POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta



Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta

21.07.2017.

PIŠE: Mario Nakić FOTO: SBplus

Nevjerojatno je kako su razni uhljebi i interesni lobisti, uz pomoć medija, u stanju čak i katastrofu poput nedavnog velikog splitskog požara, iskoristiti za obranu poreza i nameta.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera je tako stao u obranu parafiskalnog nameta zvanog "naknada za općekorisne funkcije šuma" koju plaćaju sve registrirane tvrtke i obrti u iznosu 0,0265 posto godišnjeg prihoda. Tvrdi kako se "dobar dio tog novca troši i na protupožarnu zaštitu".

"Tim novcem su se kupovali kamioni i oprema za vatrogasce. OKFŠ je porez na bazi solidarnosti, a HUP već godinama radi na njegovu smanjenju. Ove godine je bila inicijativa da se naknada ukine u potpunosti. Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu", ogorčeno govori Kavran za Tportal.

Velike tvrtke, tvrdi Kavran, bune se protiv plaćanja ovog 'zelenog poreza', a ne pitaju tko će im sačuvati imovinu. 'Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost. Netko se treba brinuti o šumama, pogotovo o kršu koji ima niz zaštitih funkcija. Šume na otocima recimo uopće ništa ne prodaju, već se bave prosjekama, ostalom protupožarnom zaštitom i biološkim funkcijama šuma', kaže Kavran te nastavlja:

"Kada se dogodi katastrofa kao ova u Splitu, svi se pitaju tko je kriv. Netko mora platiti protupožarnu zaštitu, a OKFŠ postoji baš zbog toga. Dok je naknada bila 0,07 posto godišnje, prosječnu tvrtku je to stajalo do 500 kuna godišnje, no pobunili su se veliki, kojima je ta naknada možda dosezala i do tri milijuna kuna', rekao je i pozvao na više znanstvenog, sistematskog rada kojim bi se 'morska' strana Velebita pošumljavala otpornijim vrstama drveća koje se može prilagoditi novim uvjetima."

Tvrtke i obrti u Hrvatskoj već plaćaju 547 parafiskalnih nameta - naknada i pristojbi ili najviše u EU, a lako moguće i cijelom svijetu. Vrlo je jadno i moralno izopačeno kriviti smanjenje jednog parafiskalnog nameta za katastrofu u Splitu. Krajnje je degutantno svaljivati krivnju na "krupne ribe koje su se bunile protiv nameta" i na HUP koji ga, normalno, želi ukinuti.

Kaže Kavran kako je prosječnu tvrtku ta naknada, prije smanjenja, stajala oko 500 kuna godišnje. Za njega to očito nije neki iznos. Ali sad dodajte još stotinjak takvih sličnih nameta pa pomnožite. Je li sad jasnije? Ne, nisu se protiv tog nameta bunile samo velike tvrtke, takvi nameti štete prvenstveno malima. Veliki će lako platiti te silne naknade, mali teško. Toliki nameti su jedan od glavnih razloga zašto u Hrvatskoj vlada antipoduzetnički mentalitet i zašto nema više radnih mjesta.

Kavran priča kao da bez tog nameta država ne bi imala otkud ulagati u zaštitu od požara. A ja bih mu postavio sljedeća pitanja:

- Na što se onda troši novac od PDV-a, koji je kod nas inače među najvećima u Europi?
- Na što se onda troši novac od progresivnog poreza na dohodak - koji je isto među većima u Europi?
- Na što se onda troši novac od poreza na dobit?
- Na što se onda troši novac od prireza, koji plaćaju radnici u većini hrvatskih gradova?

Ako naša protupožarna zaštita, koja je jedna od osnovnih funkcija države, ovisi o jednom parafiskalnom nametu, onda svi navedeni porezi nemaju nikakvu svrhu!

Kavranovu izjavu su jedva dočekali prenijeti i u Slobodnoj Dalmaciji s paprenim naslovom: "(Riječ stručnjaka) Tražite krivca za vatrenu katastrofu u Dalmaciji? To su pohlepne velike tvrtke koje ne žele plaćati namet iz kojeg se financiraju vatrogasci". Iako ga je uredništvo naknadno povuklo s weba, članak možete vidjeti ovdje.

Gluposti nema kraja, a što je glupost veća, bolji će prostor dobiti u mainstream medijima.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: MARIJAN KAVRAN (3), TPORTAL (3), SLOBODNA DALMACIJA (4), POŽAR (8), DRVNI KLASTER (1), PARAFISKALNI NAMETI (1), NAMETI (3)

Vezano

Cijela priča o shvaćanju ekonomije u Hrvata stala je u jednu Kavranovu izjavu
(25.07.2017.)

