POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta



Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta

17.08.2017.

PIŠE: Liberal.hr IZVOR: FEE

Ja sam veliki fan baltičkih nacija djelomično i zbog toga što su one bile prve koje su prihvatile "flat tax" porezni sistem (jedinstvenu stopu za sve, bez obzira na visinu primanja) nakon raspada SSSR-a i propasti komunizma u Europi, piše Daniel J Mitchell, viši stručni suradnik Cato instituta na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE).

Estonija, Letonija i Litva su liberalizirale svoja tržišta u potpunosti kako bi pokušale prosperirati.

Na ljestvici ekonomskih sloboda instituta Heritage, Estonija je ove godine skočila na visoko 6. mjesto te je preuzela vodstvo među zemljama Europske unije. Druge dvije baltičke zemlje - Litva i Letonija - također su vrlo visoko, obje kotiraju u top 20. Za usporedbu, Hrvatska je na istoj ljestvici na 95. mjestu.

Ono što se mnogi od vas sigurno pitaju, kako je slobodnotržišna politika utjecala na njihovo gospodarstvo i život prosječnog građanina? Je li im se liberalizacija isplatila?

Ukratko, odgovor je DA.

Središnja europska banka (ECB) je objavila analizu o zanimljivostima tržišnih i gospodarskih kretanja baltičkih zemalja u 2015. godini. Evo što, između ostalog, zaključuje:

Baltičke zemlje su uspjele postići impresivno usklađivanje s prosječnim primanjima na razini EU...Ove tri zemlje su odlučile slijediti snažnu protržišnu i pro-business političku agendu...One su različite u mnogo pogleda, ali dijele neke bitne elemente: vrlo visoki nivo trgovinskog i financijskog otvaranja prema svijetu te vrlo visoku mobilnost radne snage. Visoka ekonomska fleksibilnost kod pogađanja plaća na razini tvrtke, relativno dobri uvjeti institucionalnog okvira i vrlo niska razina javnog duga...

...Baltičke zemlje su među rijetkima (uz Slovačku) u istočnoj Europi u kojima se realni BDP per capita usklađen s kupovnom moći približio prosjeku Europske unije. Još 1995. njihov je BDP per capita bio na 28% od EU15 prosjeka, u 2015. je dosegao 66,5%.



Izvor: Europska komisija

Europska banka je zaključila kako je njihovo usklađivanje visine plaća i kupovne moći s prosjekom EU zemalja tijekom proteklih 20 godina "premašilo sva očekivanja". Ovaj grafikon prikazuje njihov rast u odnosu na druge zemlje Europske unije u razdoblju od 1999-2015.


Izvor: Eurostat (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Isto istraživanje ECB-a zaključuje kako su baltičke zemlje bile posebno efikasne u mijenjanju kronizma vladavinom prava.

Jedan od mogućih razloga za ovako snažan rast baltičkih zemalja je veliko poboljšanje kvalitete institucija u tim državama...Svjetski indikator upravljanja Svjetske banke, koji provodi ispitivanja kvalitete državnih institucija diljem svijeta, ocijenio je baltičke zemlje - osobito Estoniju - vrlo dobrom ocjenom te je naglasio poboljšanje rada institucija tijekom posljednjih desetljeća.

Estonija je odličan primjer kako ograničavanje državnog aparata i smanjenje institucija može dovesti do drastičnog pada korupcije.

Izvještaj ECB-a daje priznanje baltičkim zemljama i za brzi oporavak iz krize 2009-2010. godine.

Iako je kriza teško pogodila baltičke države, prilagodba neravnoteža bila je vrlo brza. Brzo prilagođavanje fiskalnih bilanci i bilanci privatnog sektora impliciralo je da baltičke države izbjegnu nakupljanje velikog duga. Osim toga, brzo smanjenje nezaposlenosti pomoglo je smanjiti rizik histereze, čime su se izbjegle trajne posljedice za potencijalni rast...Vanjsko prilagođavanje baltičkih država olakšalo je bolnu, ali učinkovitu unutarnju devalvaciju...Ova relativno brza prilagodba u baltičkim državama bila je djelomično olakšana snažnim početnim skokom u rastu zaposlenosti, podržanim prilagodbom troškova rada.

