POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Zabrana pirotehnike na stadionu nema previše smisla



Zabrana pirotehnike na stadionu nema previše smisla

14.01.2018.

PIŠE: Borna Mažar

U Hrvatskoj je prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima zabranjeno korištenje pirotehnike na stadionima. Prema Bastiatovom zakonu, korištenje pirotehnike na sportskim natjecanjima uopće ne bi trebalo biti kazneno djelo budući da, ako se pirotehnikom upravlja odgovorno, ne postoji žrtva. Ako se pirotehnika koristi samo na navijačkoj tribini među ultrasima, ne smeta nikome drugome tko želi samo mirno gledati utakmicu te prema tome ta zabrana krši ljudska prava. Iako je korištenje pirotehnike na sportskim natjecanjima trenutno protuzakonito, ne znači da je to nemoralno ili loše i upravo su liberali ti koji se bore za prava svakog pojedinca, a ne kolektiva.

Pirotehnika je dio navijačkog identiteta te bi u potpunosti trebala biti društveno prihvatljiva dok god se ne zloupotrebljava. Upravo bi se legalizacijom pirotehnike na sportskim natjecanjima smanjio rizik od neodgovornog rukovanja pirotehnikom jer bez represije i policijskih zabrana ne bi bilo potrebe za skrivanjem i bacanjem baklji odmah u trenutku kada se zapale kako bi se izbjegle identifikacije i privođenja. Na navijačkim tribinama gdje su ultrasi, pravda se najbolje servira interno, od navijača do navijača, a ne od strane zaštitara, policije, saveza ili UEFA-e te će vođe navijačkih skupina najbolje i najprimjerenije kazniti navijače koji neodgovorno postupaju s pirotehnikom.

Kako je u drugim zemljama?

Diljem Europe situacija s pirotehnikom na sportskim natjecanjima je složena. Negdje je ilegalna, negdje legalna, no uglavnom se ne tolerira. Jedan od pozitivnih primjera je Norveška, gdje su se navijači okupljeni oko udruge Norsk Supporterallianse (NSA) 2014. godine izborili za legalizaciju pirotehnike na tribinama. U 2015. godini, norveške navijačke skupine imale su 80 legalnih pirotehničkih predstava tijekom kojih nije apsolutno nitko ozlijeđen. Postoje i određeni uvjeti korištenja pirotehnike na stadionima jer se najkasnije sedam dana uoči utakmice vlastima, klubu koji je domaćin, Nogometnom savezu Norveške, policiji i vatrogascima najavi korištenje pirotehnike te se mora prijaviti tko će koristiti pirotehniku, u koliko sati i koliko dugo. Time su u Norveškoj ispoštovana ljudska prava navijača i oni ne moraju strahovati za kazne i zabrane.

Jedan od glavnih argumenata za zabranu pirotehnike na sportskim natjecanjima su zdravstveni i sigurnosni rizici. Tom Smith, odnosno njegova konzultantska tvrtka CarnDu Ltd, proveo je stručnu studiju „Pirotehnika na stadionima: Zdravstveni i sigurnosni problemi povezani s korištenjem pirotehnike na nogometnim stadionima“ prema nalogu UEFA-e i neprofitne udruge Football Supporters Europe (FSE). Ukratko, zaključci su da korištenje pirotehnike na stadionima nije sigurno te je opisano što se dogodi koži, odjeći, sjedalima itd. kada su izloženi pirotehnici. Već ranije spomenuta norveška udruga NSA pobila je tvrdnju UEFE da bi se pirotehnika na stadionima trebala zabraniti jednom za svagda poručivši da bi trebali pristupiti pirotehnici na način koji će umanjiti rizik te da ovaj neovisni znanstveni izvještaj neće ničime doprinijeti sigurnosti i služi se samo kao alat onima koji se ne usude razumnije pristupiti korištenju pirotehnike.

Zabrana u praksi ne funkcionira

Pirotehniku zapravo nije niti moguće u potpunosti zabraniti. U Hrvatskoj, iako je zabranjena, i dalje viđamo pirotehniku na većini stadiona bilo da se radi o prvoj ligi ili nižim ligama, i to ne samo na nogometnim stadionima već i u košarkaškim, hokejaškim, rukometnim dvoranama. To je jednostavno dio europskog navijačkog identiteta koji trebamo održavati i očuvati, jer nisu svi ljudi i sve kulture iste, ali se te različitosti trebaju međusobno uvažavati i poštivati. U sljedećem videu može se vidjeti razlika između hokejaških navijača u Sjevernoj Americi i hokejaških navijača u Europi.



U Hrvatskoj bi se situacija trebala sagledati objektivno i umjesto represije i zabrana zbog korištenja pirotehnike na stadionima, trebalo bi omogućiti navijačima da uživaju u stvarima koje vole dok god time ne smetaju drugima. Trebamo slijediti pozitivni primjer Norveške.

