POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav



ŠOKANTNO: Sustavna opresija žena kroz mirovinski i zdravstveni sustav

03.07.2017.

PIŠE: Hrvoje Marković

Budući da plaćamo vladine i nevladine udruge i predstavnike koji nam govore da živimo u društvu sustavne opresije žena i privilegiranja muškaraca (vidi: patrijarhat) i koji temelje svoje djelovanje na toj prestpostavci, trebalo bi pogledati jesu li mirovinski i zdravstveni sustavi dijelovi sustavne opresije žena.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Muškarci u Hrvatskoj umiru čak 7 godina mlađi nego žene, u prosjeku sa 72,2 godina u odnosu na 79,3 godina s koliko u prosjeku umiru žene. Očekivano trajanje života pri rođenju je 74,6 godina za muškarce i 80,5 godina za žene. Očekivano trajanje života pri dobi od 65 godina je 18,7 godina za žene i 15,2 godina za muškarce. Mirovinski sustav nije prilagođen za ovu nejednakost pa muškarci moraju plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje po istoj stopi kao i žene iako mogu očekivati da će mirovinu dobivati 3,5 do 6 godina kraće.

Ne samo da mirovinski sustav nije prilagođen tome što muškarci ranije umiru, dapače, žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu više od 3 godine prije nego muškarci. Čak i kada se 2030. godine izjednači uvjet starosne dobi, muškarci će uplaćivati doprinose po istoj stopi kao i žene, a živjet će kraće. S obzirom da muškarci danas u prosjeku prvi put primaju starosnu mirovinu sa 63 godine i 3 mjeseca, spram 60 godina i 9 mjeseci za žene, muškarci dobivaju mirovinu 6 godina kraće nego žene, iako moraju plaćati doprinose po istoj stopi kao i žene.

Uplaćeni doprinosi i ostvarena prava u mirovinskom sustavu


Klikni na sliku za uvećani pregled

S obzirom na prosječnu plaću muškaraca i žena zaposlenih u pravnim osobama u 2014. godini, stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje od 20% i trenutni broj osiguranika i korisnika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci godišnje uplaćuju 3,5 milijardi više kuna od žena dok im se istovremeno isplaćuje 2 milijardi kuna manje nego što se ženama isplaćuje. Kroz mirovinski sustav se svake godine 5,5 milijardi kuna oduzima muškarcima i daje ženama.

Uplaćeni doprinosi i bolesnici na teret HZZO-a


Klikni na sliku za uvećani pregled

Istom metodom, ali primjenjujući stopu doprinosa od 15% za obvezno zdravstveno osiguranje, može se izračunati da se muškarcima oduzima 1,9 milijardi kuna godišnje više nego ženama. Nažalost, izvješća HZZO-a ne sadrže podatke o trošku korištenja prava po spolu niti podatke iz kojih bi se one mogle izvesti, ali navodi: "Od ukupno 23.748 osoba prosječno dnevno bolesnih na teret HZZO-a, muškarci čine 36,85% ili 8.754 osobe, a 14.994 ili 63,14% žene".

Tržišta zdravstvenog osiguranja prepoznaju da žene osiguravajućim društvima predstavljaju veći trošak nego muškarci jer češće posjećuju doktore, žive duže i rađaju djecu, i zato, kada nije zakonski zabranjeno, naplaćuju veće premije ženama nego muškarcima, slično kako društva naplaćuju veće premije osiguranje automobila mlađim (i gdje je dopušteno, muškim) vozačima. U Hrvatskoj je, međutim, takva praksa zabranjena protudiskriminacijskim zakonima i bez obzira što je posljedica toga subvencioniranje žena od strane muškaraca, država ide korak dalje i u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova definira podizanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za žene i djevojčice kao ključne aktivnosti u području promicanja ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti.

Na kraju, ako živimo u društvu koje sustavno potčinjava žene i privilegira muškarce, nije li čudno da dva najveća sustava u državi, mirovinski i zdravstveni, subvencioniraju žene od strane muškaraca?

