POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti



Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti

07.03.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Ivan Pernar u obilasku srednjih škola prodaje klincima ekonomsku teoriju za debile. Na njihovo pitanje kako riješiti problem zaduživanja, on odgovara da treba ukinuti valutnu klauzulu za kredite i oslabiti kunu kako bi došlo do hiperinflacije. Ona bi pojela kredite, to je istina, ali bi pojela i sve što ljudi zarade! To bi tek dovelo do pravih problema kakvi su već bili viđeni u svijetu, ali i kod nas.

Tijekom povijesti svijet je doživio ukupno 56 epizoda hiperinflacije. Riječ je o velikom i ubrzanom rastu cijena robe i usluga, obično uvjetovano tiskanjem novca bez snažnog gospodarskog pokrića.

Hiperinflacija se događala praktički u svim dijelovima svijeta, a čak i neke jake ekonomije, kao što su njemačka, francuska i kineska, nisu bile imune na nju. Glavni uzrok u prošlom stoljeću bio je rat, no svaki put je za hiperinflaciju krivac bila unutarnja monetarna politika te ekonomska politika eksperimentiranja s emitiranjem novca.

To može biti jako opasno jer kad se više novca nađe u opticaju u nekom društvu, novac gubi na vrijednosti. Cijene rastu. Kako cijene rastu, tako radničke plaće postaju sve bezvrjednije. To onda traži novo tiskanje novca...I tako u krug. U hiperinflaciji, konkretno, cijene rastu tako brzo da se vrijednost novca prepolovi u jednom danu. Američki Cato institut objavio je istraživanje o uzrocima i posljedicama svih 56 hiperinflacija.

Ovdje ćemo izdvojiti 10 najgorih hiperinflacija u svjetskoj povijesti.

1. Mađarska 1945.-1946.



Mađarska je bila ekonomski devastirana u Drugom svjetskom ratu. Pretpostavlja se da je oko 40 posto mađarskog gospodarstva uništeno u ratnim razaranjima. Prije rata Mađarska je ulagala puno u proizvodnju kako bi opremala njemačku vojsku, no Njemačka nije nikad platila za te usluge. Kad je Mađarska potpisala mirovni sporazum sa saveznicima 1945., morala je platiti Sovjetima za odštetu u ratu što je iznosilo do polovine ukupnog mađarskog budžeta.

Premda su domaći ekonomisti upozoravali da će tiskanje novca produbiti krizu, sovjetski vjerovnici se nisu obazirali na ta upozorenja. Smatra se čak da je to bila politička odluka s ciljem uništavanja srednjeg staleža.

Tijekom hiperinflacije, koja je u Mađarskoj trajala godinu dana, cijene su se udvostručavale svakih 15 sati, a na svom je vrhuncu inflacija iznosila 207 posto - na dnevnoj bazi.

2. Zimbabve 2007-2008.



Socijalističke reforme zemljišta i redistribucija bogatstva od bogatijih bijelaca prema većinskom crnačkom stanovništvu dovele su do velike hiperinflacije prije 10 godina u ovoj afričkoj zemlji. Ljudi su masovno bježali iz zemlje. Država je povećavala potrošnju i za to je trebala tiskati novac.

Dnevni rast inflacije u Zimbabveu iznosio je 98 posto, a cijene su se udvostručile svakih 25 sati.

3. Jugoslavija 1992-1994



Nakon raspada Jugoslavije, ekonomisti tvrde da je nova država na području Srbije i Crne Gore (koja je zadržala ime Jugoslavija još desetak godina) upala u veliku krizu zbog deficita koji je naslijedila od bivše države. To je zapravo ona hiperinflacija koja bi se dogodila vjerojatno još u težem obliku u cijeloj ex Jugoslaviji da nije došlo do rata.

