POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Izazovi liberalizma u 21. stoljeću



Izazovi liberalizma u 21. stoljeću

30.12.2017.

PIŠE: Peter Boettke IZVOR: FEE

Da bi liberalizam bio realiziran, on prvo mora biti institucionaliziran. To znači da generalna struktura vlade mora biti na čelu konverzacije i da ta konverzacija treba biti potpomognuta posljedičnim rezoniranjem discipline političke ekonomije. Ono što smo naučili iz te discipline jest da se postižu veliki uspjesi specijalizacijom rada i mirnom suradnjom među udaljenim i različitim pojedincima.

Što je veća društvena ili geografska distanca i razlika među pojedincima koji sudjeluju u interakciji, veća je korist koja se realizira razmjenom, ali također se povećavaju i problemi zbog troškova transporta, komunikacijske linije i graničnih carina. Ukratko, troškovi suradnje su bili visoki pa je velika ekspanzija bogatstva modernog svijeta došla tek nakon institucionalnih razmjena i suradnji koje su smanjile troškove transakcija među udaljenim pojedincima i učinile napredak u kulturnom i gospodarskom razvoju na globalnoj razini.

Postignuća liberalizma u prošlosti

Liberalizam je bio jedan od glavnih pokretača smanjenja troškova takve suradnje u stvarnosti. Doktrine liberalizma slave trgovinu, daju građanima pravo odlučivanja nad njihovom imovinom i oslobađaju građane iz okova služništva pritom odvajajući znanost od vjerske dogme.

Bio je to polagan i tegoban proces, a liberalizam nije bio dosljedno primijenjen u svim dijelovima svijeta. Ali pobjeda njegovih ideja i njihovo širenje rezultirali su oslobođenjem kreativnih moći ljudi diljem svijeta. Unatoč očitim frustracijama prema elitama i establišmentu, jednostavna je činjenica da je 2016. godina bila prva zabilježena u povijesti čovječanstva u kojoj je manje od 10% stanovništva živjelo u ekstremnom siromaštvu, a taj pozitivni trend smanjenja siromaštva se nastavio i tijekom 2017. godine.

Moderni svijet je pravo čudo! Ali to se postiglo usprkos političkim elitama i zahvaljujući ekonomskim slobodama čak i tamo gdje su one zakonom vrlo ograničene. Moć smithianske trgovine (Adam Smith, op.ur.) i schumpeterianskih inovacija (J.A. Schumpeter, op.ur.) jednostavno je takva da može pobijediti svaku prepreku koju postavi vladina glupost. Kako je Joel Mokyr rekao: "Postoji vjetar u leđa i vjetar u glavu. Dok god je vjetar u leđa jači od vjetra u glavu, napredak je neizbježan." Liberalizam je proizveo vjetar u leđa.

Glavni protivnik liberalizma u 21. stoljeću je populizam

Izazov liberalizma u 21. stoljeću isti je kao i u prošlosti - oduprijeti se konzervativnim snagama koje nam zadaju udarce. Ove konzervativne sile dolaze u obliku ukorijenjenih interesa elite uspostavljanja statusa quo i populističkih pokreta s lijeve i desne strane, koji dok kritiziraju establišment ironično zahtijevaju jednostavno još više iste politike samo u većoj mjeri - više državne intervencije, više regulacije industrije, više ograničenja na kretanje ljudi, više ograničenja na protok kapitala itd.

Ne može postojati savez između liberala i populista upravo zbog toga što je populizam antiliberalan. Populizam je diskriminirajuć i ne želi ograničiti vlast, nego samo promijeniti ljude na vlasti. Prirodni saveznik populizma je centralno planiranje i militarizam.

Palo je na ovu generaciju istinskih liberala da se usprotivi prijetnjama osnovnoj ljudskoj jednakosti, da ustane protiv netolerancije, straha, zlostavljanja. Moramo prihvatiti Hayekov izazov i istražiti filozofske temelje slobodnog društva s novim uzbuđenjem. I, prije svega, moramo inzistirati na tome da je liberalizam liberalan u mislima, na riječima i djelima.

O autoru:
Peter Boettke je profesor ekonomije i filozofije na Sveučilištu George Mason i direktor programa za napredno istraživanje filozofije, politike i ekonomije "F.A. Hayek" u Mercatus Centru.

Tekst je preveden sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE.


