POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova



Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova

12.07.2017.

PIŠE: Mario Nakić

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: GLOBALIZACIJA (5), SIROMAŠTVO (13), KINA (15), INDIJA (3)

Vezano

Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
(16.10.2017.)

Jesu li oni svjesni za što se bore?
(07.07.2017.)

Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
(07.02.2017.)

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: GLOBALIZACIJA (5), SIROMAŠTVO (13), KINA (15), INDIJA (3)

Pregleda: 4980