POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici



Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici

19.11.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Ovih dana dio javnosti se zgraža nad odlukom Elle Dvornik da rodi u privatnoj klinici, a ne državnoj bolnici. Moja prva reakcija bi bila, što uopće ikoga briga za tuđi osobni izbor? Ali kad vidim tekstove kakve objavljuju pojedini mainstream portali, potpuno su jasne i reakcije javnosti koja se samo povodi za njima.

"Iako u našim rodilištima rade izuzetni stručnjaci te je, kako pokazuju statistike, briga za bebu i mamu na zavidnom nivou, dio roditelja iz ovih ili onih razloga odlučuje se za privatna rodilišta", započinje tekst autora Saše Jandrijević-Tomasa na portalu Slobodne Dalmacije u kojem, kaže, "ne želimo prozivati mlade roditelje koji su se odlučili za privatnike, nego samo ukazati koliko zapada porod u privatnom rodilištu".

Poduzetnik Saša Cvetojević mu na Facebooku odgovara: "Koja su to NAŠA rodilišta? Smrdljivo privatno nije naše? Što je tu naše? Našizam na najjače."

Dok se mnogi našisti čude "previsokim cijenama" u privatnoj klinici, ja ću podsjetiti na odličan članak prof. Predraga Rajšića koji kaže: "Postojanje poreza kojim se financiraju osnovne usluge istiskuje privatno snabdijevanje istom (ili boljom) uslugom i motivira privatne poduzetnike da se usredotoče na kupce s jačom platežnom moći. Zbog toga su privatne tvrtke naizgled skuplje samo zato što su privatne, ali to je površan dojam."

Naime, samo postojanje državnih bolnica koje su "besplatne" ozbiljno ograničava mogućnosti i slobodu rada privatnog sektora u istoj branši. Kolika god bila cijena tih usluga u privatnom sektoru, čak i da su one turbojeftine, opet bi bile skuplje od onih državnih, koje su "besplatne", odnosno plaćamo ih prisilno od svake plaće. Čak i ako se privatnik potrudi da njegova usluga bude na višem nivou, opet će prosječni građanin u većini slučajeva izabrati onu "besplatnu" opciju. To tjera privatnike u takvim branšama da se moraju specijalizirati isključivo za "skupe" usluge, odnosno za klijente visoke platežne moći kojima cijena ne igra nikakvu ulogu. I zato ljudima sa strane može izgledati kao da je taj privatnik bahato skup, a istina je da drukčije ne bi mogao opstati na tržištu.

A sad malo o samom "besplatnom" zdravstvu. Koordinacija hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM) nedavno je priopćenjem reagirala upozorivši kako su državne bolnice "rupe bez dna":

"Bolnice iz mjeseca u mjesec stvaraju minuse, svakodnevno ostaju bez zdravstvenog kadra, u njima vlada kaos, liste čekanja su tolike da naši pacijenti sve više usluga plaćaju privatnicima ili umru prije nego dočekaju termin pretrage ili pregleda."

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj je 8.104 kune što znači da prosječni radnik u Hrvatskoj svakog mjeseca uplati za zdravstvo minimalno 1.378 kuna, a to je bez dodatnog i dopunskog osiguranja. Prosječni par u Hrvatskoj uplaćuje mjesečno 2.756 kuna za zdravstvo (osnovno osiguranje). To znači, prema cjeniku objavljenom u Slobodnoj, oni za 6 mjeseci rada otplate jedan porod. To nije previsoka cijena, morate priznati. Sad zamislite da taj novac ne moraju uplaćivati državi, nego da ga mogu štedjeti za svoje zdravstvene potrebe. Onda 16.000 kuna za porod ne bi bilo nimalo skupo, zar ne? S druge strane, prosječni par tijekom 30 godina otplati državi 60 poroda. Ispada da su cijene u privatnoj klinici niže nego u državnoj.

Sve bi to bilo jednostavnije i jasnije kad bi se zdravstvo vaučeriziralo poput Švedske pa da korisnici imaju izbor između državnih i privatnih klinika za isti novac koji uplaćuju. Takav bi sustav tjerao i državne bolnice da rade kvalitetnije i vode bolju brigu o svojim pacijentima te da ih shvaćaju onako kako treba - kao svoje klijente.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: POROD (1), ZDRAVSTVO (20), SLOBODNA DALMACIJA (4), SAŠA CVETOJEVIĆ (4), PRIVATNI SEKTOR (3)

Vezano

Pametno predstavilo svoje prijedloge za zdravstvo - reforma koja to nije
(12.12.2017.)

Zašto Hrvatska treba privatizirati zdravstvo
(07.12.2017.)

