POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?



Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?

18.11.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Vlasništvo nad desničarskim portalom Dnevno.hr u lipnju je preuzela Marija Dekanić iz Hrvatske narodne stranke (HNS) najavivši da će se portal "uozbiljiti kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije".

"Promjena koju želimo realizirati neće biti drastična. Inzistirat ćemo na činjenicama i provjerenim temama", rekla je nova vlasnica u izjavi za HND.

Sijanje straha

Pet mjeseci kasnije, na portalu Dnevno i dalje izlaze tekstovi koji vrijeđaju zdrav razum, šire najgore teorije zavjere i ogromnu količinu dezinformacija. Tako je kolumnist vlč. Vladimir Trkmić u novom tekstu iznio hrpu nebuloza o navodnoj antikršćanskoj agendi Europske unije, SAD-a i općenito Zapada. U tekstu prepunom osnovnih pravopisnih pogrešaka, ovaj svećenik ozbiljno tvrdi kako je cilj Europske unije uspostavljanje "Novog svjetskog poretka" s "ekonomsko-političkim fašizmom" usporedivši ga s režimima Hitlera i Mussolinija.

"U svemu tome svoje prste imaju i masoni, koji su bili sretni kada im je predsjednik Komisije Barroso izrazio privrženost i obećao princip odvojenosti vjere od države. Nastalo je veliko oduševljenje i radost među masonima. Kao guske u magli utrpani smo u diktatorsku superfederaciju zvanu Europska unija...Cilj europske kulture je osloboditi se Boga, Crkve. Na tome se radi kroz takozvani parlamentarizam i kroz takozvanu demokraciju. Ne postoji hijerarhija vrijednosti, nema ničeg apsolutnog. Bitan je nihilizam i anarhizam. To je civilizacija bez duše."

Trkmić je potom ustvrdio kako su "susjedi u Srbiji shvatili što je EU i kakav nemoral proklamira" citiravši neke dezinformacije s neimenovanog srpskog portala koji upozorava građane Srbije na "uništavanje obitelji" koje se navodno događa na Zapadu. Na primjer, "u Švicarskoj dječake treba voditi u vrtiće u haljinama, u Danskoj na ulici i stubovima stoje oglasi: 'Iznajmljuje se konj zbog intimnih odnosa', u Americi se provode izbori ljepote među transvestitima - dječacima od 6 godina" i slično. Trkmić se pita zašto hrvatski novinari o tome ne pišu te ih optužuje za primanje novca od masona. Gospodine Trkmiću, odgovorit ću vam kratko i jasno: zato što su to zlobne izmišljotine i dezinformacije koje služe isključivo za širenje straha među neukim stanovništvom.

Religija u Europi

Stanovnici Europe i dalje su u velikoj većini religiozni, pokazuju sva novija istraživanja. Tako institut Europske vrijednosti navodi kako "polovina Europljana moli barem jednom tjedno. Tri četvrtine Europljana kažu za sebe da su religiozne osobe. Naravno, postoji razlika između više sekulariziranih sjeverozapadnih europskih zemalja i više tradicionalnog jugoistoka. Međutim, čak i u zemljama poput Nizozemske, koja je poznata po liberalnoj tradiciji, jedan od četiri stanovnika ide u crkvu."

Navode kako je istina da većina europskih vjerskih organizacija bilježi sve manju posjećenost svojim hramovima, ali taj je trend trenutni i nije znatno izražen. Oni koji sebe smatraju ateistima su i dalje vrlo sitna manjina u skoro cijeloj Europi izuzevši Francusku gdje čine 15 posto ukupnog stanovništva.

Prema istraživanju Eurobarometra 2012. godine, kršćanstvo je uvjerljivo najraširenija religija u Europskoj uniji sa 72% pripadnika. Katolici su najveća kršćanska skupina (48%), a slijede protestanti (12%), pravoslavci (8%) te ostali kršćani (4% ukupne populacije EU). Agnostici čine 16%, ateisti 7%, a muslimani 2%. Od 2012. do danas udio muslimana se, uslijed velike imigrantske krize, povećao za jedan postotni poen na 3%, ali udio kršćana je i dalje iznad 70%.

Najreligioznije EU zemlje su Malta, Rumunjska, Cipar, Grčka, Poljska, Italija, Irska, Portugal i Hrvatska. Najviše ateista i agnostika je u Češkoj, Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Nizozemskoj.

Istraživanje Svjetskih vrijednosti pokazalo je pad religioznosti u nekim zemljama u periodu od 1981. do 1999. godine, ali samo za par postotnih poena (npr. u Irskoj i Španjolskoj), ali je isto tako pokazalo i rast religioznosti u nekim drugim zemljama EU (npr. Italiji i Danskoj). Prema Gallupovom istraživanju, religija je jako bitna stanovnicima Poljske, Cipra, Rumunjske i Malte (iznad 75%). Hrvatska se nalazi na osmom mjestu sa 70%. Među zemljama EU religija je najmanje bitna stanovnicima Estonije (16%), Švedske (17%), Danske (19%) i Češke (21%).