Koliko se novca od šumskog doprinosa potroši na šume, a koliko na protupožarnu zaštitu?
(22.07.2017.)

Otpor uvođenju novog poreza NIJE otpor prema nužnim reformama
(15.08.2017.)

Nevjerojatno je kako su razni uhljebi i interesni lobisti, uz pomoć medija, u stanju čak i katastrofu poput nedavnog velikog splitskog požara, iskoristiti za obranu poreza i nameta.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera je tako stao u obranu parafiskalnog nameta zvanog "naknada za općekorisne funkcije šuma" koju plaćaju sve registrirane tvrtke i obrti u iznosu 0,0265 posto godišnjeg prihoda. Tvrdi kako se "dobar dio tog novca troši i na protupožarnu zaštitu".

"Tim novcem su se kupovali kamioni i oprema za vatrogasce. OKFŠ je porez na bazi solidarnosti, a HUP već godinama radi na njegovu smanjenju. Ove godine je bila inicijativa da se naknada ukine u potpunosti. Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu", ogorčeno govori Kavran za Tportal.

Velike tvrtke, tvrdi Kavran, bune se protiv plaćanja ovog 'zelenog poreza', a ne pitaju tko će im sačuvati imovinu. 'Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost. Netko se treba brinuti o šumama, pogotovo o kršu koji ima niz zaštitih funkcija. Šume na otocima recimo uopće ništa ne prodaju, već se bave prosjekama, ostalom protupožarnom zaštitom i biološkim funkcijama šuma', kaže Kavran te nastavlja:

"Kada se dogodi katastrofa kao ova u Splitu, svi se pitaju tko je kriv. Netko mora platiti protupožarnu zaštitu, a OKFŠ postoji baš zbog toga. Dok je naknada bila 0,07 posto godišnje, prosječnu tvrtku je to stajalo do 500 kuna godišnje, no pobunili su se veliki, kojima je ta naknada možda dosezala i do tri milijuna kuna', rekao je i pozvao na više znanstvenog, sistematskog rada kojim bi se 'morska' strana Velebita pošumljavala otpornijim vrstama drveća koje se može prilagoditi novim uvjetima."

Tvrtke i obrti u Hrvatskoj već plaćaju 547 parafiskalnih nameta - naknada i pristojbi ili najviše u EU, a lako moguće i cijelom svijetu. Vrlo je jadno i moralno izopačeno kriviti smanjenje jednog parafiskalnog nameta za katastrofu u Splitu. Krajnje je degutantno svaljivati krivnju na "krupne ribe koje su se bunile protiv nameta" i na HUP koji ga, normalno, želi ukinuti.

Kaže Kavran kako je prosječnu tvrtku ta naknada, prije smanjenja, stajala oko 500 kuna godišnje. Za njega to očito nije neki iznos. Ali sad dodajte još stotinjak takvih sličnih nameta pa pomnožite. Je li sad jasnije? Ne, nisu se protiv tog nameta bunile samo velike tvrtke, takvi nameti štete prvenstveno malima. Veliki će lako platiti te silne naknade, mali teško. Toliki nameti su jedan od glavnih razloga zašto u Hrvatskoj vlada antipoduzetnički mentalitet i zašto nema više radnih mjesta.

Kavran priča kao da bez tog nameta država ne bi imala otkud ulagati u zaštitu od požara. A ja bih mu postavio sljedeća pitanja:

- Na što se onda troši novac od PDV-a, koji je kod nas inače među najvećima u Europi?
- Na što se onda troši novac od progresivnog poreza na dohodak - koji je isto među većima u Europi?
- Na što se onda troši novac od poreza na dobit?
- Na što se onda troši novac od prireza, koji plaćaju radnici u većini hrvatskih gradova?

Ako naša protupožarna zaštita, koja je jedna od osnovnih funkcija države, ovisi o jednom parafiskalnom nametu, onda svi navedeni porezi nemaju nikakvu svrhu!

Kavranovu izjavu su jedva dočekali prenijeti i u Slobodnoj Dalmaciji s paprenim naslovom: "(Riječ stručnjaka) Tražite krivca za vatrenu katastrofu u Dalmaciji? To su pohlepne velike tvrtke koje ne žele plaćati namet iz kojeg se financiraju vatrogasci". Iako ga je uredništvo naknadno povuklo s weba, članak možete vidjeti ovdje.

Gluposti nema kraja, a što je glupost veća, bolji će prostor dobiti u mainstream medijima.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, HRVATSKA
Teme: MARIJAN KAVRAN (3), TPORTAL (3), SLOBODNA DALMACIJA (4), POŽAR (8), DRVNI KLASTER (1), PARAFISKALNI NAMETI (1), NAMETI (3)

Pregleda: 6283