POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Turizam je hrvatska sreća velika



Turizam je hrvatska sreća velika

12.07.2017.

PIŠE: Jerko Markovina FOTO: Vir Turizam

Hrvatska je, unatoč svemu, u nekim stvarima jako sretna zemlja. Za početak, mudrošću ili vjerojatnije čistim slučajem, neki preci iz stoljeća sedmog su zaposjeli jedan prirodno natprosječno lijep i za život ugodan kutak Europe. Trinaest stoljeća kasnije ta se odluka još uvijek pokazuje dalekovidnom i nesumnjivo dobrom jer dok sve ostalo nekako posrće, pada i pokazuje slabe znakove života i napretka, iznajmljivanje prava uživanja našeg ugodno-lijepog kutka svijeta jednostavno cvjeta. Čak štoviše, toliko cvjeta da ćemo uskoro morati zaprašiti malo nekakvih pesticida jer previše je tih turista, partijanera, bekpekera, avanturista, biciklista, kruzera i pošten narod ne može spavat, a božemiprosti znaju se i skinut u kupaći kostim pa takvi šetat naokolo.

Ali, neću sad o javnom redu i miru, čudoređu malih mista i kako Englezi podnose alkohol. Pogledao sam HTV Otvoreno na temu turizma i zabolio me mozak. Mozak ne boli, reći ćete, ali postignuće gostiju je time samo veće. Relevantni gosti na ovu temu su bili ministar turizma, nekoliko gradonačelnika i ekonomski guru Branko Grčić, a usput i nekakav predstavnik turističkih agencija i organizator Ultre Split jer ipak se priča o turizmu. Za divno čudo, nisu ni oni puno drvili o hvarsko-novaljskom pokretu za čedan turizam, a i ono malo što jesu, bilo je pomirljivo u stilu - ma nismo mi baš tako mislili, dragi naši turisti, treba ih samo malo upozoriti i zavikati kao strog, ali pravedan otac.

Sad kad smo se uvjerili da, eto, ne želimo baš izravnim kaznama ugušiti i zadnju vitalnu granu ekonomije, možemo prijeći na raspravu kako je najbolje neizravno zagušiti. I ministar spomene „paket zakona“ na što meni krene titrati očni kapak, da bi se nastavilo s nabrajanjem parafiskalnih nameta i poreza u turizmu. PDV za ugostiteljstvo je već otprije povećan s 13 na 25%, a planira se povišenje boravišne pristojbe od sljedeće godine za 1 kunu. Pa će to država fino prikupiti i kroz mrežu turističkih zajednica vratiti kroz investicije u turizam. O raspodjeli tog novca će odlučivati vijeća turističkih zajednica - ne znam jesam li dobro zapamtio naziv, ali zamišljam lokalne uhljebe nižih ambicija kako vijećaju o raspodjeli novca za investicije.

U ovom trenutku već kreće migrena u sljepoočnom režnju, kad krene još jedan mučki udar – turistička članarina! Google kaže da je turistička članarina jedan od parafiskalnih nameta koje su obavezni plaćati svi iznajmljivači privatnog smještaja. Iz tih sredstava se financira rad turističkih zajednica, ali evidenciju, obračun i naplatu članarine vrši Porezna uprava. Dakle, zasad imamo porez, pristojbu i članarinu, dalje nisam imao snage guglati jer nisam imao snage da me zaskoči još nekakav prirez, naknada ili spomenička renta. Daljnja rasprava se svela na to kako održati taj sustav nepotrebnih tijela i institucija - turističkih zajednica, turističkih vijeća i samog ministarstva i kako će oni kao takvi, kroz pakete zakona i nameta, nemjerljivo pomoći hrvatskom turizmu, jedinoj grani ekonomije koja stoji između Hrvatske i ružnog bankrota.

Naravno, u suradnji s drugim ministarstvima, izregulirat će se nekako i problem nedostatka sezonske radne snage u turizmu, već se spomenuo institut „stalnog sezonca“ što može samo značiti subvencije za konobare i kuhare u razdoblju kad nemaju kome kuhati i nositi hranu pa ćemo tako plaćati konobare i kuhare i usred studenog kad na Novalji i Hvaru boravi 5 baba i tronogi pas Rex. Dakle, porezu, pristojbi i članarini sad dodajmo i subvencije radnih mjesta. I za kraj, da ovaj festival inteligentnih mjera nadopunimo čistim genijem, zabranimo aplikacije Uber, Airbnb i booking.com, čisto da ništa ne promakne kontroli i turizmu kakav je nekad bio.

Na kraju, ima Hrvatska još jednu sreću, a to je da se turizam događa i raste velikim dijelom neovisno o ovim likovima, njihovim institucijama, paketima zakona i nameta. Kruzeri, bekpekeri, partijaneri i ini dolaze blaženo nesvjesni ovih ljudi i institucija, njihove besmislenosti i besplodnih napora.

Opet na sreću, turizam donosi toliko novca da i nakon svih nameta i pristojbi ostaje dovoljno da se zaradi, a i da sva popratna mašinerija besmisla opstane i hvali se većim brojem noćenja u usporedbi s prošlom godinom, kao da oni imaju ikakve veze s tim. Sve dok je tako, turizam je jedna sreća neviđena, kapitalizirali smo mudrost onog pretka iz stoljeća sedmog i sve je super. Šteta samo za sve ostale, manje sretne grane ekonomije koje su paketi zakona i regulacija sasvim ukopali, ali dok je turizma – sretni smo.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: TURIZAM (14), BIROKRACIJA (6)

Vezano

Austrija nema more, a čak i preko ljeta zarađuje od turizma više od Hrvatske
(05.09.2017.)

