FOTO: Youtube
FOTO: Youtube
Mario Nakić
15.5.2018.
Mario Nakić
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Pročitano 1916 puta. Ocijenjeno 57 puta. Ukupna ocjena: 5
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Thomas Sowell je jedan od najpoznatijih ekonomskih teoretičara današnjice. Rođen 1930. godine u Sjevernoj Karolini, a odrastao u Harlemu (New York), ovaj velikan ima jako zanimljivu životnu priču. Odgojila ga je tetka, a u mladosti je prema njegovim riječima imao "toliko malo doticaja s bijelcima da nije znao da postoji plava boja kose". Nije uspio završiti srednju školu zbog problema kod kuće pa se ispisao i otišao u vojsku. Tijekom Korejskog rata služio je u američkim marincima, a po povratku se zaposlio kao poštar Western Uniona. Uz posao je pohađao večernji koledž crnačke povijesti.

U početku je bio uvjereni marksist, ali kasnije, dok je studirao ekonomiju na Sveučilištu Columbia i doktorirao na Sveučilištu u Chicagu, promijenio je stavove i postao veliki pobornik slobodnog tržišta.

Sowell je otad predavao na nekoliko sveučilišta, napisao 30-ak knjiga i objavio stotine kolumni u mnogim poznatim časopisima i portalima. Postao je jedan od glavnih predstavnika Čikaške škole ekonomije. Zbog njegove kritike lijevih ekonomskih politika, ali i "socijalne pravde", postao je jedan od glavnih intelektualnih glasova američke desnice premda za sebe tvrdi da je libertarijanac. Jedna od njegovih knjiga, koju bih svakome preporučio, je "Basic Economics: A Common Sense Guide to the Economy" (Osnove ekonomije: Zdravorazumski vodič za gospodarstvo). To je savršeno štivo za ljude koji nisu ekonomski stručnjaci, niti to žele postati, već samo žele razumjeti na koji način tržište funkcionira. Naravno, Sowell je obrađivao i puno kompliciranije stvari - od "nekretninskog balona" preko sukoba ekonomskih politika, primijenjene ekonomije, do rasne segregacije i diskriminacije.

Marksizam kao jedina opcija u mladosti

Utjecao je na mnoge političare, novinare i aktiviste. U njegovom nedavnom gostovanju na podcastu kod popularnog voditelja Davea Rubina, domaćin mu je odmah na početku priznao koliko je uzbuđen jer napokon ima priliku razgovarati s osobom "koja je na njega najviše utjecala". I Rubin je donedavno bio ljevičar, a sada se smatra klasičnim liberalom. Na pitanje kako to da je u početku bio marksist, Sowell je odgovorio da to nije ništa neobično jer su mnogi intelektualci u početku bili ljevičari da bi s vremenom, sazrijevajući, otišli desno.

"Milton Friedman bio je u mladosti liberalni kejnzijanac, Hayek je bio socijalist. Ja u mladosti jednostavno nisam znao ni za kakvu drugu alternativu, nisam imao prilike da je upoznam. Na prvom poslu, dok sam radio kao poštar u Western Unionu, kad sam išao kući autobusom koji je tada koštao čak 15 centa, prolazio sam 5. avenijom i gledao u svu tu raskoš, zatim u 57. ulici Carnegie Hall i onda, kad prijeđem vijadukt, odjednom se pojavljuju oronule zgrade. Pitao sam se zašto je to tako. Zašto su tolike razlike? U školi nisam mogao naučiti zbog čega je tako. Zato je to (marksizam) bio tada jedini izbor za mene. Kao da netko pobijedi na izborima bez ijednog konkurenta."

Na pitanje što ga je ponukalo da promijeni mišljenje o marksizmu, odgovara: "Činjenice".

Da su povisili minimalac kad sam tražio prvi posao, nikada se ne bih zaposlio

Sowell je poznat i kao veliki protivnik minimalne plaće. Objašnjava kako je to jedan od onih zakona koji "najviše štete mladim crncima", što je osjetio i na svojoj koži.

