Ivan Bertović
7.3.2018.
Ivan Bertović
U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?
Pročitano 7632 puta. Ocijenjeno 34 puta. Ukupna ocjena: 4
U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?
Eva Magdalena Andersson (rođena 23. siječnja 1967.) je švedska političarka i članica Švedske socijaldemokratske stranke koja služi kao Ministrica financija od listopada 2014.

Ministrica Andersson je 17. listopada 2016., dvije godine od preuzimanja mandata, držala govor u Beču. Na njemačkom jeziku se prisjetila svojih studentskih dana u Beču te izrazila zahvalnost što ima priliku govoriti na skupu pod naslovom “Finanz im Dialog” (Financijski dijalog).

Značaj ovog govora, koji prenosimo djelomično, je u razumijevanju važnosti odgovornog ponašanja prema javnim financijama. Česta je percepcija Švedske kao “socijalne” ili “socijalističke” zemlje samo zbog visokih poreza koji su tamo na snazi. Istina je da čak i Švedski socijal demokrati uviđaju važnost odgovornog ponašanja prema rashodima, proračunu, javnom dugu, pa čak i poreznoj politici.

Govor vam prenosimo s komentarima koji će se nalaziti u zagradama koje nudimo radi boljeg razumijevanja cjeline, a tekst u cijelosti na engleskom jeziku će biti dostupan putem poveznice na dnu članka. Uživajte!

“Nisam se pridružila socijaldemokratskoj stranci prije nekih 25 godina zbog svog dubokog uvjerenja o javnim financijama koje bi trebale biti zdrave. Željela sam spasiti svijet, poput mnogih od nas - još uvijek to želim. Ali promjenila se jedna značajna stvar. S dobi i iskustvom dolazi svijest da se svijet ne može spasiti bez upotrebe naših zajedničkih resursa.

Prečesto čujemo lažno proturječje između zdravih javnih financija s jedne strane i rasta, zaposlenosti i blagostanja s druge strane. Ne slažem se s tim. Zdrave javne financije su preduvjet za rast, zaposlenost i blagostanje. Održivo blagostanje mora se graditi na čvrstim temeljima. Investicije ne idu u zemlje s nestabilnom makroekonomijom.

ʺMjere štednje su stoga neophodno zlo. Ili možda čak i - prijatelj.ʺ


Drugi razlog - zdrave javne financije su ključne za prešutne socijalne ugovore između građana i javnog sektora na kojem ovisi voljnost plaćanja relativno visokih poreza.

Sve vlade koje tvrde da brane visoku razinu socijalne skrbi nemaju drugog izbora nego kontrolirati javne financije. Stoga, za bilo koji politički pokret s jakim socijalnim programom, zdrave javne financije moraju biti u središtu pozornosti. Švedska i socijaldemokrati su to naučili na teži način.”

(Sada dolazi dio o reformi švedskih proračunskih procesa. Prethodno je kratko opisana kriza koju su imali 1991. i koja je predstavljala trenutak kada je došlo do preokreta u provođenju švedskih javnih financija.)

“Do ranih 1990-ih, proračunska politika u Švedskoj nije imala jasna pravila i ciljeve, a proračunski proces bio je znatno manje strog nego što je to danas. Kao rezultat toga, kratkoročne odluke su imale veliku težinu na račun dugoročne održivosti. Pouka iz krize bila je da je proces političkog donošenja odluka trebao vjerodostojni skup pravila za smanjenje rizika od deficita koji su se stalno ponavljali.

Kakva su to četiri temelja švedskog okvira?”

(Radi jasnije slike preporučamo da pročitate ta 4 fiskalna pravila/cilja koja sve vlade poštuju.)

“(...) Ali - i to je dobar dio svega - svaka vlada, od kada je fiskalni okvir došao na mjesto, je poštivala gornju granicu rashoda. A ja definitivno neću biti ministrica financija u Švedskoj koja prekida ovu veliku tradiciju.

(EU fiskalna pravila/ograničenja Švedske vlade ne žele samo poštovati, žele kontinuirano nadmašivati):

“Dopustite mi da sada zauzmem europsku perspektivu. Već dugo vremena Švedska vidi fiskalne ciljeve EU kao izraz dobre ekonomske politike, a ne kao nepoželjna ograničenje. Oduvijek smo željeli prekoračiti nužnosti i imati siguran razmak od ciljeva Pakta o stabilnosti i rastu. Švedska je jedna od samo tri države članice koja nikada nije bila u tzv. postupku prekomjernog deficita od početka uvođenja eura.

Duboko smo zabrinuti zbog nepoštivanja pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu. Sklonost fleksibilizaciji pravila i stvaranja dodatnih rupa je uzrok velikih briga. Imamo beskrajne rasprave unutar EU između ministara i tehničkih stručnjaka o kreativnom računovodstvu, o dodatnom vremenu za usklađivanje, o mjenjanju pravila na sve kreativnije načine. Imaju li zemlje koje se najžustrije bore za navedene promjene istovremeno najbolji rekord za rast i zapošljavanje? Ne, sigurno ne. Deficit i dug nije put prema održivom rastu i zapošljavanju.”

(Na kraju, među ostalim zaključuje):

“Iz iskustva znamo da fiskalna kriza ima visoku cijenu. Najčešće će imati dugotrajne negativne učinke na rast BDP-a i zaposlenost. U krizi, moć se prebacuje s političara na tržišta i vjerovnike, a fokus se mora prebaciti s konstruktivnih ideja na upravljanje kriznim situacijama. To je situacija koju želimo izbjegavati. U šitokom luku!

Švedsko iskustvo pokazuje potrebu jasnih pravila za izradu fiskalne politike. No, važno je da to stajalište ima široku podršku šire švedske javnosti. U švedskoj politici je teško ili čak nemoguće pobijediti na  izborima s neodgovornom fiskalnom politikom.

Javni dug je smanjen i sada smo spremni reagirati na izazove starenja stanovništva ili ozbiljan gospodarski pad. Možda to možete vidjeti kao premiju osiguranja. Pravila koja podrazumijevaju teške ciljeve i ograničenja ponekad imaju visoku cijenu, ali dugoročno sam uvjerena da je vrijedno platiti tu naknadu.”

Govor u cijelosti na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
POLITIKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Dosad ocijenjeno 34 puta.
O AUTORU
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE