POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Ljudi koji rade najprljavije poslove za državu



Ljudi koji rade najprljavije poslove za državu

17.07.2017.

PIŠE: Hrvoje Marković FOTO: Novi list

Neću ovdje ulaziti u to što se carinici još u Bibliji spominju zajedno s razbojnicima, varalicama i kurvama te što su od davnina poznati po svojoj korupciji pa tako neću pisati o njihovim brojnim korupcijskim aferama. Potaknut najavama štrajka usred turističke sezone i izjavom predsjednika Carinskog sindikata Hrvatske o Carinskoj upravi i "3.000 ljudi koji pune 20 posto proračuna" odlučio sam malo pogledati koliko dobijemo za to što plaćamo Carinu.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. ukinut je sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između RH i ostalih zemalja članica, pa su se tako ukinule i 74 granične ispostave Carine prema Sloveniji i Mađarskoj. Iako su neki razmišljali o tome kako će država ostati bez značajnih prihoda od carinjenja robe, ja sam razmišljao o tome kako će poduzetnici i građani postati manje opterećeni istima te koliko će se uštedjeti na rashodima same Carinske uprave.

Iako je RH 6 mjeseci nakon ulaska u EU ušla u Postupak prekomjernog deficita s manjkom proračuna od 16 milijardi kuna i padom gospodarske aktivnosti, niti jedan zaposlenik Carinske uprave, od kojih je početkom te 2013. bilo 3051, nije dobio otkaz. Rashodi su sljedeće godine porasli za 10 milijuna kuna na 544 milijuna kuna, a ove godine je plan potrošiti 590 milijuna kuna. Od toga se 64% odnosi na rashode za zaposlenike.

Što se tiče punjenja proračuna, naravno tuđim novcem, prihodi državnog proračuna od Carine 2012. iznosili su 40 milijardi kuna dok su prošle godine iznosili 23 milijarde. Od toga se manje od 2%, odnosno 410 milijuna kuna, odnosi na naplaćene carine. Oko trećina prihoda ostvaruje od naplate PDV-a pri uvozu, a glavnina se sastoji od trošarina i posebnih poreza. Svi već znamo da je Carina u godini kada je gotovo izgubila smisao postojanja iz njenog naziva, dobila novu ulogu i ovlasti te pomoću njih umjesto provođenja carinskog nadzora na granici počela nenajavljeno i bez sudskih naloga tretirati građane kao stoku zaustavljajući ih, pretražujući njih i njihove prostorije te tražeći papire od njih.

Iz izjava za novinare raznih ravnatelja Carinske uprave vidljiv je njihov fokus na punjenje proračuna, što zaista i je jedan od njihovih osnovnih zadataka. Međutim, uvijek sam se pitao postoji li kakva analiza uloženog i dobivenog, što je uvijek pametno napraviti bilo da se radi o firmi ili o državnoj službi. Zato sam se razočarao kada nisam našao podatke o rashodima u godišnjim izvješćima Carinske uprave. Vjerovali ili ne, u svim izvješćima o radu carinske uprave od 2012. do 2016., riječ "rashod" se ne spominje ni jedanput. Stoga ne čudi da pišu kaznu umirovljeniku koji preživljava sa suprugom na 2.300 kuna mjesečno za prodaju vijenaca bez dozvole grada ili provode akcije zapljene nelegalno prodane robe koje su skuplje od vrijednosti robe. Carinici postupaju po naredbama i prema zakonu, ali kada njihovo provođenje košta više od potencijalne štete, vrijeme je za drugačiji pristup i druge zakone. Ovako znamo samo za pojedinačne slučajeve koji dospiju u medije i da je omjer utrošenog i naplaćenog u par godina prepolovljen, uz zadržavanje istog broja zaposlenika.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: CARINA (3), DRŽAVA (36)

Vezano

Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
(09.07.2017.)

Jesu li pobornici zatvorenih granica danas naučili lekciju?
(08.04.2017.)

Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
(20.09.2017.)

Neću ovdje ulaziti u to što se carinici još u Bibliji spominju zajedno s razbojnicima, varalicama i kurvama te što su od davnina poznati po svojoj korupciji pa tako neću pisati o njihovim brojnim korupcijskim aferama. Potaknut najavama štrajka usred turističke sezone i izjavom predsjednika Carinskog sindikata Hrvatske o Carinskoj upravi i "3.000 ljudi koji pune 20 posto proračuna" odlučio sam malo pogledati koliko dobijemo za to što plaćamo Carinu.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. ukinut je sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između RH i ostalih zemalja članica, pa su se tako ukinule i 74 granične ispostave Carine prema Sloveniji i Mađarskoj. Iako su neki razmišljali o tome kako će država ostati bez značajnih prihoda od carinjenja robe, ja sam razmišljao o tome kako će poduzetnici i građani postati manje opterećeni istima te koliko će se uštedjeti na rashodima same Carinske uprave.

Iako je RH 6 mjeseci nakon ulaska u EU ušla u Postupak prekomjernog deficita s manjkom proračuna od 16 milijardi kuna i padom gospodarske aktivnosti, niti jedan zaposlenik Carinske uprave, od kojih je početkom te 2013. bilo 3051, nije dobio otkaz. Rashodi su sljedeće godine porasli za 10 milijuna kuna na 544 milijuna kuna, a ove godine je plan potrošiti 590 milijuna kuna. Od toga se 64% odnosi na rashode za zaposlenike.

Što se tiče punjenja proračuna, naravno tuđim novcem, prihodi državnog proračuna od Carine 2012. iznosili su 40 milijardi kuna dok su prošle godine iznosili 23 milijarde. Od toga se manje od 2%, odnosno 410 milijuna kuna, odnosi na naplaćene carine. Oko trećina prihoda ostvaruje od naplate PDV-a pri uvozu, a glavnina se sastoji od trošarina i posebnih poreza. Svi već znamo da je Carina u godini kada je gotovo izgubila smisao postojanja iz njenog naziva, dobila novu ulogu i ovlasti te pomoću njih umjesto provođenja carinskog nadzora na granici počela nenajavljeno i bez sudskih naloga tretirati građane kao stoku zaustavljajući ih, pretražujući njih i njihove prostorije te tražeći papire od njih.

Iz izjava za novinare raznih ravnatelja Carinske uprave vidljiv je njihov fokus na punjenje proračuna, što zaista i je jedan od njihovih osnovnih zadataka. Međutim, uvijek sam se pitao postoji li kakva analiza uloženog i dobivenog, što je uvijek pametno napraviti bilo da se radi o firmi ili o državnoj službi. Zato sam se razočarao kada nisam našao podatke o rashodima u godišnjim izvješćima Carinske uprave. Vjerovali ili ne, u svim izvješćima o radu carinske uprave od 2012. do 2016., riječ "rashod" se ne spominje ni jedanput. Stoga ne čudi da pišu kaznu umirovljeniku koji preživljava sa suprugom na 2.300 kuna mjesečno za prodaju vijenaca bez dozvole grada ili provode akcije zapljene nelegalno prodane robe koje su skuplje od vrijednosti robe. Carinici postupaju po naredbama i prema zakonu, ali kada njihovo provođenje košta više od potencijalne štete, vrijeme je za drugačiji pristup i druge zakone. Ovako znamo samo za pojedinačne slučajeve koji dospiju u medije i da je omjer utrošenog i naplaćenog u par godina prepolovljen, uz zadržavanje istog broja zaposlenika.

VIŠE IZ RUBRIKE: DRUŠTVO, HRVATSKA
Teme: CARINA (3), DRŽAVA (36)

Pregleda: 3941