POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora



Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora

19.07.2017.

PIŠE: Branimir Perković

Poslije katastrofičnih vijesti o tome kako o Agrokoru ovisi 15 % BDP-a, da je on jedini koji želi i može prodavati hrvatske proizvode, da o njemu ovise svi OPG-ovi, ukratko da će cijelo gospodarstvo propasti ako propadne Agrokor, situacija se odvija sasvim drugačije.

Slavna izjava „Kad Agrokor kihne, prehladi se cijela hrvatska ekonomija!“, koju je izrekao Branko Grčić, sada izgleda prilično naivno.

U nekoliko navrata smo objašnjavali da propašću Agrokora neće nestati potražnja za hrvatskim proizvodima i da je poslovanje Agrokora primarno bazirano na maloprodaju/veleprodaju, koje čine 80% poslovanja. Objašnjavali smo kako je Agrokorova katastrofalna poslovna praksa, koju su mogli provoditi samo zbog toga što su svojom veličinom mogli određivati pravila na tržištu, tj. bili su praktički monopolisti, radi velike dugoročne štete hrvatskom gospodarstvu te sprječava njegovo restrukturiranje. Kriza oko Agrokora je već pokrenula veliko restrukturiranje gospodarstva, makar su interesne klijentetelističke mreže u sprezi s politikom pokušale to zaustaviti izglasavanjem Lex Agrokora. Naša logika je bila jednostavna, bazirana na osnovama makroekonomije, a to je da će se tržište restrukturirati, da neće nestati potreba za proizvodima koje ljudi smatraju kvalitetnima, da propast jednog distributera ne može značiti nestanak prodaje već da će tu ulogu preuzeti drugi trgovački lanci koji jedva čekaju takav razvoj situacije da mogu povećati svoj tržišni udio.

Jedan od dokaza da će se to događati, i da se već događa, je Lidl. Već smo pisali o tome kako je Lidl uvrstio Kraševe proizvode na svoje police, a u pregovorima su i oko plasmana Kraševih proizvoda u Lidlove prodavaonice izvan Hrvatske. Također, Lidl je u svoju ponudu uvrstio i proizvode deset hrvatskih dobavljača voća i povrća u sklopu projekta "Okusi svoj zavičaj", a kroz tjedan dana će biti uvršteni proizvodi još šest dobavljača. Proizvođači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), su odabrani iz nekoliko stotina prijavljenih na natječaj koji je trajao mjesec dana. Inače, projekt „Okusi zavičaja“ u kojem Lidl želi ponuditi sve više proizvoda iz Hrvatske, provodi se još od 2013. godine, a do sada je bilo obuhvaćeno 90-ak autohtonih proizvoda domaćih dobavljača.

Na police Lidla polako ulaze i drugi domaći proizvođači, kao što su Vindija, Dukat, Atlantic grupa itd. Dakle, potpuni poraz ideje da strani trgovački lanci ne žele prodavati hrvatske proizvode i da bez Agrokora svi hrvatski proizvođači gube plasman.

Zanimljivo je da se dojučerašnji apologeti obrane Agrokora kao „stožerne sistemske kompanije“ sada opravdavaju tako da tvrde da Lidl neće preuzeti sve Konzumove dobavljače. Fascinantno, uslijed propasti Konzuma, Agrokora i Todorića oni traže da se stvore novi Agrokor, Konzum, Todorić. Dragi zagovaratelji Agrokora br. 2, nije ni poanta da Lidl preuzme sve Konzumove dobavljače, poanta je da se ti dobavljači diversificiraju prema više kanala prodaje, pa i u izvoz.

Ali, Hrvati odavno žive u sistemima koji stvaraju mentalne okove, a stjecanje neovisnosti i uspon političko-klijentelističkih mreža nije u tome pomogao, dapače. Neki ljudi nauče voljeti svoje okove. Pokažite im kako ih razbiti.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: AGROKOR (32), EKONOMIJA (23), TRŽIŠTE (20)

Vezano

Država krši ravnopravnost spolova, a pravobraniteljica šuti
(02.11.2017.)

'Ja sam iz Vlade i tu sam da vam pomognem' (2): Ramljak ima plan
(31.10.2017.)

Dame i gospodo stručnjaci, smatrate li i dalje da je lex Agrokor bio dobra ideja?
(26.10.2017.)

Poslije katastrofičnih vijesti o tome kako o Agrokoru ovisi 15 % BDP-a, da je on jedini koji želi i može prodavati hrvatske proizvode, da o njemu ovise svi OPG-ovi, ukratko da će cijelo gospodarstvo propasti ako propadne Agrokor, situacija se odvija sasvim drugačije.

Slavna izjava „Kad Agrokor kihne, prehladi se cijela hrvatska ekonomija!“, koju je izrekao Branko Grčić, sada izgleda prilično naivno.

U nekoliko navrata smo objašnjavali da propašću Agrokora neće nestati potražnja za hrvatskim proizvodima i da je poslovanje Agrokora primarno bazirano na maloprodaju/veleprodaju, koje čine 80% poslovanja. Objašnjavali smo kako je Agrokorova katastrofalna poslovna praksa, koju su mogli provoditi samo zbog toga što su svojom veličinom mogli određivati pravila na tržištu, tj. bili su praktički monopolisti, radi velike dugoročne štete hrvatskom gospodarstvu te sprječava njegovo restrukturiranje. Kriza oko Agrokora je već pokrenula veliko restrukturiranje gospodarstva, makar su interesne klijentetelističke mreže u sprezi s politikom pokušale to zaustaviti izglasavanjem Lex Agrokora. Naša logika je bila jednostavna, bazirana na osnovama makroekonomije, a to je da će se tržište restrukturirati, da neće nestati potreba za proizvodima koje ljudi smatraju kvalitetnima, da propast jednog distributera ne može značiti nestanak prodaje već da će tu ulogu preuzeti drugi trgovački lanci koji jedva čekaju takav razvoj situacije da mogu povećati svoj tržišni udio.

Jedan od dokaza da će se to događati, i da se već događa, je Lidl. Već smo pisali o tome kako je Lidl uvrstio Kraševe proizvode na svoje police, a u pregovorima su i oko plasmana Kraševih proizvoda u Lidlove prodavaonice izvan Hrvatske. Također, Lidl je u svoju ponudu uvrstio i proizvode deset hrvatskih dobavljača voća i povrća u sklopu projekta "Okusi svoj zavičaj", a kroz tjedan dana će biti uvršteni proizvodi još šest dobavljača. Proizvođači, mahom obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), su odabrani iz nekoliko stotina prijavljenih na natječaj koji je trajao mjesec dana. Inače, projekt „Okusi zavičaja“ u kojem Lidl želi ponuditi sve više proizvoda iz Hrvatske, provodi se još od 2013. godine, a do sada je bilo obuhvaćeno 90-ak autohtonih proizvoda domaćih dobavljača.

Na police Lidla polako ulaze i drugi domaći proizvođači, kao što su Vindija, Dukat, Atlantic grupa itd. Dakle, potpuni poraz ideje da strani trgovački lanci ne žele prodavati hrvatske proizvode i da bez Agrokora svi hrvatski proizvođači gube plasman.

Zanimljivo je da se dojučerašnji apologeti obrane Agrokora kao „stožerne sistemske kompanije“ sada opravdavaju tako da tvrde da Lidl neće preuzeti sve Konzumove dobavljače. Fascinantno, uslijed propasti Konzuma, Agrokora i Todorića oni traže da se stvore novi Agrokor, Konzum, Todorić. Dragi zagovaratelji Agrokora br. 2, nije ni poanta da Lidl preuzme sve Konzumove dobavljače, poanta je da se ti dobavljači diversificiraju prema više kanala prodaje, pa i u izvoz.

Ali, Hrvati odavno žive u sistemima koji stvaraju mentalne okove, a stjecanje neovisnosti i uspon političko-klijentelističkih mreža nije u tome pomogao, dapače. Neki ljudi nauče voljeti svoje okove. Pokažite im kako ih razbiti.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: AGROKOR (32), EKONOMIJA (23), TRŽIŠTE (20)

Pregleda: 30152