"Dok sam tražio prvi posao, imao sam sreću što je tom vremenu prethodio period velike inflacije, a minimalac se nije mijenjao. Jer da su ga povisivali u skladu s inflacijom, ja se nikada ne bih zaposlio."

Na pitanje zašto je libertarijanac, a ne klasični liberal i koja je razlika, odgovara: "Friedman i Hayek su uvijek naglašavali da su liberali. Ali danas je drugačije, liberalizam u Americi je sad ljevica. Značenje riječi 'liberalizam' ovisi o tome gdje se nalazite. U Australiji sam liberal, u Americi libertarijanac. Ali ne slažem se u svemu s libertarijancima, npr. u vanjskoj politici i u njihovom pogledu na svijet, mislim da je utopistički."

Kad su povećali socijalnu pomoć, stopa samoubojstava među mladim crncima otišla u nebo

Protivnik je ideje o temeljnom dohotku i državnog programa za zapošljavanje mladih crnaca jer tvrdi da takvi zakoni više štete crnačkoj zajednici nego što pomažu.

"Priča da će automatizacija uništiti radna mjesta traje već stoljećima i svaki put se pokazala pogrešnom. U 1960-ima, kad su povećali socijalnu pomoć za nezaposlene, stopa samoubojstava među mladim crncima je skočila u nebo. Kad ljudi izgube želju da participiraju u radu, oni gube svrhu i onda dolazi do povećanja kriminala i svega što ide uz to."

"Što se rasne diskriminacije u zakonu tiče, uzmimo primjer apartheida u Južnoj Africi. To je klasičan primjer rasne segregacije gdje je zbog kompetitivnosti država zakonom zabranila crncima da se zapošljavaju u pojedinim sektorima, a u nekima im je ograničila broj. Dogodilo se to da je u sektorima u kojima je zabranila rad crncima na kraju ipak radilo više crnaca nego bijelaca, radili su ilegalno. Ne može država samo tako nekim zakonom promijeniti ekonomski proces. Kad se povisi minimalna plaća, onda dolazi do suficita radne snage u određenim sektorima jer se više ljudi kandidira za te poslove, a poslodavac ih može zaposliti manji broj jer je njihovo zapošljavanje skuplje."

Gender pay gap

O razlici u plaći između muškaraca i žena: "Mene je zaintrigirala činjenica da mlade ženske liječnice zarađuju prilično manje od mladih muških liječnika. Kad sam provjerio sve činjenice, onda sam došao do podatka da mladi muški liječnici rade u prosjeku 500 sati više godišnje od mladih liječnica. Stoga je ta razlika u plaći upravo ta razlika u odrađenim satima. Ali ne postoji razlog zašto bi muškarci i žene uopće morali isto raditi, pogotovo ako su u različitim okolnostima."

Sowellu je jako bitna edukacija mladih ljudi, ali smatra da ljevica koči razvoj u javnim školama ne dopuštajući segregaciju. "U svakoj školi postoji određena skupina učenika koja dolazi da 'minira' nastavu i oni nemaju namjeru ništa naučiti. Zašto se njih ne može odvojiti u posebno odjeljenje kako bi oni koji žele nešto naučiti mogli napredovati? Zbog ideologije. Friedman je uvijek govorio: 'najbolje je najveći neprijatelj dobroga'. Naravno da bi bilo najbolje kad bi svi htjeli i mogli učiti u školi, ali to nije moguće. Zbog te utopističke ideologije cijele generacije mladih iz nižeg sloja ostaju uskraćene za kvalitetnu edukaciju."

Kad će se stvari u politici promijeniti nabolje?

"Onda kad ljudi budu znali sve činjenice. Da su svi ljudi dobro upoznati sa svim činjenicama, mislim da bismo imali potpuno druge političare na sceni. Mislim da nijedan od stranačkih kandidata na predsjedničkim izborima 2016. uopće ne bi bio kandidiran, bili bi sasvim drugi ljudi. Mediji su dezinformirani, više uopće ne provjeravaju informacije koje dobivaju, samo ih prosljeđuju."

 
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Dosad ocijenjeno 57 puta.
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE