POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje



Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje

22.02.2017.

IZVOR: CEA

Novo Izvješće Europske komisije za Hrvatsku donosi ključne smjernice za provedbu strukturnih reformi. Radi se o „dubinskom pregledu zbog sprječavanja i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža“. Europska komisija upozorava na visoka administrativna opterećenja za gospodarstvo, ali i pohvaljuje najave rasterećenja. Upozoravaju na preveliki broj parafiskalnih nameta i brojne prepreke tržištu. U nastavku prenosimo tekst sa stranice Centra za javne politike i ekonomske analize.

Poslovna klima

Poslovna klima sprječava produktivna poduzeća da rastu brže od konkurencije.

Visoka administrativna opterećenja: Smanjivanje administrativnih opterećenja se nastavlja. Provedba Akcijskog plana za administrativno opterećenje gospodarstva predviđa smanjenje administrativnih troškova za 30% u 8 regulatornih područja do kraja 2017 kroz 104 mjere. Troškovi su mjereni Standard Cost Model (SCM) metodologijom. Plan je proširiti SCM mjerenje na svu gospodarski relevantnu regulativu, uključujući tržište usluga. SCM metodologija će se koristiti i za procjene gospodarskih učinaka novih propisa, zajedno sa testom na malo i srednje poduzetništvo (tzv. MSP test).

Visoka parafiskalna opterećenja: Zaostaje se u ukidanju parafiskalnih nameta. Institucije nisu iskoristile sveobuhvatnu poreznu reformu za sustavno rezanje parafiskalnih nameta, među kojima se mnogi statistički tretiraju kao porezi. 2016. godine parafiskalno rasterećenje je bilo niže od planiranog.

Prepreke tržištu usluga: Tržište usluga je administrativno opterećeno, što otežava ulaganja i razvoj poduzeća. Ipak, postoje određena poboljšanja. Regulatorno okruženje za poslovne usluge ostaje restriktivno, što potvrđuju indikatori Europske komisije (OECD-ova metodologija Product Market Regulation). To se posebno odnosi na odvjetničke usluge gdje su još na snazi fiksne tarife i zabrana marketinga. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva planira se ukidanje navedenih prepreka. Regulativa za porezno savjetništvo je usklađena s Direktivom o uslugama, odnosno liberalizirana.

Preregulirane profesije: Mali je napredak u reformi reguliranih profesija. Indikatori restriktivnosti (OECD-ova metodologija Product Market Regulation) pokazuju da je Hrvatska u 6 od 7 analiziranih profesija iznad EU prosjeka. Akcijski plan za regulirane profesije sadrži ograničen opseg reformskih prijedloga i ne pruža detaljne o planiranim izmjenama propisa.

Novi poslovni modeli – nova tema: Spore regulatorne promjene sprječavaju razvoj novih poslovnih modela, s negativnim utjecajem na potrošače i ulagače. To se pogotovo odnosi na sektor ekonomije suradnje koji se po prvi put spominje u izvješću Europske komisije.

Energetika: Liberalizacija energetskog tržišta napreduje, ali postoje određene prepreke. Tržišno natjecanje u području energetike se razvija, premda su cijene nafte i struje pretjerano regulirane. Postupci izdavanja dozvola su opterećujući.

Promet: Restriktivna regulacija dominira prometnim sektorom, pogotovo u području željeznica. Dominantan tržišni položaj Hrvatskih željeznica sprječava razvoj privatnih željezničkih poduzeća. Nedostaje konkurencija na natječajima.

Tržište rada

Tržište rada: iako je primjetno sniženje stope nezaposlenosti (na 12,8%), primjetno je i smanjenje radno sposobnog stanovništva zbog iseljavanja i visoke neaktivnosti stanovništva. Starenje stanovništva je također razlog smanjenja aktivne radne snage. Tome je razlog negativan prirodni prirast, kao i razni načini ranijeg izlaska sa tržišta rada u prijevremene ili invalidske mirovine (iz visoki postotak povlaštenih mirovina).

Reforma mirovinskog sustava: na čekanju su mjere koje idu za penalizacijom i smanjivanjem pristupačnosti ranijeg izlaska sa tržišta rada. Usporeno je i povećanje dobi za starosnu mirovinu. Nisu provedene mjere koje bi omogućavale produljeni ostanak na tržištu rada.

Ugovori o radu: Nakon reforme tržišta rada je došlo do porasta privremenih ugovora, pogotovo ugovora o radu na određeno, što je posebno primjetno u turizmu, graditeljstvu i sezonskim djelatnostima. Osim toga, došlo je i to porasta ugovora o djelu i studentskih ugovora.

Plaće u javnom sektoru: Regulativa koja bi trebala uravnotežiti plaće javnih i državnih službenika je odgođena za 2019. Kolektivni ugovori javnih i državnih službenika su istekli 2016, te su privremeno produljeni za 2017. Kako su započeli pregovori o povećanju plaća zaposlenima u javnoj i državnoj upravi za 6%, postoji mogućnost pritisaka na plaće u privatnom sektoru.

Reforma obrazovnog sustava: Primjetno je značajno zaostajanje s kurikularnom reformom. Zbog kritika akademske zajednice, odgođen je početak pokusne provedbe kurikularne reforme koja je već prošla javnu raspravu.

Odnos vještina i tržišta rada: Određene djelatnosti (brodogradnja, graditeljstvo, prijevoz, turizam) nemaju dovoljan broj raspoloživih radnika, što može biti uzrok migraciji i sezonskoj prirodi poslova. Radnici sa visokom stručnom spremom (npr. doktori) su spremniji otići u inozemstvo nego u manje sredine u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zapošljavanje planira istražiti potrebe poslodavaca za točno određenom radnom snagom. Osim toga, većina studenata odabire društvene znanosti umjesto STEM područja.

Dokvalifikacija i prekvalifikacija radne snage: Samo 3% radno aktivnog stanovništva sudjeluje u cjeloživotnom učenju, što je daleko ispod prosjeka EU. Priprema se regulativa koja bi trebala poboljšati institucije i programe za cjeloživotno učenje. Ipak, nije dovoljno prepoznata važnost neformalnog učenja.

Dizajn sustava socijalnih naknada: Sustav socijalnih naknada je slab. Postoji nejednakost u kriterijima za dodjelu socijalnih naknada. Velike su regionalne razlike. 5% proračuna se odvaja na naknade braniteljima. Mirovine su također niske, dobrim dijelom zbog ranijih izlazaka sa tržišta rada. To samo potvrđuje nestabilnost mirovinskog sustava.

Javne financije

Struktura rashoda: Rashodima opće države dominiraju visoki udio intermedijarne potrošnje (materijalni troškovi) i masa plaća zaposlenih, što uz i dalje visoke troškove kamata smanjuje prostor za financiranje produktivnih investicija i obrazovnog sustava. Zato je nužno povećati efikasnost javne potrošnje te provesti strukturne reforme u području mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Proračunski okvir: Uskoro se očekuje donošenje novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi trebao dati veće ovlasti i autonomiju Povjerenstvu za fiskalnu politiku. Očekuje se i donošenje novog Zakona o proračunu koji bi bio restriktivniji glede mogućeg prekoračenja planiranog deficita. To bi trebalo dovesti do smanjenja broja i opsega rebalansa proračuna. Neovisno o tome što bi ove mjere trebale dovesti do određenih poboljšanja u proračunskom planiranju potrebno je dodatno povećati kvalitetu projekcija na kojima se temelje proračunski planovi.

Usklađivanje proračunskog izvještavanja s ESA metodologijom: Iako su napravljeni značajni koraci za usklađivanje nacionalne metodologije i ESA metodologije proračunskog izvještavanja potrebno je nastaviti s proširenjem obuhvata kako bi došlo do potpunog usklađivanja.

