalizaciju spremni.

Ovakva kooperacija je bila ključ za uspjeh danskih reformi. Moje iskustvo mi kaže da je uključivanje širokih društvenih snaga u kreiranju reforme pravi način za postizanje dugotrajnog napretka.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: DANSKA (4), LARS LOKKE RASMUSSEN (1)

Pregleda: 1737