POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV



Pozitivni rezultati pokazuju da porezna reforma funkcionira. Sad je treba proširiti i na PDV

02.01.2018.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: HRT

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u listopadu iznosila je 8.081 kunu, što je 3,7 posto više na godišnjoj razini. Prosječna neto plaća iznosila je 6.014 kuna, što je rast od preko 5 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Ova razlika u rastu bruto i neto plaće rezultat je porezne reforme koja je značila blago rasterećenje neto plaće, osobito za one s prosječnim primanjima. Podsjetimo, prije godinu dana ljevičarski medij Forum.tm pisao je kako je ta reforma "svinjarija pisana po mjeri Ivice Todorića". Mi smo na Liberalu objasnili prednosti i nedostatke Marićeve reforme. Populisti u Saboru - Ivan Pernar (ŽZ) i Gordan Maras (SDP) - govorili su da će ona naštetiti siromašnima i ići na ruku bogatima.

Ova reforma je imala pozitivan učinak ne samo na građane, već i na državu. Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se kako je Hrvatska prvi put nakon osamostaljenja završila godinu sa suficitom u državnom proračunu. Marić je pritom, kao jedan od glavnih razloga za ovaj rezultat, naveo poreznu reformu.

Porezna reforma je sigurno utjecala i na rast BDP-a, koji je na godišnjoj razini oko 3,2 posto. Svi ovi pozitivni pokazatelji ipak nisu ništa posebno ako se uspoređujemo s drugim zemljama Nove Europe koje bilježe puno brži rast.

Ni sindikati nisu baš zadovoljni, i oni smatraju da su plaće mogle i trebale rasti i više. I u pravu su, samo što su oni bili jedna od glavnih kočnica razvoju, da su dozvolili i da su se zalagali za još jaču i opsežniju poreznu reformu, plaće bi rasle i više.

Marićeva porezna reforma je bila preblaga. Budući da je i on sam svjestan njenog pozitivnog efekta, bilo bi valjda logično da sad krene s konkretnijom poreznom reformom koja bi polučila još bolje efekte i na građane i na državni proračun. Porezi na dohodak i dobit mogu se još više srezati, a tu je i PDV čije je smanjenje bilo jedno od predizbornih obećanja Andreja Plenkovića i ekipe. Još uvijek čekamo da se obistini.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: POREZNA REFORMA (8), POREZ (48), ZDRAVKO MARIĆ (10), PDV (7)

Vezano

Najveće američke kompanije reagiraju na poreznu reformu: Podižu plaće i radnička prava
(13.01.2018.)

Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?
(23.12.2017.)

The Economist: Reaganovi fanovi trebaju biti razočarani Trumpovim poreznim planom
(17.11.2017.)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u listopadu iznosila je 8.081 kunu, što je 3,7 posto više na godišnjoj razini. Prosječna neto plaća iznosila je 6.014 kuna, što je rast od preko 5 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Ova razlika u rastu bruto i neto plaće rezultat je porezne reforme koja je značila blago rasterećenje neto plaće, osobito za one s prosječnim primanjima. Podsjetimo, prije godinu dana ljevičarski medij Forum.tm pisao je kako je ta reforma "svinjarija pisana po mjeri Ivice Todorića". Mi smo na Liberalu objasnili prednosti i nedostatke Marićeve reforme. Populisti u Saboru - Ivan Pernar (ŽZ) i Gordan Maras (SDP) - govorili su da će ona naštetiti siromašnima i ići na ruku bogatima.

Ova reforma je imala pozitivan učinak ne samo na građane, već i na državu. Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se kako je Hrvatska prvi put nakon osamostaljenja završila godinu sa suficitom u državnom proračunu. Marić je pritom, kao jedan od glavnih razloga za ovaj rezultat, naveo poreznu reformu.

Porezna reforma je sigurno utjecala i na rast BDP-a, koji je na godišnjoj razini oko 3,2 posto. Svi ovi pozitivni pokazatelji ipak nisu ništa posebno ako se uspoređujemo s drugim zemljama Nove Europe koje bilježe puno brži rast.

Ni sindikati nisu baš zadovoljni, i oni smatraju da su plaće mogle i trebale rasti i više. I u pravu su, samo što su oni bili jedna od glavnih kočnica razvoju, da su dozvolili i da su se zalagali za još jaču i opsežniju poreznu reformu, plaće bi rasle i više.

Marićeva porezna reforma je bila preblaga. Budući da je i on sam svjestan njenog pozitivnog efekta, bilo bi valjda logično da sad krene s konkretnijom poreznom reformom koja bi polučila još bolje efekte i na građane i na državni proračun. Porezi na dohodak i dobit mogu se još više srezati, a tu je i PDV čije je smanjenje bilo jedno od predizbornih obećanja Andreja Plenkovića i ekipe. Još uvijek čekamo da se obistini.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: POREZNA REFORMA (8), POREZ (48), ZDRAVKO MARIĆ (10), PDV (7)

Pregleda: 2689