VIŠE IZ RUBRIKE: ŠKOLA
Teme: LIBERALIZAM (40), IZAZOVI (1), POPULIZAM (10), TRGOVINA (14), SLOBODNO TRŽIŠTE (28)

Da bi liberalizam bio realiziran, on prvo mora biti institucionaliziran. To znači da generalna struktura vlade mora biti na čelu konverzacije i da ta konverzacija treba biti potpomognuta posljedičnim rezoniranjem discipline političke ekonomije. Ono što smo naučili iz te discipline jest da se postižu veliki uspjesi specijalizacijom rada i mirnom suradnjom među udaljenim i različitim pojedincima.

Što je veća društvena ili geografska distanca i razlika među pojedincima koji sudjeluju u interakciji, veća je korist koja se realizira razmjenom, ali također se povećavaju i problemi zbog troškova transporta, komunikacijske linije i graničnih carina. Ukratko, troškovi suradnje su bili visoki pa je velika ekspanzija bogatstva modernog svijeta došla tek nakon institucionalnih razmjena i suradnji koje su smanjile troškove transakcija među udaljenim pojedincima i učinile napredak u kulturnom i gospodarskom razvoju na globalnoj razini.

Postignuća liberalizma u prošlosti

Liberalizam je bio jedan od glavnih pokretača smanjenja troškova takve suradnje u stvarnosti. Doktrine liberalizma slave trgovinu, daju građanima pravo odlučivanja nad njihovom imovinom i oslobađaju građane iz okova služništva pritom odvajajući znanost od vjerske dogme.

Bio je to polagan i tegoban proces, a liberalizam nije bio dosljedno primijenjen u svim dijelovima svijeta. Ali pobjeda njegovih ideja i njihovo širenje rezultirali su oslobođenjem kreativnih moći ljudi diljem svijeta. Unatoč očitim frustracijama prema elitama i establišmentu, jednostavna je činjenica da je 2016. godina bila prva zabilježena u povijesti čovječanstva u kojoj je manje od 10% stanovništva živjelo u ekstremnom siromaštvu, a taj pozitivni trend smanjenja siromaštva se nastavio i tijekom 2017. godine.

Moderni svijet je pravo čudo! Ali to se postiglo usprkos političkim elitama i zahvaljujući ekonomskim slobodama čak i tamo gdje su one zakonom vrlo ograničene. Moć smithianske trgovine (Adam Smith, op.ur.) i schumpeterianskih inovacija (J.A. Schumpeter, op.ur.) jednostavno je takva da može pobijediti svaku prepreku koju postavi vladina glupost. Kako je Joel Mokyr rekao: "Postoji vjetar u leđa i vjetar u glavu. Dok god je vjetar u leđa jači od vjetra u glavu, napredak je neizbježan." Liberalizam je proizveo vjetar u leđa.

Glavni protivnik liberalizma u 21. stoljeću je populizam

Izazov liberalizma u 21. stoljeću isti je kao i u prošlosti - oduprijeti se konzervativnim snagama koje nam zadaju udarce. Ove konzervativne sile dolaze u obliku ukorijenjenih interesa elite uspostavljanja statusa quo i populističkih pokreta s lijeve i desne strane, koji dok kritiziraju establišment ironično zahtijevaju jednostavno još više iste politike samo u većoj mjeri - više državne intervencije, više regulacije industrije, više ograničenja na kretanje ljudi, više ograničenja na protok kapitala itd.

Ne može postojati savez između liberala i populista upravo zbog toga što je populizam antiliberalan. Populizam je diskriminirajuć i ne želi ograničiti vlast, nego samo promijeniti ljude na vlasti. Prirodni saveznik populizma je centralno planiranje i militarizam.

Palo je na ovu generaciju istinskih liberala da se usprotivi prijetnjama osnovnoj ljudskoj jednakosti, da ustane protiv netolerancije, straha, zlostavljanja. Moramo prihvatiti Hayekov izazov i istražiti filozofske temelje slobodnog društva s novim uzbuđenjem. I, prije svega, moramo inzistirati na tome da je liberalizam liberalan u mislima, na riječima i djelima.

O autoru:
Peter Boettke je profesor ekonomije i filozofije na Sveučilištu George Mason i direktor programa za napredno istraživanje filozofije, politike i ekonomije "F.A. Hayek" u Mercatus Centru.

Tekst je preveden sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE.


VIŠE IZ RUBRIKE: ŠKOLA
Teme: LIBERALIZAM (40), IZAZOVI (1), POPULIZAM (10), TRGOVINA (14), SLOBODNO TRŽIŠTE (28)

Pregleda: 952