Osjetljivost javnog duga: Iako je fiskalna konsolidacija dovela do određenog smanjenja osjetljivosti javnog duga projekcije Europske komisije pokazuju da je kretanje javnog duga i dalje značajno osjetljivo na pogoršanje gospodarskih uvjeta, odustajanje od puta fiskalne konsolidacije, kamatni rizik, a dijelom i na rizik tečaja (iako politika HNB-a ovaj rizik značajno smanjuje). Brzo i stabilno smanjenje javnog duga je u srednjem i dugom roku moguće ostvariti samo smanjenjem strukturnog deficita u skladu s pravilima o smanjenju duga iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Upravljanje javnim dugom: Iako je pohvalno što je Vlada nakon više od šest godina donijela novu Strategiju upravljanja javnim dugom (2017-2019) u ovom segmentu i dalje postoji značajan prostor za poboljšanje. Prvo, sama strategija se odnosi samo na središnju državu, dok financijske potrebe lokalnih jedinica i izvanproračunskih subjekata nisu uključene. Drugo, trebalo bi ojačati ulogu i neovisnost Ureda za upravljanje javnim dugom te osnažiti institucionalni okvir za upravljanje javnim dugom.

Reforma poreza na dobit: Pohvalno je što je Vlada poreznom reformom smanjila opterećenje poduzetnika kroz smanjenje opće stope poreza na dobit s 20% na 18% te što je uvela sniženu stopu poreza na dobit od 12% za male poduzetnike i poljoprivrednike. Međutim, visoka razlika između opće i snižene stope poreza bi mogla destimulirati rast poduzeća.

Zaključno

Europska komisija prepoznaje napredak Hrvatske u provedbi određenih reformskih aktivnosti, primjerice kroz porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva. Ipak, Komisija ukazuje na niz primjera zaustavljenih ili usporenih reformskih procesa. Hrvatska ostaje zemlja s pretjeranim makroekonomskim neravnotežama sa generalno ograničenim napretkom u provedbi reformi.

Bez dubinskih strukturnih reformi nema dugoročne perspektive dovoljnog velikog rasta.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: EU (8), EUROPSKA KOMISIJA (1), HRVATSKA (30), EKONOMIJA (23)

Novo Izvješće Europske komisije za Hrvatsku donosi ključne smjernice za provedbu strukturnih reformi. Radi se o „dubinskom pregledu zbog sprječavanja i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža“. Europska komisija upozorava na visoka administrativna opterećenja za gospodarstvo, ali i pohvaljuje najave rasterećenja. Upozoravaju na preveliki broj parafiskalnih nameta i brojne prepreke tržištu. U nastavku prenosimo tekst sa stranice Centra za javne politike i ekonomske analize.

Poslovna klima

Poslovna klima sprječava produktivna poduzeća da rastu brže od konkurencije.

Visoka administrativna opterećenja: Smanjivanje administrativnih opterećenja se nastavlja. Provedba Akcijskog plana za administrativno opterećenje gospodarstva predviđa smanjenje administrativnih troškova za 30% u 8 regulatornih područja do kraja 2017 kroz 104 mjere. Troškovi su mjereni Standard Cost Model (SCM) metodologijom. Plan je proširiti SCM mjerenje na svu gospodarski relevantnu regulativu, uključujući tržište usluga. SCM metodologija će se koristiti i za procjene gospodarskih učinaka novih propisa, zajedno sa testom na malo i srednje poduzetništvo (tzv. MSP test).

Visoka parafiskalna opterećenja: Zaostaje se u ukidanju parafiskalnih nameta. Institucije nisu iskoristile sveobuhvatnu poreznu reformu za sustavno rezanje parafiskalnih nameta, među kojima se mnogi statistički tretiraju kao porezi. 2016. godine parafiskalno rasterećenje je bilo niže od planiranog.

Prepreke tržištu usluga: Tržište usluga je administrativno opterećeno, što otežava ulaganja i razvoj poduzeća. Ipak, postoje određena poboljšanja. Regulatorno okruženje za poslovne usluge ostaje restriktivno, što potvrđuju indikatori Europske komisije (OECD-ova metodologija Product Market Regulation). To se posebno odnosi na odvjetničke usluge gdje su još na snazi fiksne tarife i zabrana marketinga. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva planira se ukidanje navedenih prepreka. Regulativa za porezno savjetništvo je usklađena s Direktivom o uslugama, odnosno liberalizirana.