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, HRVATSKA
Teme: FEMINIZAM (20), ŽENE (7), MIROVINSKI SUSTAV (4), ZDRAVSTVENI SUSTAV (6), HZMO (2), HZZO (4)

Budući da plaćamo vladine i nevladine udruge i predstavnike koji nam govore da živimo u društvu sustavne opresije žena i privilegiranja muškaraca (vidi: patrijarhat) i koji temelje svoje djelovanje na toj prestpostavci, trebalo bi pogledati jesu li mirovinski i zdravstveni sustavi dijelovi sustavne opresije žena.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Muškarci u Hrvatskoj umiru čak 7 godina mlađi nego žene, u prosjeku sa 72,2 godina u odnosu na 79,3 godina s koliko u prosjeku umiru žene. Očekivano trajanje života pri rođenju je 74,6 godina za muškarce i 80,5 godina za žene. Očekivano trajanje života pri dobi od 65 godina je 18,7 godina za žene i 15,2 godina za muškarce. Mirovinski sustav nije prilagođen za ovu nejednakost pa muškarci moraju plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje po istoj stopi kao i žene iako mogu očekivati da će mirovinu dobivati 3,5 do 6 godina kraće.

Ne samo da mirovinski sustav nije prilagođen tome što muškarci ranije umiru, dapače, žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu više od 3 godine prije nego muškarci. Čak i kada se 2030. godine izjednači uvjet starosne dobi, muškarci će uplaćivati doprinose po istoj stopi kao i žene, a živjet će kraće. S obzirom da muškarci danas u prosjeku prvi put primaju starosnu mirovinu sa 63 godine i 3 mjeseca, spram 60 godina i 9 mjeseci za žene, muškarci dobivaju mirovinu 6 godina kraće nego žene, iako moraju plaćati doprinose po istoj stopi kao i žene.

Uplaćeni doprinosi i ostvarena prava u mirovinskom sustavu


Klikni na sliku za uvećani pregled

S obzirom na prosječnu plaću muškaraca i žena zaposlenih u pravnim osobama u 2014. godini, stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje od 20% i trenutni broj osiguranika i korisnika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, muškarci godišnje uplaćuju 3,5 milijardi više kuna od žena dok im se istovremeno isplaćuje 2 milijardi kuna manje nego što se ženama isplaćuje. Kroz mirovinski sustav se svake godine 5,5 milijardi kuna oduzima muškarcima i daje ženama.

Uplaćeni doprinosi i bolesnici na teret HZZO-a


Klikni na sliku za uvećani pregled

Istom metodom, ali primjenjujući stopu doprinosa od 15% za obvezno zdravstveno osiguranje, može se izračunati da se muškarcima oduzima 1,9 milijardi kuna godišnje više nego ženama. Nažalost, izvješća HZZO-a ne sadrže podatke o trošku korištenja prava po spolu niti podatke iz kojih bi se one mogle izvesti, ali navodi: "Od ukupno 23.748 osoba prosječno dnevno bolesnih na teret HZZO-a, muškarci čine 36,85% ili 8.754 osobe, a 14.994 ili 63,14% žene".

Tržišta zdravstvenog osiguranja prepoznaju da žene osiguravajućim društvima predstavljaju veći trošak nego muškarci jer češće posjećuju doktore, žive duže i rađaju djecu, i zato, kada nije zakonski zabranjeno, naplaćuju veće premije ženama nego muškarcima, slično kako društva naplaćuju veće premije osiguranje automobila mlađim (i gdje je dopušteno, muškim) vozačima. U Hrvatskoj je, međutim, takva praksa zabranjena protudiskriminacijskim zakonima i bez obzira što je posljedica toga subvencioniranje žena od strane muškaraca, država ide korak dalje i u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova definira podizanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za žene i djevojčice kao ključne aktivnosti u području promicanja ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti.

Na kraju, ako živimo u društvu koje sustavno potčinjava žene i privilegira muškarce, nije li čudno da dva najveća sustava u državi, mirovinski i zdravstveni, subvencioniraju žene od strane muškaraca?

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, HRVATSKA
Teme: FEMINIZAM (20), ŽENE (7), MIROVINSKI SUSTAV (4), ZDRAVSTVENI SUSTAV (6), HZMO (2), HZZO (4)

Pregleda: 2333