POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

Mit o zlatnim osamdesetima



Mit o zlatnim osamdesetima

06.09.2017.

PIŠE: Predrag Rajšić

Koliko puta smo čuli priču o osamdesetim godinama prošlog vijeka kao o periodu blagostanja koje bi potrajalo samo da nije bilo uništeno raspadom bivše Jugoslavije? Na žalost, taj period prividnog blagostanja je bio i period ubrzanog razotkrivanja dubljih ekonomskih problema koji svoje korijene vuku desetljećima prije tih, tobože, zlatnih osamdesetih.

Jedan od upečatljivijih simptoma bolesti jugoslovenske ekonomije bilo je ubrzano tiskanje dinara, čime su državne agencije pokušavale zakrpati rastuće deficite. Mada većina nas nije imala priliku da svojim očima vidi kako tiskanje novca izbacuju svježe količine bezvrijednih dinara, oni koji su pokušali nešto kupiti van zemlje tim dinarima su se i te kako mogli uvjeriti u vratolomni pad vrijednosti jugoslovenske valute. Na primjer, od 1983. do 1987. vrijednost dinara, u odnosu na švicarski franak je opala oko 15 puta. 1983. jednim frankom se moglo kupiti oko 50 dinara, a 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara. Doljnji grafikon pokazuje da je pad vrijednosti dinara u odnosu na franak u tom periodu bio gotovo eksponencijalan.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ako ste pomislili da je ovo kraj dinarovih muka, prevarili ste se. To je bio samo početak. Grafikon dolje pokazuje period od 1987. do 1989. Crvena linija označava kraj perioda prikazanog na gornjem grafikonu. Pad vrijednosti dinara do 1987., iako strmoglav, gotovo se i ne primijeti kad se usporedi s periodom između 1987. i 1989. godine. 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara, a 1989. čak 80.000 dinara.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Poslije ovog strmoglavog pada vrijednosti dinara uslijedio je pokušaj monetarnih reformi vlade Ante Markovića, kada je tiskanje dinara obuzdano, a najavljeni su i Markovićevi planovi za restrukturiranje gospodarstva. Ovim bi se postupno zatvarala poduzeća gubitaši, a radna snaga i resursi preusmjeravali u grane proizvodnje u kojima je Jugoslavija imala kakav-takav potencijal da postigne međunarodnu konkurentnost.

Na žalost, Markovićeve reforme su za tadašnje političke strukture bile previše gorka pilula za progutati pa je Marković pao u zapećak, a tradicija zataškavanja dubokih ekonomskih problema je nastavljena još neku godinu. Potom je sve eksplodiralo suludim ratom pa nismo ni imali priliku jasno vidjeti rasplet ekonomskog klupka koje je zamršeno još šezdesetih i sedamdesetih. Umjesto raspleta, vidjeli smo kako je to klupko izgorjelo u plamenu.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, ZANIMLJIVOSTI
Teme: JUGOSLAVIJA (11), JUGONOSTALGIJA (8), SFRJ (15), POVIJEST (50)

Vezano

Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
(15.11.2017.)

Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
(20.09.2017.)

Nije susjed kriv što je krava crkla
(14.08.2017.)

Koliko puta smo čuli priču o osamdesetim godinama prošlog vijeka kao o periodu blagostanja koje bi potrajalo samo da nije bilo uništeno raspadom bivše Jugoslavije? Na žalost, taj period prividnog blagostanja je bio i period ubrzanog razotkrivanja dubljih ekonomskih problema koji svoje korijene vuku desetljećima prije tih, tobože, zlatnih osamdesetih.

Jedan od upečatljivijih simptoma bolesti jugoslovenske ekonomije bilo je ubrzano tiskanje dinara, čime su državne agencije pokušavale zakrpati rastuće deficite. Mada većina nas nije imala priliku da svojim očima vidi kako tiskanje novca izbacuju svježe količine bezvrijednih dinara, oni koji su pokušali nešto kupiti van zemlje tim dinarima su se i te kako mogli uvjeriti u vratolomni pad vrijednosti jugoslovenske valute. Na primjer, od 1983. do 1987. vrijednost dinara, u odnosu na švicarski franak je opala oko 15 puta. 1983. jednim frankom se moglo kupiti oko 50 dinara, a 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara. Doljnji grafikon pokazuje da je pad vrijednosti dinara u odnosu na franak u tom periodu bio gotovo eksponencijalan.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ako ste pomislili da je ovo kraj dinarovih muka, prevarili ste se. To je bio samo početak. Grafikon dolje pokazuje period od 1987. do 1989. Crvena linija označava kraj perioda prikazanog na gornjem grafikonu. Pad vrijednosti dinara do 1987., iako strmoglav, gotovo se i ne primijeti kad se usporedi s periodom između 1987. i 1989. godine. 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara, a 1989. čak 80.000 dinara.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Poslije ovog strmoglavog pada vrijednosti dinara uslijedio je pokušaj monetarnih reformi vlade Ante Markovića, kada je tiskanje dinara obuzdano, a najavljeni su i Markovićevi planovi za restrukturiranje gospodarstva. Ovim bi se postupno zatvarala poduzeća gubitaši, a radna snaga i resursi preusmjeravali u grane proizvodnje u kojima je Jugoslavija imala kakav-takav potencijal da postigne međunarodnu konkurentnost.

Na žalost, Markovićeve reforme su za tadašnje političke strukture bile previše gorka pilula za progutati pa je Marković pao u zapećak, a tradicija zataškavanja dubokih ekonomskih problema je nastavljena još neku godinu. Potom je sve eksplodiralo suludim ratom pa nismo ni imali priliku jasno vidjeti rasplet ekonomskog klupka koje je zamršeno još šezdesetih i sedamdesetih. Umjesto raspleta, vidjeli smo kako je to klupko izgorjelo u plamenu.

VIŠE IZ RUBRIKE: EKONOMIJA, ZANIMLJIVOSTI
Teme: JUGOSLAVIJA (11), JUGONOSTALGIJA (8), SFRJ (15), POVIJEST (50)

Pregleda: 9973