POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Porezni obveznici protiv otkupa Ine: 'Povećat će se javni dug'



Porezni obveznici protiv otkupa Ine: 'Povećat će se javni dug'

28.12.2016.

IZVOR: Udruga Lipa

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i. Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija „što dalje“. Također, radi se o radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju, objavljeno je na službenim stranicama Udruge Lipa.

Konačni ceh će platiti porezni obveznici

Prvo, zabrinjava lakoća i brzina s kojom se Vlada odlučila na ovako radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga. Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje. Sve se to događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu (na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka).

Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici.

Po čemu je INA strateška kompanija?

Drugo, Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove. Drugim riječima, na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima. Dakle, nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Država već raspolaže udjelima u preko 1400 "strateških" kompanija

Treće, opravdana je bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane „naša“, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim „našim“ kompanijama - drugim strateškim (i nestrateškim) kompanijama u državnom vlasništvu. Podsjetimo, hrvatska država je vlasnik udjela u preko 1400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici. Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za SVE državne kompanije.

Korak unazad

Da rezimiramo, nacionalizacija INA-e korak je unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.


VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: UDRUGA LIPA (7), POREZNI OBVEZNICI (1), INA (8)

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i. Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija „što dalje“. Također, radi se o radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju, objavljeno je na službenim stranicama Udruge Lipa.

Konačni ceh će platiti porezni obveznici

Prvo, zabrinjava lakoća i brzina s kojom se Vlada odlučila na ovako radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga. Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje. Sve se to događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu (na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka).

Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici.

Po čemu je INA strateška kompanija?

Drugo, Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove. Drugim riječima, na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima. Dakle, nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Država već raspolaže udjelima u preko 1400 "strateških" kompanija

Treće, opravdana je bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane „naša“, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim „našim“ kompanijama - drugim strateškim (i nestrateškim) kompanijama u državnom vlasništvu. Podsjetimo, hrvatska država je vlasnik udjela u preko 1400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici. Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za SVE državne kompanije.

Korak unazad

Da rezimiramo, nacionalizacija INA-e korak je unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.


VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: UDRUGA LIPA (7), POREZNI OBVEZNICI (1), INA (8)

Pregleda: 839