Obitelj

Usprkos velikim medijskim teorijama zavjere o navodnom ratu protiv tradicionalne obitelji, velika većina stanovnika Europe, ali i Europske unije, i dalje je vrlo konzervativna po tom pitanju. "U braku s djecom" je preferirani životni stil većine Europljana, zaključak je istraživanja Instituta za europske vrijednosti. Zanimljivo, prema njihovoj karti, od svih europskih naroda Hrvati su najčvršći u stavu da je dužnost roditelja brinuti za svoju djecu. Iako su svi narodi većinski odgovorili pozitivno, Hrvati su najsložniji s preko 90% pozitivnih odgovora.


Klikni na sliku za uvećani pregled

"Danas su djeca postala opcija. Nisu više neizbježna, ekonomska potreba ili dužnost prema Bogu. Imati djecu i broj djece je postala stvar osobnog izbora. Promijenio se i imidž. Djeca su postala 'mali anđeli' koja zahtijevaju i zaslužuju visoka investiranja i intenzivan emotivni angažman roditelja", objavljeno je u istraživanju. Pa ipak, iako djeca više nisu nužda nego stvar dobre volje i slobodnog izbora, većina stanovnika svih europskih zemalja i dalje čvrsto vjeruje da "svako dijete treba imati dom s mamom i tatom". Takvo uvjerenje prevladava u svakoj zemlji. Samo u Finskoj i Švedskoj to je uvjerenje ispod 62%, u svim ostalim europskim zemljama je još značajnije izraženo.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Jasno je, dakle, da nikakve europske institucije, korporacije, kapitalizam niti masoni nisu utjecali niti umanjili kršćanske vrijednosti u Europi. Ako u nekim zapadnim zemljama postoji trend smanjivanja pohođenja crkve, razloge bi možda prije trebalo potražiti u načinima komunikacije Crkve s vjernicima, a ne u nekim "vanjskim", često izmišljenim neprijateljima.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, SVIJET
Teme: OBITELJ (6), KRŠĆANSTVO (7), ZAPAD (1), DNEVNO (1), DNEVNO.HR (3)

Vlasništvo nad desničarskim portalom Dnevno.hr u lipnju je preuzela Marija Dekanić iz Hrvatske narodne stranke (HNS) najavivši da će se portal "uozbiljiti kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije".

"Promjena koju želimo realizirati neće biti drastična. Inzistirat ćemo na činjenicama i provjerenim temama", rekla je nova vlasnica u izjavi za HND.

Sijanje straha

Pet mjeseci kasnije, na portalu Dnevno i dalje izlaze tekstovi koji vrijeđaju zdrav razum, šire najgore teorije zavjere i ogromnu količinu dezinformacija. Tako je kolumnist vlč. Vladimir Trkmić u novom tekstu iznio hrpu nebuloza o navodnoj antikršćanskoj agendi Europske unije, SAD-a i općenito Zapada. U tekstu prepunom osnovnih pravopisnih pogrešaka, ovaj svećenik ozbiljno tvrdi kako je cilj Europske unije uspostavljanje "Novog svjetskog poretka" s "ekonomsko-političkim fašizmom" usporedivši ga s režimima Hitlera i Mussolinija.

"U svemu tome svoje prste imaju i masoni, koji su bili sretni kada im je predsjednik Komisije Barroso izrazio privrženost i obećao princip odvojenosti vjere od države. Nastalo je veliko oduševljenje i radost među masonima. Kao guske u magli utrpani smo u diktatorsku superfederaciju zvanu Europska unija...Cilj europske kulture je osloboditi se Boga, Crkve. Na tome se radi kroz takozvani parlamentarizam i kroz takozvanu demokraciju. Ne postoji hijerarhija vrijednosti, nema ničeg apsolutnog. Bitan je nihilizam i anarhizam. To je civilizacija bez duše."

Trkmić je potom ustvrdio kako su "susjedi u Srbiji shvatili što je EU i kakav nemoral proklamira" citiravši neke dezinformacije s neimenovanog srpskog portala koji upozorava građane Srbije na "uništavanje obitelji" koje se navodno događa na Zapadu. Na primjer, "u Švicarskoj dječake treba voditi u vrtiće u haljinama, u Danskoj na ulici i stubovima stoje oglasi: 'Iznajmljuje se konj zbog intimnih odnosa', u Americi se provode izbori ljepote među transvestitima - dječacima od 6 godina" i slično. Trkmić se pita zašto hrvatski novinari o tome ne pišu te ih optužuje za primanje novca od masona. Gospodine Trkmiću, odgovorit ću vam kratko i jasno: zato što su to zlobne izmišljotine i dezinformacije koje služe isključivo za širenje straha među neukim stanovništvom.

