POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi



Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi

19.12.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Prema statističkim podacima Ministarstva uprave RH, na dan 30. rujna 2017. godine u državnim i javnim službama te županijama, gradovima i općinama bilo je zaposleno ukupno 247.462 ljudi. Među njima je 169.829 žena, što znači da žene čine 69% ukupno zaposlenih u javnom sektoru (ne uključujući državne, gradske i općinske tvrtke).

Muškarci čine većinu samo u ministarstvima gdje su žene zastupljene sa samo 41 posto, u sektoru zaštite okoliša (žene 38%) i u Oružanim snagama RH (žene 31 posto). U svim ostalim javnim sektorima zaposlenost žena u vrlo velikoj mjeri nadmašuje muškarce.

Tzv. "gender gap" ili razlika u zastupljenosti po spolu najvidljivija je u pravosuđu (žene 86%), socijalnoj skrbi (žene 86%), zdravstvu (žene 76%) te kulturi, znanosti i obrazovanju (žene 76%). U državnim agencijama žene čine 73%, u državnoj upravi 66%, a u županijama, gradovima i općinama 63%.

Još jedna zanimljivost: samo 32 posto zaposlenih u javnom sektoru ima visoku stručnu spremu, što je čak puno bolje nego što bi moglo biti s obzirom da među hrvatskom populacijom samo 14% građana starijih od 25 godina ima završen fakultet.

Iz ovoga bi se svega mogli izvoditi razni zaključci, ali jedno je sigurno: gender gap u javnom sektoru postoji, a u vodu padaju priče naših feministica kako su žene u javnim službama podzastupljene. Štoviše, postavlja se logično pitanje zašto udruge koje su registrirane i primaju novac od države i iz EU fondova upravo za upozoravanje na diskriminaciju u društvu, ne potežu ovo pitanje. Ne vjerujem da podatke Ministarstva uprave nitko od njih nije vidio ili da im nisu zanimljivi. Možda zato što su aktivisti za ravnopravnost spolova mahom uhljebljeni u državnoj upravi i udrugama na državnom proračunu pa im to odgovara? Zašto, recimo, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ne potiče pitanje spolne diskriminacije pri zapošljavanju u javnom sektoru, također nije jasno.

Probajte zamisliti da je situacija obratna i da muškarci čine 69% državnih zaposlenika. Bi li onda udruge šutjele, bi li pravobraniteljica šutjela o tome? Ne vjerujem.

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: JAVNI SEKTOR (5), SPOLNA DISKRIMINACIJA (2), GENDER GAP (1), DRŽAVNA SLUŽBA (3), JAVNA SLUŽBA (1)

Prema statističkim podacima Ministarstva uprave RH, na dan 30. rujna 2017. godine u državnim i javnim službama te županijama, gradovima i općinama bilo je zaposleno ukupno 247.462 ljudi. Među njima je 169.829 žena, što znači da žene čine 69% ukupno zaposlenih u javnom sektoru (ne uključujući državne, gradske i općinske tvrtke).

Muškarci čine većinu samo u ministarstvima gdje su žene zastupljene sa samo 41 posto, u sektoru zaštite okoliša (žene 38%) i u Oružanim snagama RH (žene 31 posto). U svim ostalim javnim sektorima zaposlenost žena u vrlo velikoj mjeri nadmašuje muškarce.

Tzv. "gender gap" ili razlika u zastupljenosti po spolu najvidljivija je u pravosuđu (žene 86%), socijalnoj skrbi (žene 86%), zdravstvu (žene 76%) te kulturi, znanosti i obrazovanju (žene 76%). U državnim agencijama žene čine 73%, u državnoj upravi 66%, a u županijama, gradovima i općinama 63%.

Još jedna zanimljivost: samo 32 posto zaposlenih u javnom sektoru ima visoku stručnu spremu, što je čak puno bolje nego što bi moglo biti s obzirom da među hrvatskom populacijom samo 14% građana starijih od 25 godina ima završen fakultet.

Iz ovoga bi se svega mogli izvoditi razni zaključci, ali jedno je sigurno: gender gap u javnom sektoru postoji, a u vodu padaju priče naših feministica kako su žene u javnim službama podzastupljene. Štoviše, postavlja se logično pitanje zašto udruge koje su registrirane i primaju novac od države i iz EU fondova upravo za upozoravanje na diskriminaciju u društvu, ne potežu ovo pitanje. Ne vjerujem da podatke Ministarstva uprave nitko od njih nije vidio ili da im nisu zanimljivi. Možda zato što su aktivisti za ravnopravnost spolova mahom uhljebljeni u državnoj upravi i udrugama na državnom proračunu pa im to odgovara? Zašto, recimo, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ne potiče pitanje spolne diskriminacije pri zapošljavanju u javnom sektoru, također nije jasno.

Probajte zamisliti da je situacija obratna i da muškarci čine 69% državnih zaposlenika. Bi li onda udruge šutjele, bi li pravobraniteljica šutjela o tome? Ne vjerujem.

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: JAVNI SEKTOR (5), SPOLNA DISKRIMINACIJA (2), GENDER GAP (1), DRŽAVNA SLUŽBA (3), JAVNA SLUŽBA (1)

Pregleda: 2675