POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge



Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge

01.12.2017.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: Vir Turizam

Hrvatska je u 3. kvartalu 2017. ostvarila godišnji rast BDP-a od 3,3 posto. Političari će se hvaliti ovim rastom, koji je veći nego u prošlom kvartalu za 0,1 postotni poen, ali trebamo se ozbiljno zapitati je li ovakav rast dovoljan. U usporedbi s drugim EU članicama koje su u našem gospodarskom "razredu", Hrvatska raste presporo, odnosno ozbiljno zaostaje.

Skoro sve zemlje Nove Europe (nekadašnje članice SSSR-a, Jugoslavije ili Istočnog bloka, a sada članice EU) rastu brže. Rumunjska je u istom razdoblju ostvarila ogroman godišnji rast od čak 8,8 posto, druga je Latvija s rastom od 5,8 posto. Češka raste 5 posto, Poljska 4,9 posto, Slovenija 4,5 posto, Estonija 4,2 posto, Bugarska 3,9 posto, a Mađarska 3,6 posto. Predzadnje mjesto u ovoj grupi s Hrvatskom dijeli Slovačka (3,3 posto), a jedina zemlja Nove Europe koja se razvija sporije od nas je Litva s rastom od 3,1 posto.

Ovi su rezultati još više poražavajući ako uzmemo u obzir da je riječ o tri mjeseca ljetne turističke sezone kad hrvatsko gospodarstvo, zahvaljujući moru i suncu, najviše buja.

U zapadnom i sjevernom, razvijenom dijelu Europske unije, Irska se jedina nastavlja razvijati velikom brzinom pa je u ovom kvartalu ostvarila rast od 5,8 posto. Sve su druge države stare Europe zabilježile rast, ali manji od Hrvatske. Najmanji rast bilježi Grčka (0,8 posto).

Osim zemalja Nove Europe, brži rast od Hrvatske bilježe i neke zemlje istočne Europe koje nisu članice EU, npr. Crna Gora, Albanija, Kosovo i Gruzija.

Usporedimo godišnji rast Hrvatske od četvrtog kvartala 2014. do trećeg kvartala 2017. s rastom Rumunjske kako bismo lakše vizualno predočili hrvatsko zaostajanje u razvoju.


Izvor: TradingEconomics

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: BDP (6), RAST (2), GOSPODARSKI RAST (4), RAST BDP-A (3), RUMUNJSKA (6)

Vezano

Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU
(12.12.2017.)

Nigerijski poduzetnik usporedio Split i Afriku. Je li u pravu?
(03.10.2017.)

Provjera točnosti: Jesmo li stvarno među zemljama s najvećim rastom BDP-a?
(31.08.2017.)

Hrvatska je u 3. kvartalu 2017. ostvarila godišnji rast BDP-a od 3,3 posto. Političari će se hvaliti ovim rastom, koji je veći nego u prošlom kvartalu za 0,1 postotni poen, ali trebamo se ozbiljno zapitati je li ovakav rast dovoljan. U usporedbi s drugim EU članicama koje su u našem gospodarskom "razredu", Hrvatska raste presporo, odnosno ozbiljno zaostaje.

Skoro sve zemlje Nove Europe (nekadašnje članice SSSR-a, Jugoslavije ili Istočnog bloka, a sada članice EU) rastu brže. Rumunjska je u istom razdoblju ostvarila ogroman godišnji rast od čak 8,8 posto, druga je Latvija s rastom od 5,8 posto. Češka raste 5 posto, Poljska 4,9 posto, Slovenija 4,5 posto, Estonija 4,2 posto, Bugarska 3,9 posto, a Mađarska 3,6 posto. Predzadnje mjesto u ovoj grupi s Hrvatskom dijeli Slovačka (3,3 posto), a jedina zemlja Nove Europe koja se razvija sporije od nas je Litva s rastom od 3,1 posto.

Ovi su rezultati još više poražavajući ako uzmemo u obzir da je riječ o tri mjeseca ljetne turističke sezone kad hrvatsko gospodarstvo, zahvaljujući moru i suncu, najviše buja.

U zapadnom i sjevernom, razvijenom dijelu Europske unije, Irska se jedina nastavlja razvijati velikom brzinom pa je u ovom kvartalu ostvarila rast od 5,8 posto. Sve su druge države stare Europe zabilježile rast, ali manji od Hrvatske. Najmanji rast bilježi Grčka (0,8 posto).

Osim zemalja Nove Europe, brži rast od Hrvatske bilježe i neke zemlje istočne Europe koje nisu članice EU, npr. Crna Gora, Albanija, Kosovo i Gruzija.

Usporedimo godišnji rast Hrvatske od četvrtog kvartala 2014. do trećeg kvartala 2017. s rastom Rumunjske kako bismo lakše vizualno predočili hrvatsko zaostajanje u razvoju.


Izvor: TradingEconomics

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: BDP (6), RAST (2), GOSPODARSKI RAST (4), RAST BDP-A (3), RUMUNJSKA (6)

Pregleda: 975