POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?



Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?

12.08.2017.

PIŠE: Hrvoje Marković

H-alter, portal koji financijski potpomaže državna Agencija za elektroničke medije, jučer je obilježio njima važnu obljetnicu. Novinar Pero Jurišin tvrdi da su 11. kolovoza 1945. godine žene u Jugoslaviji, pa time i u Hrvatskoj, prvi put u povijesti dobile pravo glasa.

To jednostavno nije istina iz razloga što su još u 19. stoljeću žene u Hrvatskoj dobile aktivno biračko pravo za izbore u gradska vijeća.

Međutim, žene 1945. jesu prvi put dobile opće biračko pravo s navršenih 18 godina starosti ujednačeno s pravima muškaraca, ali izgleda kao da im je promakao kontekst tog biračkog prava. Hrvatska je od tada pa do 1990. godine bila dio jednostranačke komunističke diktature.

Prvi slobodni, višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj u kojima su žene i muškarci imali ujednačeno opće biračko pravo održani su 1990., iako ni oni nisu bili utemeljeni u potpunosti na demokratskom biračkom pravu jer je biračko pravo za članove jedne od triju sastavnica Sabora, Vijeće udruženog rada, bilo ograničeno na zaposlene građane. Tek je ustavom 1990. garantirano jednako opće demokratsko biračko pravo na parlamentarnim izborima za muškarce i žene u Hrvatskoj.

Dakle, biračko pravo im je bilo unutar jednog bitnog ograničavajućeg konteksta, ali su ga dobile nakon stoljeća zapostavljanja od strane patrijarhata. Muškarci su ga dobili...25 godina ranije, 1920. godine, u izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, s navršenih 21 godinu i pod uvjetom da nisu vojnici.

Ipak, ženama nitko nije dao pravo glasa, one su se za to morale izboriti. Poznata borkinja za ženska prava je Marija Jurić Zagorka, koja je pisala kako se narod ne dijeli na muško i žensko kada im se dijele dužnosti, pa se tako ne treba dijeliti ni kada im se dijele prava. Ovo je napisala 1917. godine, usred Prvog svjetskog rata u kojemu su desetci tisuća muškaraca bez prava glasa poginuli.

Uglavnom, i žene i muškarci su se morali izboriti za biračko pravo i to trebamo slaviti, ali pravo koje su žene izborile 1945. su prvi put koristile dva mjeseca kasnije u izborima za Državotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije, farsi pomoću koje je Josip Broz Tito uspostavio jednostranačku komunističku diktaturu, a prvi demokratski parlamentarni izbori u Hrvatskoj s općim pravom glasa za muškarce i žene su održani tek 1992. godine.

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, HRVATSKA
Teme: SFRJ (13), PRAVO GLASA (3), ŽENSKA PRAVA (8), ŽENE (7), JOSIP BROZ TITO (10), POVIJEST (44)

H-alter, portal koji financijski potpomaže državna Agencija za elektroničke medije, jučer je obilježio njima važnu obljetnicu. Novinar Pero Jurišin tvrdi da su 11. kolovoza 1945. godine žene u Jugoslaviji, pa time i u Hrvatskoj, prvi put u povijesti dobile pravo glasa.

To jednostavno nije istina iz razloga što su još u 19. stoljeću žene u Hrvatskoj dobile aktivno biračko pravo za izbore u gradska vijeća.

Međutim, žene 1945. jesu prvi put dobile opće biračko pravo s navršenih 18 godina starosti ujednačeno s pravima muškaraca, ali izgleda kao da im je promakao kontekst tog biračkog prava. Hrvatska je od tada pa do 1990. godine bila dio jednostranačke komunističke diktature.

Prvi slobodni, višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj u kojima su žene i muškarci imali ujednačeno opće biračko pravo održani su 1990., iako ni oni nisu bili utemeljeni u potpunosti na demokratskom biračkom pravu jer je biračko pravo za članove jedne od triju sastavnica Sabora, Vijeće udruženog rada, bilo ograničeno na zaposlene građane. Tek je ustavom 1990. garantirano jednako opće demokratsko biračko pravo na parlamentarnim izborima za muškarce i žene u Hrvatskoj.

Dakle, biračko pravo im je bilo unutar jednog bitnog ograničavajućeg konteksta, ali su ga dobile nakon stoljeća zapostavljanja od strane patrijarhata. Muškarci su ga dobili...25 godina ranije, 1920. godine, u izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, s navršenih 21 godinu i pod uvjetom da nisu vojnici.

Ipak, ženama nitko nije dao pravo glasa, one su se za to morale izboriti. Poznata borkinja za ženska prava je Marija Jurić Zagorka, koja je pisala kako se narod ne dijeli na muško i žensko kada im se dijele dužnosti, pa se tako ne treba dijeliti ni kada im se dijele prava. Ovo je napisala 1917. godine, usred Prvog svjetskog rata u kojemu su desetci tisuća muškaraca bez prava glasa poginuli.

Uglavnom, i žene i muškarci su se morali izboriti za biračko pravo i to trebamo slaviti, ali pravo koje su žene izborile 1945. su prvi put koristile dva mjeseca kasnije u izborima za Državotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije, farsi pomoću koje je Josip Broz Tito uspostavio jednostranačku komunističku diktaturu, a prvi demokratski parlamentarni izbori u Hrvatskoj s općim pravom glasa za muškarce i žene su održani tek 1992. godine.

VIŠE IZ RUBRIKE: LJUDSKA PRAVA, HRVATSKA
Teme: SFRJ (13), PRAVO GLASA (3), ŽENSKA PRAVA (8), ŽENE (7), JOSIP BROZ TITO (10), POVIJEST (44)

Pregleda: 5985