POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'



'Današnja akademska zajednica je plod bujajuće socijalne države'

21.04.2017.

PIŠE: Liberal.hr IZVOR: SIP FOTO: SIP

Jörg Guido Hülsmann je profesor na Sveučilištu u Angersu u Francuskoj. Viši je suradnik na Mises institutu u Auburnu, Alabami. Autor je brojnih članaka i knjiga, od kojih su neki „Deflacija i sloboda”, „Etika proizvodnje novca ”, „Kriza inflacionističke kulture” i „Mises: Posljednji vitez liberalizma”. Jedan je od najistaknutijih predstavnika Austrijske škole ekonomije. Predaje seminar o „novcu, bankarstvu i financijskom sustavu” na Institutu Cevro u Pragu za magisterijski program u politici, filozofiji i ekonomiji (PPE) gdje je s njim razgovarao Dominik Ešegović za portal Sloboda i prosperitet.

"Stvarno ne znam što bi bilo sa mnom da se nisam uputio u austrijske vode", odgovara Hulsmann na pitanje kako se zainteresirao baš za Austrijsku školu ekonomije. "Sigurno bih danas i dalje bio zainteresiran za ekonomiju, ali vjerojatno se ne bi bio upustio u akademsku karijeru. Pogotovo u Njemačkoj akademski su zahtjevi dosta strogi uz neophodnu dugotrajnu pripremu. Prvo morate steći doktorat pa onda trebate napisati habilitaciju. Potom obično radite nekoliko godina u nekim privremenim pozicijama, bez ikakve sigurnosti da ćete steći stalno radno mjesto. To bi bilo previše riskantno za mene da sam samo bio zainteresiran za puku ekonomiju. Radije bih bio ganjao neki posao na slobodnom tržištu, u kojem sam se zapravo i zaposlio prije nego što sam se bavio akademskim radom."

Objasnio je kako vidi današnju akademsku zajednicu.

"Akademska zajednica, kako je vidimo danas, je plod bujajuće socijalne države. Jedno od glavnih područja državnih usluga je obrazovanje. Akademska zajednica u velikoj je mjeri postala grana javnog sektora. Većina sveučilišnih nastavnika u Francuskoj, Njemačkoj, a vjerujem i u Češkoj, su državni službenici. Dakle, oni imaju tipične izglede državnih službenika. Obično smatraju da je državna intervencija potrebna i korisna, te da je stoga trebamo i proširiti. Ovaj problem se može objasniti činjenicom da su takvi ljudi odabrani od strane ljudi koji već rade u tom sustavu. Došljaci su, naravno, zainteresirani za rad u javnom sektoru. To stvara vrlo snažne provladine predrasude među javnim intelektualcima."

Zanimljiv komentar je dao i o ulozi vlade u obrazovanju:

"Uloga obrazovanja je da pomaže studentima da se razviju u zrele osobe. To je konačna svrha obrazovanja – da ih izgradi u građane svijeta, stavljajući ih u stanje da shvaćaju svijet oko sebe, a posebno da steknu znanje koje im je potrebno da razumiju taj svijet. Dakle, krajnji cilj nije pohranjivati podatke u prazan prostor, nego pomoći mladim intelektualcima da pomognu sebi samima. Možemo samo asistirati u pruženju nekakve orijentacije. No takvu orijentaciju možemo samo dati ako ljudi već imaju neko znanje. Moji politički stavovi su vrlo slobodarski. Kad bih samo stajao ispred svojih studenata, propovijedajući kako stvari trebaju biti, vjerojatno ne bih privukao veliku pozornost. Dakle, moja predavanja se obično kreću oko objašnjavanja ekonomskih mehanizama. U procesu postajanja ekonomistom, automatski se postaje skeptičnim prema mogućnostima i poželjnosti državne intervencije."