Ovome treba dodati da su izlasku iz krize pridonijeli i veliki rezovi državne potrošnje.

Međutim, ECB upozorava kako ne postoji garancija da će se baltičke zemlje uspjeti potpuno izjednačiti sa standardom zapadne i sjeverne Europe. To je istina, potpuno izjednačavanje je vrlo teško postići. Sjeverna Amerika i zapadna Europa postale su bogate dijelom zbog vrlo malog javnog sektora tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Doslovno nije bilo socijalne države do 1930-ih i razina redistribucije bogatstva je bila prilično niska do 1960-ih. Nažalost, u tom segmentu su baltičke nacije slabe.

Da, njihova razina državne potrošnje može biti prilično skromna u odnosu na druge države Europske unije, ali javni sektor i dalje konzumira više od 35 posto BDP-a. Iako ove zemlje imaju flat tax, one imaju i poreze na imovinu te PDV koji hrani javni sektor.

Drugi problem (koji se ne odnosi samo na Baltik, već na cijelu istočnu Europu) je taj što je demografska slika vrlo loša, a to znači da će socijalna država s vremenom rasti.

Ako se baltičke zemlje žele potpuno izjednačiti s prosperitetom zapadne Europe, morat će provesti dodatne reforme, osobito u smislu još većeg rezanja javnog sektora i to na razinu kakva je u Hong Kongu ili Singapuru.

Nažalost, puno je veća vjerojatnost da će njihova politika ići u drugom smjeru. Oporba konstantno traži da se flat tax zamijeni progresivnim oporezivanjem, a Europska komisija želi harmonizirati oporezivanje biznisa na istu razinu diljem EU što bi ubilo sva nastojanja baltičkih vlada da nastave s pro-business politikom koja donosi gospodarski rast.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: BALTIK (2), ESTONIJA (6), LETONIJA (1), LITVA (2), SLOBODNO TRŽIŠTE (25), REFORME (13)

Vezano

Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
(15.05.2017.)

Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
(06.12.2017.)

Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
(02.11.2017.)

Ja sam veliki fan baltičkih nacija djelomično i zbog toga što su one bile prve koje su prihvatile "flat tax" porezni sistem (jedinstvenu stopu za sve, bez obzira na visinu primanja) nakon raspada SSSR-a i propasti komunizma u Europi, piše Daniel J Mitchell, viši stručni suradnik Cato instituta na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE).

Estonija, Letonija i Litva su liberalizirale svoja tržišta u potpunosti kako bi pokušale prosperirati.

Na ljestvici ekonomskih sloboda instituta Heritage, Estonija je ove godine skočila na visoko 6. mjesto te je preuzela vodstvo među zemljama Europske unije. Druge dvije baltičke zemlje - Litva i Letonija - također su vrlo visoko, obje kotiraju u top 20. Za usporedbu, Hrvatska je na istoj ljestvici na 95. mjestu.

Ono što se mnogi od vas sigurno pitaju, kako je slobodnotržišna politika utjecala na njihovo gospodarstvo i život prosječnog građanina? Je li im se liberalizacija isplatila?

Ukratko, odgovor je DA.

Središnja europska banka (ECB) je objavila analizu o zanimljivostima tržišnih i gospodarskih kretanja baltičkih zemalja u 2015. godini. Evo što, između ostalog, zaključuje:

Baltičke zemlje su uspjele postići impresivno usklađivanje s prosječnim primanjima na razini EU...Ove tri zemlje su odlučile slijediti snažnu protržišnu i pro-business političku agendu...One su različite u mnogo pogleda, ali dijele neke bitne elemente: vrlo visoki nivo trgovinskog i financijskog otvaranja prema svijetu te vrlo visoku mobilnost radne snage. Visoka ekonomska fleksibilnost kod pogađanja plaća na razini tvrtke, relativno dobri uvjeti institucionalnog okvira i vrlo niska razina javnog duga...