Istina je, također, da je zbog režima Slobodana Miloševića i ratova u Hrvatskoj i BiH, Jugoslavija bila pod međunarodnim ekonomskim sankcijama. Dinar je slabio tolikom brzinom da je njemačka marka postala glavna valuta, a neko vrijeme stvari su se mogle kupiti samo za bonove.

Inflacija je rasla 65 posto svakog dana, a cijene su se udvostručile svakih 34 sata. I tako pune tri godine.

4. Weimarska Republika 1922-1923.

U njemačkoj Weimarskoj Republici inflacija je uslijedila nakon teškog vojnog poraza u 1. svjetskom ratu. Nijemci su morali platiti velike ratne odštete pobjednicima, no ne vlastitom valutom ("papiermark" u to vrijeme) koja je značajno oslabila tijekom rata budući da su financirali vojsku isključivo iz zaduženih fondova. Stoga je Njemačka morala prodati veliku količinu svoje valute da bi je razmijenila za strane valute kojima joj je dozvoljeno platiti odštetu. To je još više pogodilo vrijednost domaće valute koja se počela strmoglavo spuštati.

Tijekom godinu i pol dana dnevna je inflacija rasla 21 posto dnevno, a cijene su se udvostručile svaka 2 i pol dana.

5. Grčka u 2. svjetskom ratu

U Grčkoj je između 1941. i 1945. godine dnevna inflacija dostizala 18 posto, a cijene su se udvostručile svakih 4 dana.

6. Kina 1947-1949.

Nakon Drugog svjetskog rata u Kini se vodio veliki građanski rat između nacionalista i komunista. Osim vojnog vodili su i monetarni rat te su se obje strane trudile što više utjecati svojom valutom (svaka je imala svoju). To je, naravno, značio rat u printanju novca.

Inflacija je rasla 14 posto na dnevnoj bazi, a cijene su se udvostručavale svakih 5 i pol dana.

7. Peru 1990.

Peru se dugo borio s inflacijom u drugoj polovini prošlog stoljeća i početkom ovog stoljeća, no najveću hiperinflaciju stanovnici ove južnoameričke zemlje doživjeli su u ljeto 1990. godine kad su se cijene udvostručile u manje od pola mjeseca.

Tadašnji predsjednik Fernando Belaunde Terry dobio je naputak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako da riješi javni dug i inflaciju, no on je radio suprotno iako je javnosti predočio kako provodi "mjere štednje MMF-a". Zato su građani za krizu koja je zapravo bila uzrokovana pretjeranom javnom potrošnjom, okrivljavali štednju i rezove (koji su u stvarnosti izostali).

Nezadovoljni narod ipak je promijenio predsjednika. Kad je na vlast došao Alan Garcia on je odbacio totalno preporuke MMF-a i primijenio populističku ekonomsku politiku. Zatvorio je granice za uvoz te protekcionizmom samo pojačao inflaciju koja je postala hiperinflacija.

8. Francuska 1795-1796.

Francuska revolucija (1789-1799) bila je period kada je Francuska upadala u dugove zbog sudjelovanja u nekoliko ratova, uključujući rat SAD-a za neovisnost od Velike Britanije. Jedna od glavnih ekonomskih politika Francuske revolucije bila je nacionalizacija zemlje koju je dotad posjedovala Katolička crkva. Crkva se činila lakom metom za eksproprijaciju imovine jer je posjedovala velike dijelove zemlje, a imala je jako malo političkog utjecaja u novom režimu.

Vlada je izdavala kupone građanima - koji su bili zapravo valuta koja počiva na zemljištu koji netko posjeduje, a ona je trebala kasnije biti zamjena za nacionalizirano zemljište. Međutim, vlada se zeznula tiskajući previše tih kupona u želji da prekine deficit, no to je dovelo do smanjenja vrijednosti nove valute i hiperinflacije.

Cijene su se udvostručile dvaput mjesečno, a dnevna inflacija je iznosila 5 posto.

