POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

The Economist izabrao Francusku za zemlju godine, evo zašto



The Economist izabrao Francusku za zemlju godine, evo zašto

25.12.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Britanski časopis The Economist svake godine za Božić izabire jednu "Državu godine". Njihovi su kriteriji jasni: zemlja koja se u protekloj godini najviše promijenila nabolje, napravila najveći pozitivan pomak u društvenom, političkom ili ekonomskom smislu.

Ove godine uredništvo The Economista u najuži krug kandidata uzelo je Južnu Koreju koja se uspješno nosila s konstantnim nuklearnim prijetnjama sa sjevera i domaćom političkom krizom. Nijedna nevolja nije Korejce s juga smela s puta uspješnog rasta gospodarstva i konkurentnosti. Razmišljali su i o Argentini gdje je stranka predsjednika Mauricija Macrija pobijedila na mid-term izborima usprkos njegovim "bolnim reformama" koje mora provoditi nakon dugogodišnje obilne državne potrošnje socijalista pod vodstvom obitelji Kirchner. Pobjeda liberalno-konzervativne stranke na argentinskim izborima pokazuje da Argentinci postaju svjesni situacije i više ne vjeruju u populizam i "besplatni novac".

Međutim, Francuska je zasjenila obje navedene zemlje. Napredak Francuske u 2017. godini, prema uredništvu The Economista, nadmašio je sva očekivanja.

"Emmanuel Macron, mladi bivši bankar koji nije imao potporu niti jedne tradicionalne političke stranke, osvojio je predsjedništvo. Tada je La République En Marche, njegova potpuno nova stranka s mnogim političkim novacima, slomila stare čuvare kako bi osvojila većinu mjesta u Narodnoj skupštini. Macron je dao nadu onima koji vjeruju da je stara lijevo-desna podjela manje važna od one između otvorenog i zatvorenog. Gospodin Macron je vodio kampanju za Francusku otvorenu za ljude, robu i ideje iz inozemstva, kao i za društvene i ekonomske promjene kod kuće. Za šest mjeseci on i njegova stranka proveli su niz razboritih reformi, uključujući antikorupcijski zakon i liberalizaciju francuskog krutog zakona o radu.

Kritičari ismijavaju Macronovu grandioznost (nazivaju njegovo predsjedništvo "Jupiterian"). Neki tvrde da su njegove reforme mogle ići dalje, što je istina. Možda zaboravljaju kako je, prije nego što se on pojavio, Francuska izgledala nepopravljivo - nudeći glasačima izbor između skleroze i ksenofobije. Macronov pokret maknuo je drevni režim na stranu i pobijedio nacionalisticu Marine Le Pen (koja bi, da je osvojila izbore, vjerojatno uništila Europsku uniju). Borba između otvorenih i zatvorenih vizija društva može biti najvažnije političko natjecanje u svijetu upravo sada. Francuska se sučelila s mentalitetom zatvorenosti i pretukla ga. Zbog toga, to je naša zemlja godine", objavio je The Economist.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, EKONOMIJA, SVIJET
Teme: FRANCUSKA (14), EMMANUEL MACRON (9), THE ECONOMIST (1), ZEMLJA GODINE (1)

Vezano

Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
(14.01.2018.)

Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
(13.01.2018.)

Macron - revolucija o kojoj Hrvati ne smiju ništa znati
(06.11.2017.)

Britanski časopis The Economist svake godine za Božić izabire jednu "Državu godine". Njihovi su kriteriji jasni: zemlja koja se u protekloj godini najviše promijenila nabolje, napravila najveći pozitivan pomak u društvenom, političkom ili ekonomskom smislu.

Ove godine uredništvo The Economista u najuži krug kandidata uzelo je Južnu Koreju koja se uspješno nosila s konstantnim nuklearnim prijetnjama sa sjevera i domaćom političkom krizom. Nijedna nevolja nije Korejce s juga smela s puta uspješnog rasta gospodarstva i konkurentnosti. Razmišljali su i o Argentini gdje je stranka predsjednika Mauricija Macrija pobijedila na mid-term izborima usprkos njegovim "bolnim reformama" koje mora provoditi nakon dugogodišnje obilne državne potrošnje socijalista pod vodstvom obitelji Kirchner. Pobjeda liberalno-konzervativne stranke na argentinskim izborima pokazuje da Argentinci postaju svjesni situacije i više ne vjeruju u populizam i "besplatni novac".

Međutim, Francuska je zasjenila obje navedene zemlje. Napredak Francuske u 2017. godini, prema uredništvu The Economista, nadmašio je sva očekivanja.

"Emmanuel Macron, mladi bivši bankar koji nije imao potporu niti jedne tradicionalne političke stranke, osvojio je predsjedništvo. Tada je La République En Marche, njegova potpuno nova stranka s mnogim političkim novacima, slomila stare čuvare kako bi osvojila većinu mjesta u Narodnoj skupštini. Macron je dao nadu onima koji vjeruju da je stara lijevo-desna podjela manje važna od one između otvorenog i zatvorenog. Gospodin Macron je vodio kampanju za Francusku otvorenu za ljude, robu i ideje iz inozemstva, kao i za društvene i ekonomske promjene kod kuće. Za šest mjeseci on i njegova stranka proveli su niz razboritih reformi, uključujući antikorupcijski zakon i liberalizaciju francuskog krutog zakona o radu.

Kritičari ismijavaju Macronovu grandioznost (nazivaju njegovo predsjedništvo "Jupiterian"). Neki tvrde da su njegove reforme mogle ići dalje, što je istina. Možda zaboravljaju kako je, prije nego što se on pojavio, Francuska izgledala nepopravljivo - nudeći glasačima izbor između skleroze i ksenofobije. Macronov pokret maknuo je drevni režim na stranu i pobijedio nacionalisticu Marine Le Pen (koja bi, da je osvojila izbore, vjerojatno uništila Europsku uniju). Borba između otvorenih i zatvorenih vizija društva može biti najvažnije političko natjecanje u svijetu upravo sada. Francuska se sučelila s mentalitetom zatvorenosti i pretukla ga. Zbog toga, to je naša zemlja godine", objavio je The Economist.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, EKONOMIJA, SVIJET
Teme: FRANCUSKA (14), EMMANUEL MACRON (9), THE ECONOMIST (1), ZEMLJA GODINE (1)

Pregleda: 2166