Američko zdravstvo je privatno, a ne valja. Evo zašto...
(26.11.2017.)

Ovih dana dio javnosti se zgraža nad odlukom Elle Dvornik da rodi u privatnoj klinici, a ne državnoj bolnici. Moja prva reakcija bi bila, što uopće ikoga briga za tuđi osobni izbor? Ali kad vidim tekstove kakve objavljuju pojedini mainstream portali, potpuno su jasne i reakcije javnosti koja se samo povodi za njima.

"Iako u našim rodilištima rade izuzetni stručnjaci te je, kako pokazuju statistike, briga za bebu i mamu na zavidnom nivou, dio roditelja iz ovih ili onih razloga odlučuje se za privatna rodilišta", započinje tekst autora Saše Jandrijević-Tomasa na portalu Slobodne Dalmacije u kojem, kaže, "ne želimo prozivati mlade roditelje koji su se odlučili za privatnike, nego samo ukazati koliko zapada porod u privatnom rodilištu".

Poduzetnik Saša Cvetojević mu na Facebooku odgovara: "Koja su to NAŠA rodilišta? Smrdljivo privatno nije naše? Što je tu naše? Našizam na najjače."

Dok se mnogi našisti čude "previsokim cijenama" u privatnoj klinici, ja ću podsjetiti na odličan članak prof. Predraga Rajšića koji kaže: "Postojanje poreza kojim se financiraju osnovne usluge istiskuje privatno snabdijevanje istom (ili boljom) uslugom i motivira privatne poduzetnike da se usredotoče na kupce s jačom platežnom moći. Zbog toga su privatne tvrtke naizgled skuplje samo zato što su privatne, ali to je površan dojam."

Naime, samo postojanje državnih bolnica koje su "besplatne" ozbiljno ograničava mogućnosti i slobodu rada privatnog sektora u istoj branši. Kolika god bila cijena tih usluga u privatnom sektoru, čak i da su one turbojeftine, opet bi bile skuplje od onih državnih, koje su "besplatne", odnosno plaćamo ih prisilno od svake plaće. Čak i ako se privatnik potrudi da njegova usluga bude na višem nivou, opet će prosječni građanin u većini slučajeva izabrati onu "besplatnu" opciju. To tjera privatnike u takvim branšama da se moraju specijalizirati isključivo za "skupe" usluge, odnosno za klijente visoke platežne moći kojima cijena ne igra nikakvu ulogu. I zato ljudima sa strane može izgledati kao da je taj privatnik bahato skup, a istina je da drukčije ne bi mogao opstati na tržištu.

A sad malo o samom "besplatnom" zdravstvu. Koordinacija hrvatskih liječnika obiteljske medicine (KoHOM) nedavno je priopćenjem reagirala upozorivši kako su državne bolnice "rupe bez dna":

"Bolnice iz mjeseca u mjesec stvaraju minuse, svakodnevno ostaju bez zdravstvenog kadra, u njima vlada kaos, liste čekanja su tolike da naši pacijenti sve više usluga plaćaju privatnicima ili umru prije nego dočekaju termin pretrage ili pregleda."

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj je 8.104 kune što znači da prosječni radnik u Hrvatskoj svakog mjeseca uplati za zdravstvo minimalno 1.378 kuna, a to je bez dodatnog i dopunskog osiguranja. Prosječni par u Hrvatskoj uplaćuje mjesečno 2.756 kuna za zdravstvo (osnovno osiguranje). To znači, prema cjeniku objavljenom u Slobodnoj, oni za 6 mjeseci rada otplate jedan porod. To nije previsoka cijena, morate priznati. Sad zamislite da taj novac ne moraju uplaćivati državi, nego da ga mogu štedjeti za svoje zdravstvene potrebe. Onda 16.000 kuna za porod ne bi bilo nimalo skupo, zar ne? S druge strane, prosječni par tijekom 30 godina otplati državi 60 poroda. Ispada da su cijene u privatnoj klinici niže nego u državnoj.

Sve bi to bilo jednostavnije i jasnije kad bi se zdravstvo vaučeriziralo poput Švedske pa da korisnici imaju izbor između državnih i privatnih klinika za isti novac koji uplaćuju. Takav bi sustav tjerao i državne bolnice da rade kvalitetnije i vode bolju brigu o svojim pacijentima te da ih shvaćaju onako kako treba - kao svoje klijente.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: POROD (1), ZDRAVSTVO (20), SLOBODNA DALMACIJA (4), SAŠA CVETOJEVIĆ (4), PRIVATNI SEKTOR (3)

Pregleda: 4903