Preregulirane profesije: Mali je napredak u reformi reguliranih profesija. Indikatori restriktivnosti (OECD-ova metodologija Product Market Regulation) pokazuju da je Hrvatska u 6 od 7 analiziranih profesija iznad EU prosjeka. Akcijski plan za regulirane profesije sadrži ograničen opseg reformskih prijedloga i ne pruža detaljne o planiranim izmjenama propisa.

Novi poslovni modeli – nova tema: Spore regulatorne promjene sprječavaju razvoj novih poslovnih modela, s negativnim utjecajem na potrošače i ulagače. To se pogotovo odnosi na sektor ekonomije suradnje koji se po prvi put spominje u izvješću Europske komisije.

Energetika: Liberalizacija energetskog tržišta napreduje, ali postoje određene prepreke. Tržišno natjecanje u području energetike se razvija, premda su cijene nafte i struje pretjerano regulirane. Postupci izdavanja dozvola su opterećujući.

Promet: Restriktivna regulacija dominira prometnim sektorom, pogotovo u području željeznica. Dominantan tržišni položaj Hrvatskih željeznica sprječava razvoj privatnih željezničkih poduzeća. Nedostaje konkurencija na natječajima.

Tržište rada

Tržište rada: iako je primjetno sniženje stope nezaposlenosti (na 12,8%), primjetno je i smanjenje radno sposobnog stanovništva zbog iseljavanja i visoke neaktivnosti stanovništva. Starenje stanovništva je također razlog smanjenja aktivne radne snage. Tome je razlog negativan prirodni prirast, kao i razni načini ranijeg izlaska sa tržišta rada u prijevremene ili invalidske mirovine (iz visoki postotak povlaštenih mirovina).

Reforma mirovinskog sustava: na čekanju su mjere koje idu za penalizacijom i smanjivanjem pristupačnosti ranijeg izlaska sa tržišta rada. Usporeno je i povećanje dobi za starosnu mirovinu. Nisu provedene mjere koje bi omogućavale produljeni ostanak na tržištu rada.

Ugovori o radu: Nakon reforme tržišta rada je došlo do porasta privremenih ugovora, pogotovo ugovora o radu na određeno, što je posebno primjetno u turizmu, graditeljstvu i sezonskim djelatnostima. Osim toga, došlo je i to porasta ugovora o djelu i studentskih ugovora.

Plaće u javnom sektoru: Regulativa koja bi trebala uravnotežiti plaće javnih i državnih službenika je odgođena za 2019. Kolektivni ugovori javnih i državnih službenika su istekli 2016, te su privremeno produljeni za 2017. Kako su započeli pregovori o povećanju plaća zaposlenima u javnoj i državnoj upravi za 6%, postoji mogućnost pritisaka na plaće u privatnom sektoru.

Reforma obrazovnog sustava: Primjetno je značajno zaostajanje s kurikularnom reformom. Zbog kritika akademske zajednice, odgođen je početak pokusne provedbe kurikularne reforme koja je već prošla javnu raspravu.

Odnos vještina i tržišta rada: Određene djelatnosti (brodogradnja, graditeljstvo, prijevoz, turizam) nemaju dovoljan broj raspoloživih radnika, što može biti uzrok migraciji i sezonskoj prirodi poslova. Radnici sa visokom stručnom spremom (npr. doktori) su spremniji otići u inozemstvo nego u manje sredine u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zapošljavanje planira istražiti potrebe poslodavaca za točno određenom radnom snagom. Osim toga, većina studenata odabire društvene znanosti umjesto STEM područja.

Dokvalifikacija i prekvalifikacija radne snage: Samo 3% radno aktivnog stanovništva sudjeluje u cjeloživotnom učenju, što je daleko ispod prosjeka EU. Priprema se regulativa koja bi trebala poboljšati institucije i programe za cjeloživotno učenje. Ipak, nije dovoljno prepoznata važnost neformalnog učenja.