Turistička sezona nikad bolja, a oni zazivaju državni intervencionizam
(17.08.2017.)

Splitski konobar otkrio sve što ne valja u našem turizmu i hrvatskom pristupu radu
(04.08.2017.)

Hrvatska je, unatoč svemu, u nekim stvarima jako sretna zemlja. Za početak, mudrošću ili vjerojatnije čistim slučajem, neki preci iz stoljeća sedmog su zaposjeli jedan prirodno natprosječno lijep i za život ugodan kutak Europe. Trinaest stoljeća kasnije ta se odluka još uvijek pokazuje dalekovidnom i nesumnjivo dobrom jer dok sve ostalo nekako posrće, pada i pokazuje slabe znakove života i napretka, iznajmljivanje prava uživanja našeg ugodno-lijepog kutka svijeta jednostavno cvjeta. Čak štoviše, toliko cvjeta da ćemo uskoro morati zaprašiti malo nekakvih pesticida jer previše je tih turista, partijanera, bekpekera, avanturista, biciklista, kruzera i pošten narod ne može spavat, a božemiprosti znaju se i skinut u kupaći kostim pa takvi šetat naokolo.

Ali, neću sad o javnom redu i miru, čudoređu malih mista i kako Englezi podnose alkohol. Pogledao sam HTV Otvoreno na temu turizma i zabolio me mozak. Mozak ne boli, reći ćete, ali postignuće gostiju je time samo veće. Relevantni gosti na ovu temu su bili ministar turizma, nekoliko gradonačelnika i ekonomski guru Branko Grčić, a usput i nekakav predstavnik turističkih agencija i organizator Ultre Split jer ipak se priča o turizmu. Za divno čudo, nisu ni oni puno drvili o hvarsko-novaljskom pokretu za čedan turizam, a i ono malo što jesu, bilo je pomirljivo u stilu - ma nismo mi baš tako mislili, dragi naši turisti, treba ih samo malo upozoriti i zavikati kao strog, ali pravedan otac.

Sad kad smo se uvjerili da, eto, ne želimo baš izravnim kaznama ugušiti i zadnju vitalnu granu ekonomije, možemo prijeći na raspravu kako je najbolje neizravno zagušiti. I ministar spomene „paket zakona“ na što meni krene titrati očni kapak, da bi se nastavilo s nabrajanjem parafiskalnih nameta i poreza u turizmu. PDV za ugostiteljstvo je već otprije povećan s 13 na 25%, a planira se povišenje boravišne pristojbe od sljedeće godine za 1 kunu. Pa će to država fino prikupiti i kroz mrežu turističkih zajednica vratiti kroz investicije u turizam. O raspodjeli tog novca će odlučivati vijeća turističkih zajednica - ne znam jesam li dobro zapamtio naziv, ali zamišljam lokalne uhljebe nižih ambicija kako vijećaju o raspodjeli novca za investicije.

U ovom trenutku već kreće migrena u sljepoočnom režnju, kad krene još jedan mučki udar – turistička članarina! Google kaže da je turistička članarina jedan od parafiskalnih nameta koje su obavezni plaćati svi iznajmljivači privatnog smještaja. Iz tih sredstava se financira rad turističkih zajednica, ali evidenciju, obračun i naplatu članarine vrši Porezna uprava. Dakle, zasad imamo porez, pristojbu i članarinu, dalje nisam imao snage guglati jer nisam imao snage da me zaskoči još nekakav prirez, naknada ili spomenička renta. Daljnja rasprava se svela na to kako održati taj sustav nepotrebnih tijela i institucija - turističkih zajednica, turističkih vijeća i samog ministarstva i kako će oni kao takvi, kroz pakete zakona i nameta, nemjerljivo pomoći hrvatskom turizmu, jedinoj grani ekonomije koja stoji između Hrvatske i ružnog bankrota.

Naravno, u suradnji s drugim ministarstvima, izregulirat će se nekako i problem nedostatka sezonske radne snage u turizmu, već se spomenuo institut „stalnog sezonca“ što može samo značiti subvencije za konobare i kuhare u razdoblju kad nemaju kome kuhati i nositi hranu pa ćemo tako plaćati konobare i kuhare i usred studenog kad na Novalji i Hvaru boravi 5 baba i tronogi pas Rex. Dakle, porezu, pristojbi i članarini sad dodajmo i subvencije radnih mjesta. I za kraj, da ovaj festival inteligentnih mjera nadopunimo čistim genijem, zabranimo aplikacije Uber, Airbnb i booking.com, čisto da ništa ne promakne kontroli i turizmu kakav je nekad bio.

Na kraju, ima Hrvatska još jednu sreću, a to je da se turizam događa i raste velikim dijelom neovisno o ovim likovima, njihovim institucijama, paketima zakona i nameta. Kruzeri, bekpekeri, partijaneri i ini dolaze blaženo nesvjesni ovih ljudi i institucija, njihove besmislenosti i besplodnih napora.

Opet na sreću, turizam donosi toliko novca da i nakon svih nameta i pristojbi ostaje dovoljno da se zaradi, a i da sva popratna mašinerija besmisla opstane i hvali se većim brojem noćenja u usporedbi s prošlom godinom, kao da oni imaju ikakve veze s tim. Sve dok je tako, turizam je jedna sreća neviđena, kapitalizirali smo mudrost onog pretka iz stoljeća sedmog i sve je super. Šteta samo za sve ostale, manje sretne grane ekonomije koje su paketi zakona i regulacija sasvim ukopali, ali dok je turizma – sretni smo.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: TURIZAM (14), BIROKRACIJA (6)

Pregleda: 2137