9. Nikaragva 1986-1991.

Nikaragva je u drugoj polovici prošlog stoljeća imala plansku, socijalističku ekonomiju poput većine latinoameričkih država. Vlada je posuđivala novac izvana kako bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva, no tržište je država zatvoreno. Nakon ekonomske reforme i oslobađanja tržišta, nikarakvanska valuta je počela naglo rasti što je dovelo do inflacije.

Dnevna inflacija je 5 godina iznosila u prosjeku 4 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 16 i pol dana.

10. Čile 1971-1972.

Čile je tijekom kratke vladavine socijalista koji su nacionalizirali krupno gospodarstvo i zemlju, doživjelo veliku inflaciju koja je na dnevnoj bazi iznosila preko 2 posto, a mjesečno u prosjeku 87 posto. Cijene su se u prosjeku udvostručavale svakih mjesec dana. Nakon što je Ustavni sud odlučio da je predsjednik Salvador Allende prekršio Ustav oduzevši privatnu imovinu gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, uslijedio je vojni puč i početak diktature Augusta Pinocheta.

Pinochet je u pomoć pozvao poznatog ekonomista Miltona Friedmana koji mu je poslao svoje studente sa Sveučilišta u Chicagu. Oni su tzv. "politikom šoka" uspjeli ukrotiti veliku inflaciju i desetak godina kasnije izvesti zemlju iz ekonomske krize.

Našla se i ex YU

Među 56 najvećih inflacija u povijesti našla se i bivša Jugoslavija koja je 1989. godine, pred raspad i rat, imala inflaciju od 1,5 posto dnevno, a na mjesečnoj bazi 60 posto. Cijene su se udvostručavale svakih mjesec i pol dana.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, ZANIMLJIVOSTI, POLITIKA
Teme: INFLACIJA (3), HIPERINFLACIJA (2), EKONOMIJA (23), IVAN PERNAR (9)

Vezano

Imaginarno zlato iz Warcrafta vrednije od venezuelanske valute
(02.08.2017.)

Venezuelu trese inflacija, Maduro podiže minimalac za 60%
(02.05.2017.)

[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
(30.10.2017.)

Ivan Pernar u obilasku srednjih škola prodaje klincima ekonomsku teoriju za debile. Na njihovo pitanje kako riješiti problem zaduživanja, on odgovara da treba ukinuti valutnu klauzulu za kredite i oslabiti kunu kako bi došlo do hiperinflacije. Ona bi pojela kredite, to je istina, ali bi pojela i sve što ljudi zarade! To bi tek dovelo do pravih problema kakvi su već bili viđeni u svijetu, ali i kod nas.

Tijekom povijesti svijet je doživio ukupno 56 epizoda hiperinflacije. Riječ je o velikom i ubrzanom rastu cijena robe i usluga, obično uvjetovano tiskanjem novca bez snažnog gospodarskog pokrića.

Hiperinflacija se događala praktički u svim dijelovima svijeta, a čak i neke jake ekonomije, kao što su njemačka, francuska i kineska, nisu bile imune na nju. Glavni uzrok u prošlom stoljeću bio je rat, no svaki put je za hiperinflaciju krivac bila unutarnja monetarna politika te ekonomska politika eksperimentiranja s emitiranjem novca.

To može biti jako opasno jer kad se više novca nađe u opticaju u nekom društvu, novac gubi na vrijednosti. Cijene rastu. Kako cijene rastu, tako radničke plaće postaju sve bezvrjednije. To onda traži novo tiskanje novca...I tako u krug. U hiperinflaciji, konkretno, cijene rastu tako brzo da se vrijednost novca prepolovi u jednom danu. Američki Cato institut objavio je istraživanje o uzrocima i posljedicama svih 56 hiperinflacija.

Ovdje ćemo izdvojiti 10 najgorih hiperinflacija u svjetskoj povijesti.