Religija u Europi

Stanovnici Europe i dalje su u velikoj većini religiozni, pokazuju sva novija istraživanja. Tako institut Europske vrijednosti navodi kako "polovina Europljana moli barem jednom tjedno. Tri četvrtine Europljana kažu za sebe da su religiozne osobe. Naravno, postoji razlika između više sekulariziranih sjeverozapadnih europskih zemalja i više tradicionalnog jugoistoka. Međutim, čak i u zemljama poput Nizozemske, koja je poznata po liberalnoj tradiciji, jedan od četiri stanovnika ide u crkvu."

Navode kako je istina da većina europskih vjerskih organizacija bilježi sve manju posjećenost svojim hramovima, ali taj je trend trenutni i nije znatno izražen. Oni koji sebe smatraju ateistima su i dalje vrlo sitna manjina u skoro cijeloj Europi izuzevši Francusku gdje čine 15 posto ukupnog stanovništva.

Prema istraživanju Eurobarometra 2012. godine, kršćanstvo je uvjerljivo najraširenija religija u Europskoj uniji sa 72% pripadnika. Katolici su najveća kršćanska skupina (48%), a slijede protestanti (12%), pravoslavci (8%) te ostali kršćani (4% ukupne populacije EU). Agnostici čine 16%, ateisti 7%, a muslimani 2%. Od 2012. do danas udio muslimana se, uslijed velike imigrantske krize, povećao za jedan postotni poen na 3%, ali udio kršćana je i dalje iznad 70%.

Najreligioznije EU zemlje su Malta, Rumunjska, Cipar, Grčka, Poljska, Italija, Irska, Portugal i Hrvatska. Najviše ateista i agnostika je u Češkoj, Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Nizozemskoj.

Istraživanje Svjetskih vrijednosti pokazalo je pad religioznosti u nekim zemljama u periodu od 1981. do 1999. godine, ali samo za par postotnih poena (npr. u Irskoj i Španjolskoj), ali je isto tako pokazalo i rast religioznosti u nekim drugim zemljama EU (npr. Italiji i Danskoj). Prema Gallupovom istraživanju, religija je jako bitna stanovnicima Poljske, Cipra, Rumunjske i Malte (iznad 75%). Hrvatska se nalazi na osmom mjestu sa 70%. Među zemljama EU religija je najmanje bitna stanovnicima Estonije (16%), Švedske (17%), Danske (19%) i Češke (21%).

Obitelj

Usprkos velikim medijskim teorijama zavjere o navodnom ratu protiv tradicionalne obitelji, velika većina stanovnika Europe, ali i Europske unije, i dalje je vrlo konzervativna po tom pitanju. "U braku s djecom" je preferirani životni stil većine Europljana, zaključak je istraživanja Instituta za europske vrijednosti. Zanimljivo, prema njihovoj karti, od svih europskih naroda Hrvati su najčvršći u stavu da je dužnost roditelja brinuti za svoju djecu. Iako su svi narodi većinski odgovorili pozitivno, Hrvati su najsložniji s preko 90% pozitivnih odgovora.


Klikni na sliku za uvećani pregled

"Danas su djeca postala opcija. Nisu više neizbježna, ekonomska potreba ili dužnost prema Bogu. Imati djecu i broj djece je postala stvar osobnog izbora. Promijenio se i imidž. Djeca su postala 'mali anđeli' koja zahtijevaju i zaslužuju visoka investiranja i intenzivan emotivni angažman roditelja", objavljeno je u istraživanju. Pa ipak, iako djeca više nisu nužda nego stvar dobre volje i slobodnog izbora, većina stanovnika svih europskih zemalja i dalje čvrsto vjeruje da "svako dijete treba imati dom s mamom i tatom". Takvo uvjerenje prevladava u svakoj zemlji. Samo u Finskoj i Švedskoj to je uvjerenje ispod 62%, u svim ostalim europskim zemljama je još značajnije izraženo.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Jasno je, dakle, da nikakve europske institucije, korporacije, kapitalizam niti masoni nisu utjecali niti umanjili kršćanske vrijednosti u Europi. Ako u nekim zapadnim zemljama postoji trend smanjivanja pohođenja crkve, razloge bi možda prije trebalo potražiti u načinima komunikacije Crkve s vjernicima, a ne u nekim "vanjskim", često izmišljenim neprijateljima.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, SVIJET
Teme: OBITELJ (6), KRŠĆANSTVO (7), ZAPAD (1), DNEVNO (1), DNEVNO.HR (3)

Pregleda: 2298