Dizajn sustava socijalnih naknada: Sustav socijalnih naknada je slab. Postoji nejednakost u kriterijima za dodjelu socijalnih naknada. Velike su regionalne razlike. 5% proračuna se odvaja na naknade braniteljima. Mirovine su također niske, dobrim dijelom zbog ranijih izlazaka sa tržišta rada. To samo potvrđuje nestabilnost mirovinskog sustava.

Javne financije

Struktura rashoda: Rashodima opće države dominiraju visoki udio intermedijarne potrošnje (materijalni troškovi) i masa plaća zaposlenih, što uz i dalje visoke troškove kamata smanjuje prostor za financiranje produktivnih investicija i obrazovnog sustava. Zato je nužno povećati efikasnost javne potrošnje te provesti strukturne reforme u području mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Proračunski okvir: Uskoro se očekuje donošenje novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi trebao dati veće ovlasti i autonomiju Povjerenstvu za fiskalnu politiku. Očekuje se i donošenje novog Zakona o proračunu koji bi bio restriktivniji glede mogućeg prekoračenja planiranog deficita. To bi trebalo dovesti do smanjenja broja i opsega rebalansa proračuna. Neovisno o tome što bi ove mjere trebale dovesti do određenih poboljšanja u proračunskom planiranju potrebno je dodatno povećati kvalitetu projekcija na kojima se temelje proračunski planovi.

Usklađivanje proračunskog izvještavanja s ESA metodologijom: Iako su napravljeni značajni koraci za usklađivanje nacionalne metodologije i ESA metodologije proračunskog izvještavanja potrebno je nastaviti s proširenjem obuhvata kako bi došlo do potpunog usklađivanja.

Osjetljivost javnog duga: Iako je fiskalna konsolidacija dovela do određenog smanjenja osjetljivosti javnog duga projekcije Europske komisije pokazuju da je kretanje javnog duga i dalje značajno osjetljivo na pogoršanje gospodarskih uvjeta, odustajanje od puta fiskalne konsolidacije, kamatni rizik, a dijelom i na rizik tečaja (iako politika HNB-a ovaj rizik značajno smanjuje). Brzo i stabilno smanjenje javnog duga je u srednjem i dugom roku moguće ostvariti samo smanjenjem strukturnog deficita u skladu s pravilima o smanjenju duga iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Upravljanje javnim dugom: Iako je pohvalno što je Vlada nakon više od šest godina donijela novu Strategiju upravljanja javnim dugom (2017-2019) u ovom segmentu i dalje postoji značajan prostor za poboljšanje. Prvo, sama strategija se odnosi samo na središnju državu, dok financijske potrebe lokalnih jedinica i izvanproračunskih subjekata nisu uključene. Drugo, trebalo bi ojačati ulogu i neovisnost Ureda za upravljanje javnim dugom te osnažiti institucionalni okvir za upravljanje javnim dugom.

Reforma poreza na dobit: Pohvalno je što je Vlada poreznom reformom smanjila opterećenje poduzetnika kroz smanjenje opće stope poreza na dobit s 20% na 18% te što je uvela sniženu stopu poreza na dobit od 12% za male poduzetnike i poljoprivrednike. Međutim, visoka razlika između opće i snižene stope poreza bi mogla destimulirati rast poduzeća.

Zaključno

Europska komisija prepoznaje napredak Hrvatske u provedbi određenih reformskih aktivnosti, primjerice kroz porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva. Ipak, Komisija ukazuje na niz primjera zaustavljenih ili usporenih reformskih procesa. Hrvatska ostaje zemlja s pretjeranim makroekonomskim neravnotežama sa generalno ograničenim napretkom u provedbi reformi.

Bez dubinskih strukturnih reformi nema dugoročne perspektive dovoljnog velikog rasta.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: EU (8), EUROPSKA KOMISIJA (1), HRVATSKA (30), EKONOMIJA (23)

Pregleda: 700