1. Mađarska 1945.-1946.



Mađarska je bila ekonomski devastirana u Drugom svjetskom ratu. Pretpostavlja se da je oko 40 posto mađarskog gospodarstva uništeno u ratnim razaranjima. Prije rata Mađarska je ulagala puno u proizvodnju kako bi opremala njemačku vojsku, no Njemačka nije nikad platila za te usluge. Kad je Mađarska potpisala mirovni sporazum sa saveznicima 1945., morala je platiti Sovjetima za odštetu u ratu što je iznosilo do polovine ukupnog mađarskog budžeta.

Premda su domaći ekonomisti upozoravali da će tiskanje novca produbiti krizu, sovjetski vjerovnici se nisu obazirali na ta upozorenja. Smatra se čak da je to bila politička odluka s ciljem uništavanja srednjeg staleža.

Tijekom hiperinflacije, koja je u Mađarskoj trajala godinu dana, cijene su se udvostručavale svakih 15 sati, a na svom je vrhuncu inflacija iznosila 207 posto - na dnevnoj bazi.

2. Zimbabve 2007-2008.



Socijalističke reforme zemljišta i redistribucija bogatstva od bogatijih bijelaca prema većinskom crnačkom stanovništvu dovele su do velike hiperinflacije prije 10 godina u ovoj afričkoj zemlji. Ljudi su masovno bježali iz zemlje. Država je povećavala potrošnju i za to je trebala tiskati novac.

Dnevni rast inflacije u Zimbabveu iznosio je 98 posto, a cijene su se udvostručile svakih 25 sati.

3. Jugoslavija 1992-1994



Nakon raspada Jugoslavije, ekonomisti tvrde da je nova država na području Srbije i Crne Gore (koja je zadržala ime Jugoslavija još desetak godina) upala u veliku krizu zbog deficita koji je naslijedila od bivše države. To je zapravo ona hiperinflacija koja bi se dogodila vjerojatno još u težem obliku u cijeloj ex Jugoslaviji da nije došlo do rata.

Istina je, također, da je zbog režima Slobodana Miloševića i ratova u Hrvatskoj i BiH, Jugoslavija bila pod međunarodnim ekonomskim sankcijama. Dinar je slabio tolikom brzinom da je njemačka marka postala glavna valuta, a neko vrijeme stvari su se mogle kupiti samo za bonove.

Inflacija je rasla 65 posto svakog dana, a cijene su se udvostručile svakih 34 sata. I tako pune tri godine.

4. Weimarska Republika 1922-1923.

U njemačkoj Weimarskoj Republici inflacija je uslijedila nakon teškog vojnog poraza u 1. svjetskom ratu. Nijemci su morali platiti velike ratne odštete pobjednicima, no ne vlastitom valutom ("papiermark" u to vrijeme) koja je značajno oslabila tijekom rata budući da su financirali vojsku isključivo iz zaduženih fondova. Stoga je Njemačka morala prodati veliku količinu svoje valute da bi je razmijenila za strane valute kojima joj je dozvoljeno platiti odštetu. To je još više pogodilo vrijednost domaće valute koja se počela strmoglavo spuštati.

Tijekom godinu i pol dana dnevna je inflacija rasla 21 posto dnevno, a cijene su se udvostručile svaka 2 i pol dana.

5. Grčka u 2. svjetskom ratu

U Grčkoj je između 1941. i 1945. godine dnevna inflacija dostizala 18 posto, a cijene su se udvostručile svakih 4 dana.

6. Kina 1947-1949.

Nakon Drugog svjetskog rata u Kini se vodio veliki građanski rat između nacionalista i komunista. Osim vojnog vodili su i monetarni rat te su se obje strane trudile što više utjecati svojom valutom (svaka je imala svoju). To je, naravno, značio rat u printanju novca.

Inflacija je rasla 14 posto na dnevnoj bazi, a cijene su se udvostručavale svakih 5 i pol dana.