Cijeli intervju pročitajte ovdje.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA
Teme: JÖRG GUIDO HÜLSMANN (1), AKADEMSKA ZAJEDNICA (1), AKADEMICI (1), OBRAZOVANJE (19), AUSTRIJSKA ŠKOLA (3)

Jörg Guido Hülsmann je profesor na Sveučilištu u Angersu u Francuskoj. Viši je suradnik na Mises institutu u Auburnu, Alabami. Autor je brojnih članaka i knjiga, od kojih su neki „Deflacija i sloboda”, „Etika proizvodnje novca ”, „Kriza inflacionističke kulture” i „Mises: Posljednji vitez liberalizma”. Jedan je od najistaknutijih predstavnika Austrijske škole ekonomije. Predaje seminar o „novcu, bankarstvu i financijskom sustavu” na Institutu Cevro u Pragu za magisterijski program u politici, filozofiji i ekonomiji (PPE) gdje je s njim razgovarao Dominik Ešegović za portal Sloboda i prosperitet.

"Stvarno ne znam što bi bilo sa mnom da se nisam uputio u austrijske vode", odgovara Hulsmann na pitanje kako se zainteresirao baš za Austrijsku školu ekonomije. "Sigurno bih danas i dalje bio zainteresiran za ekonomiju, ali vjerojatno se ne bi bio upustio u akademsku karijeru. Pogotovo u Njemačkoj akademski su zahtjevi dosta strogi uz neophodnu dugotrajnu pripremu. Prvo morate steći doktorat pa onda trebate napisati habilitaciju. Potom obično radite nekoliko godina u nekim privremenim pozicijama, bez ikakve sigurnosti da ćete steći stalno radno mjesto. To bi bilo previše riskantno za mene da sam samo bio zainteresiran za puku ekonomiju. Radije bih bio ganjao neki posao na slobodnom tržištu, u kojem sam se zapravo i zaposlio prije nego što sam se bavio akademskim radom."

Objasnio je kako vidi današnju akademsku zajednicu.

"Akademska zajednica, kako je vidimo danas, je plod bujajuće socijalne države. Jedno od glavnih područja državnih usluga je obrazovanje. Akademska zajednica u velikoj je mjeri postala grana javnog sektora. Većina sveučilišnih nastavnika u Francuskoj, Njemačkoj, a vjerujem i u Češkoj, su državni službenici. Dakle, oni imaju tipične izglede državnih službenika. Obično smatraju da je državna intervencija potrebna i korisna, te da je stoga trebamo i proširiti. Ovaj problem se može objasniti činjenicom da su takvi ljudi odabrani od strane ljudi koji već rade u tom sustavu. Došljaci su, naravno, zainteresirani za rad u javnom sektoru. To stvara vrlo snažne provladine predrasude među javnim intelektualcima."

Zanimljiv komentar je dao i o ulozi vlade u obrazovanju:

"Uloga obrazovanja je da pomaže studentima da se razviju u zrele osobe. To je konačna svrha obrazovanja – da ih izgradi u građane svijeta, stavljajući ih u stanje da shvaćaju svijet oko sebe, a posebno da steknu znanje koje im je potrebno da razumiju taj svijet. Dakle, krajnji cilj nije pohranjivati podatke u prazan prostor, nego pomoći mladim intelektualcima da pomognu sebi samima. Možemo samo asistirati u pruženju nekakve orijentacije. No takvu orijentaciju možemo samo dati ako ljudi već imaju neko znanje. Moji politički stavovi su vrlo slobodarski. Kad bih samo stajao ispred svojih studenata, propovijedajući kako stvari trebaju biti, vjerojatno ne bih privukao veliku pozornost. Dakle, moja predavanja se obično kreću oko objašnjavanja ekonomskih mehanizama. U procesu postajanja ekonomistom, automatski se postaje skeptičnim prema mogućnostima i poželjnosti državne intervencije."

Cijeli intervju pročitajte ovdje.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA
Teme: JÖRG GUIDO HÜLSMANN (1), AKADEMSKA ZAJEDNICA (1), AKADEMICI (1), OBRAZOVANJE (19), AUSTRIJSKA ŠKOLA (3)

Pregleda: 668