Izvori:
Nogomet Plus
Cro-pirotehnika
Index


VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: NAVIJAČI (8), STADION (2), PIROTEHNIKA (2), SPORT (4), ZABRANA (11)

U Hrvatskoj je prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima zabranjeno korištenje pirotehnike na stadionima. Prema Bastiatovom zakonu, korištenje pirotehnike na sportskim natjecanjima uopće ne bi trebalo biti kazneno djelo budući da, ako se pirotehnikom upravlja odgovorno, ne postoji žrtva. Ako se pirotehnika koristi samo na navijačkoj tribini među ultrasima, ne smeta nikome drugome tko želi samo mirno gledati utakmicu te prema tome ta zabrana krši ljudska prava. Iako je korištenje pirotehnike na sportskim natjecanjima trenutno protuzakonito, ne znači da je to nemoralno ili loše i upravo su liberali ti koji se bore za prava svakog pojedinca, a ne kolektiva.

Pirotehnika je dio navijačkog identiteta te bi u potpunosti trebala biti društveno prihvatljiva dok god se ne zloupotrebljava. Upravo bi se legalizacijom pirotehnike na sportskim natjecanjima smanjio rizik od neodgovornog rukovanja pirotehnikom jer bez represije i policijskih zabrana ne bi bilo potrebe za skrivanjem i bacanjem baklji odmah u trenutku kada se zapale kako bi se izbjegle identifikacije i privođenja. Na navijačkim tribinama gdje su ultrasi, pravda se najbolje servira interno, od navijača do navijača, a ne od strane zaštitara, policije, saveza ili UEFA-e te će vođe navijačkih skupina najbolje i najprimjerenije kazniti navijače koji neodgovorno postupaju s pirotehnikom.

Kako je u drugim zemljama?

Diljem Europe situacija s pirotehnikom na sportskim natjecanjima je složena. Negdje je ilegalna, negdje legalna, no uglavnom se ne tolerira. Jedan od pozitivnih primjera je Norveška, gdje su se navijači okupljeni oko udruge Norsk Supporterallianse (NSA) 2014. godine izborili za legalizaciju pirotehnike na tribinama. U 2015. godini, norveške navijačke skupine imale su 80 legalnih pirotehničkih predstava tijekom kojih nije apsolutno nitko ozlijeđen. Postoje i određeni uvjeti korištenja pirotehnike na stadionima jer se najkasnije sedam dana uoči utakmice vlastima, klubu koji je domaćin, Nogometnom savezu Norveške, policiji i vatrogascima najavi korištenje pirotehnike te se mora prijaviti tko će koristiti pirotehniku, u koliko sati i koliko dugo. Time su u Norveškoj ispoštovana ljudska prava navijača i oni ne moraju strahovati za kazne i zabrane.

Jedan od glavnih argumenata za zabranu pirotehnike na sportskim natjecanjima su zdravstveni i sigurnosni rizici. Tom Smith, odnosno njegova konzultantska tvrtka CarnDu Ltd, proveo je stručnu studiju „Pirotehnika na stadionima: Zdravstveni i sigurnosni problemi povezani s korištenjem pirotehnike na nogometnim stadionima“ prema nalogu UEFA-e i neprofitne udruge Football Supporters Europe (FSE). Ukratko, zaključci su da korištenje pirotehnike na stadionima nije sigurno te je opisano što se dogodi koži, odjeći, sjedalima itd. kada su izloženi pirotehnici. Već ranije spomenuta norveška udruga NSA pobila je tvrdnju UEFE da bi se pirotehnika na stadionima trebala zabraniti jednom za svagda poručivši da bi trebali pristupiti pirotehnici na način koji će umanjiti rizik te da ovaj neovisni znanstveni izvještaj neće ničime doprinijeti sigurnosti i služi se samo kao alat onima koji se ne usude razumnije pristupiti korištenju pirotehnike.

Zabrana u praksi ne funkcionira

Pirotehniku zapravo nije niti moguće u potpunosti zabraniti. U Hrvatskoj, iako je zabranjena, i dalje viđamo pirotehniku na većini stadiona bilo da se radi o prvoj ligi ili nižim ligama, i to ne samo na nogometnim stadionima već i u košarkaškim, hokejaškim, rukometnim dvoranama. To je jednostavno dio europskog navijačkog identiteta koji trebamo održavati i očuvati, jer nisu svi ljudi i sve kulture iste, ali se te različitosti trebaju međusobno uvažavati i poštivati. U sljedećem videu može se vidjeti razlika između hokejaških navijača u Sjevernoj Americi i hokejaških navijača u Europi.



U Hrvatskoj bi se situacija trebala sagledati objektivno i umjesto represije i zabrana zbog korištenja pirotehnike na stadionima, trebalo bi omogućiti navijačima da uživaju u stvarima koje vole dok god time ne smetaju drugima. Trebamo slijediti pozitivni primjer Norveške.

Izvori:
Nogomet Plus
Cro-pirotehnika
Index


VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: NAVIJAČI (8), STADION (2), PIROTEHNIKA (2), SPORT (4), ZABRANA (11)

Pregleda: 1538