7. Peru 1990.

Peru se dugo borio s inflacijom u drugoj polovini prošlog stoljeća i početkom ovog stoljeća, no najveću hiperinflaciju stanovnici ove južnoameričke zemlje doživjeli su u ljeto 1990. godine kad su se cijene udvostručile u manje od pola mjeseca.

Tadašnji predsjednik Fernando Belaunde Terry dobio je naputak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako da riješi javni dug i inflaciju, no on je radio suprotno iako je javnosti predočio kako provodi "mjere štednje MMF-a". Zato su građani za krizu koja je zapravo bila uzrokovana pretjeranom javnom potrošnjom, okrivljavali štednju i rezove (koji su u stvarnosti izostali).

Nezadovoljni narod ipak je promijenio predsjednika. Kad je na vlast došao Alan Garcia on je odbacio totalno preporuke MMF-a i primijenio populističku ekonomsku politiku. Zatvorio je granice za uvoz te protekcionizmom samo pojačao inflaciju koja je postala hiperinflacija.

8. Francuska 1795-1796.

Francuska revolucija (1789-1799) bila je period kada je Francuska upadala u dugove zbog sudjelovanja u nekoliko ratova, uključujući rat SAD-a za neovisnost od Velike Britanije. Jedna od glavnih ekonomskih politika Francuske revolucije bila je nacionalizacija zemlje koju je dotad posjedovala Katolička crkva. Crkva se činila lakom metom za eksproprijaciju imovine jer je posjedovala velike dijelove zemlje, a imala je jako malo političkog utjecaja u novom režimu.

Vlada je izdavala kupone građanima - koji su bili zapravo valuta koja počiva na zemljištu koji netko posjeduje, a ona je trebala kasnije biti zamjena za nacionalizirano zemljište. Međutim, vlada se zeznula tiskajući previše tih kupona u želji da prekine deficit, no to je dovelo do smanjenja vrijednosti nove valute i hiperinflacije.

Cijene su se udvostručile dvaput mjesečno, a dnevna inflacija je iznosila 5 posto.

9. Nikaragva 1986-1991.

Nikaragva je u drugoj polovici prošlog stoljeća imala plansku, socijalističku ekonomiju poput većine latinoameričkih država. Vlada je posuđivala novac izvana kako bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva, no tržište je država zatvoreno. Nakon ekonomske reforme i oslobađanja tržišta, nikarakvanska valuta je počela naglo rasti što je dovelo do inflacije.

Dnevna inflacija je 5 godina iznosila u prosjeku 4 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 16 i pol dana.

10. Čile 1971-1972.

Čile je tijekom kratke vladavine socijalista koji su nacionalizirali krupno gospodarstvo i zemlju, doživjelo veliku inflaciju koja je na dnevnoj bazi iznosila preko 2 posto, a mjesečno u prosjeku 87 posto. Cijene su se u prosjeku udvostručavale svakih mjesec dana. Nakon što je Ustavni sud odlučio da je predsjednik Salvador Allende prekršio Ustav oduzevši privatnu imovinu gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, uslijedio je vojni puč i početak diktature Augusta Pinocheta.

Pinochet je u pomoć pozvao poznatog ekonomista Miltona Friedmana koji mu je poslao svoje studente sa Sveučilišta u Chicagu. Oni su tzv. "politikom šoka" uspjeli ukrotiti veliku inflaciju i desetak godina kasnije izvesti zemlju iz ekonomske krize.

Našla se i ex YU

Među 56 najvećih inflacija u povijesti našla se i bivša Jugoslavija koja je 1989. godine, pred raspad i rat, imala inflaciju od 1,5 posto dnevno, a na mjesečnoj bazi 60 posto. Cijene su se udvostručavale svakih mjesec i pol dana.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, ZANIMLJIVOSTI, POLITIKA
Teme: INFLACIJA (3), HIPERINFLACIJA (2), EKONOMIJA (23), IVAN PERNAR (9)

Pregleda: 7129