...Baltičke zemlje su među rijetkima (uz Slovačku) u istočnoj Europi u kojima se realni BDP per capita usklađen s kupovnom moći približio prosjeku Europske unije. Još 1995. njihov je BDP per capita bio na 28% od EU15 prosjeka, u 2015. je dosegao 66,5%.



Izvor: Europska komisija

Europska banka je zaključila kako je njihovo usklađivanje visine plaća i kupovne moći s prosjekom EU zemalja tijekom proteklih 20 godina "premašilo sva očekivanja". Ovaj grafikon prikazuje njihov rast u odnosu na druge zemlje Europske unije u razdoblju od 1999-2015.


Izvor: Eurostat (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Isto istraživanje ECB-a zaključuje kako su baltičke zemlje bile posebno efikasne u mijenjanju kronizma vladavinom prava.

Jedan od mogućih razloga za ovako snažan rast baltičkih zemalja je veliko poboljšanje kvalitete institucija u tim državama...Svjetski indikator upravljanja Svjetske banke, koji provodi ispitivanja kvalitete državnih institucija diljem svijeta, ocijenio je baltičke zemlje - osobito Estoniju - vrlo dobrom ocjenom te je naglasio poboljšanje rada institucija tijekom posljednjih desetljeća.

Estonija je odličan primjer kako ograničavanje državnog aparata i smanjenje institucija može dovesti do drastičnog pada korupcije.

Izvještaj ECB-a daje priznanje baltičkim zemljama i za brzi oporavak iz krize 2009-2010. godine.

Iako je kriza teško pogodila baltičke države, prilagodba neravnoteža bila je vrlo brza. Brzo prilagođavanje fiskalnih bilanci i bilanci privatnog sektora impliciralo je da baltičke države izbjegnu nakupljanje velikog duga. Osim toga, brzo smanjenje nezaposlenosti pomoglo je smanjiti rizik histereze, čime su se izbjegle trajne posljedice za potencijalni rast...Vanjsko prilagođavanje baltičkih država olakšalo je bolnu, ali učinkovitu unutarnju devalvaciju...Ova relativno brza prilagodba u baltičkim državama bila je djelomično olakšana snažnim početnim skokom u rastu zaposlenosti, podržanim prilagodbom troškova rada.

Ovome treba dodati da su izlasku iz krize pridonijeli i veliki rezovi državne potrošnje.

Međutim, ECB upozorava kako ne postoji garancija da će se baltičke zemlje uspjeti potpuno izjednačiti sa standardom zapadne i sjeverne Europe. To je istina, potpuno izjednačavanje je vrlo teško postići. Sjeverna Amerika i zapadna Europa postale su bogate dijelom zbog vrlo malog javnog sektora tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Doslovno nije bilo socijalne države do 1930-ih i razina redistribucije bogatstva je bila prilično niska do 1960-ih. Nažalost, u tom segmentu su baltičke nacije slabe.

Da, njihova razina državne potrošnje može biti prilično skromna u odnosu na druge države Europske unije, ali javni sektor i dalje konzumira više od 35 posto BDP-a. Iako ove zemlje imaju flat tax, one imaju i poreze na imovinu te PDV koji hrani javni sektor.

Drugi problem (koji se ne odnosi samo na Baltik, već na cijelu istočnu Europu) je taj što je demografska slika vrlo loša, a to znači da će socijalna država s vremenom rasti.

Ako se baltičke zemlje žele potpuno izjednačiti s prosperitetom zapadne Europe, morat će provesti dodatne reforme, osobito u smislu još većeg rezanja javnog sektora i to na razinu kakva je u Hong Kongu ili Singapuru.

Nažalost, puno je veća vjerojatnost da će njihova politika ići u drugom smjeru. Oporba konstantno traži da se flat tax zamijeni progresivnim oporezivanjem, a Europska komisija želi harmonizirati oporezivanje biznisa na istu razinu diljem EU što bi ubilo sva nastojanja baltičkih vlada da nastave s pro-business politikom koja donosi gospodarski rast.



VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, SVIJET
Teme: BALTIK (2), ESTONIJA (6), LETONIJA (1), LITVA (2), SLOBODNO TRŽIŠTE (25), REFORME (13)

Pregleda: 11996