Vezani članci:
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Kako su Česi postigli najnižu stopu nezaposlenosti u EU?
Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada


Piše: Branimir Perković
6.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada


Piše: Branimir Perković
6.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska tradicionalno muku muči s visokim stopama nezaposlenosti, a posebno nezaposlenosti mladih. Uzroci nezaposlenosti su brojni te ona ostavlja brojne socioekonomske probleme i kao takvu ju je jako važno raščlaniti, analizirati, ukloniti probleme i pronaći način za njeno smanjenje. Pri tome treba imati na umu da jedne politike namijenjene smanjenju nezaposlenosti neće imati isti učinak u svim uvjetima.

Razlikujemo nekoliko tipova nezaposlenosti.

1. Prirodna nezaposlenost

Par postotaka nezaposlenosti će uvijek postojati, pa i u najzdravijoj ekonomiji. Prirodna nezaposlenost kao takva nije strukturalni problem već samo prijelazno razdoblje između poslova. Razdoblje bez zaposlenja, u periodu kada se seli s jednog na drugi posao, je normalna posljedica kretanja na tržištu rada. FED procjenjuje da je „zdrava“ stopa nezaposlenosti između 4,5 i 6 %. Dio prirodne stope nezaposlenosti je frikcijska nezaposlenost, koja nastaje kao dio prirodnog kretanja na tržištu rada i odnosi se na period potrage za poslom iza završenog obrazovanja, prilikom prijelaza s jednog posla na drugi itd.

Strukturna nezaposlenost, koja je također dio prirodne nezaposlenosti, već može prerasti u nešto ozbiljno ako se ne uspostave zdrave politike koje će ju sanirati. Ona je javlja prirodno tehnološkim razvojem i ne može se izbjeći. Javlja se kao nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagođivati. Može se pojaviti kada se uslijed tehnološkog progresa pojavi nerazmjer između vještina, znanja i sposobnosti radnika i novih tehnoloških i drugih procesa koji su se pojavili u gospodarstvu. Za suzbijanje strukturne nezaposlenosti ključno je cjeloživotno učenje i usavršavanje jer jednom naučene vještine i znanja s vremenom zastarijevaju. Bez toga strukturna nezaposlenost postaje problem jer zbog nje ljudi postaju nezaposleni na dugi rok.

2. Ciklička nezaposlenost

Ciklička nezaposlenost se javlja uslijed slabljenja ekonomske aktivnosti, tj. uslijed recesije. Potražnja dramatično opada što prisiljava poslodavce da smanjuju broj radnika zbog manje potrebe za radom. Ciklička nezaposlenost je neizbježan dio gospodarskih ciklusa, a sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoročnoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoročnom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potražnje naziva stagnacijska nezaposlenost.

3. Dugoročna nezaposlenost

Nezaposlenost se klasificira kao dugoročna ako je osoba nezaposlena više od 27 tjedana. Učinci su katastrofalni, ne samo jer radikalno smanjuju buduće šanse za zaposlenje i zbog nedostatka primanja, već i zbog toga što proizvodi duboke psihološke probleme. Nastaje kada se dugoročna ciklička i strukturna nezaposlenost hrane jadna drugom. Recesija uzrokuje masovni porast cikličke nezaposlenosti. Oni koji ne mogu naći posao postaju dugotrajno nezaposleni. Ako ne rade dovoljno dugo, njihove vještine postaju zastarjele. S vremenom, to pridonosi strukturnoj nezaposlenosti. Imaju manje novca za potrošnju, što rezultira smanjenom potražnjom potrošača. To dodatno usporava gospodarski rast, što dovodi do više cikličke nezaposlenosti.

Za ilustraciju koliko dugoročna nezaposlenost šteti osobnom razvoju, sposobnostima, vještinama i psihičkom stanju pojedinca, dovoljno je reći kako prema jednom istraživanju oni dugoročno nezaposleni postupno gube i sposobnost čitanja.

4. Sezonska nezaposlenost

Sezonska nezaposlenost je uvjetovana varijacijama gospodarskih procesa u nekim djelatnostima koja su uvjetovana klimatskim, tradicijskim ili institucionalnim uvjetima. Ako određena industrija većinu svog godišnjeg angažmana, proizvodnje i akcija vrši u određenom vremenskom razdoblju kroz godinu, a ne ravnomjerno u jednoj godini, radi se o sezonskoj industriji. Dok je povoljna sezona ta industrija smanjuje nezaposlenost, ali kroz ostatak godine uzrokuje sezonsku nezaposlenost, a radnici „čekaju“ drugu sezonu za u kojoj će porast zaposlenost i oni se zaposliti. Sezonska nezaposlenost je obilježje gospodarstva Hrvatske jer 18% BDP-a ovisi o turizmu, što je industrija koja ima izraženu sezonsku komponentu i time proizvodi sezonsku nezaposlenost.

To se jasno vidi iz sljedećeg prikaza kretanja stope nezaposlenosti u RH od 2007. godine do danas. Valovitost linije predstavlja sezonske oscilacije stopa nezaposlenosti, tj. činjenicu da nezaposlenost svake godine pada za nekoliko postotaka u ljetnim mjesecima kada raste zapošljavanje u turističkim djelatnostima. Ona je kao što vidimo jedan od „potpisa“ gospodarstva RH, jer je uvjetovana prevelikim udjelom turizma u gospodarstvu, što je djelomično uzrokovano i državnim ekonomskim politikama koje su bile usmjerenije na razvijanje turizma nauštrb ostalih djelatnosti. Da jedna europska država ima 18% udjela turizma u BDP-u može biti samo rezultat pogrešnog vođenja ekonomske politike koja je favorizirala tu djelatnost (posebna stopa PDV-a, posebno ministarstvo itd.), a zanemarivala ostale, tj. više opterećivala sve dijelove gospodarstva od turizma.



Ali uz nezaposlenost, koja je standardna varijabla za mjerenje kvalitete gospodarstva i kretanja na tržištu rada, često se zanemaruje jedan jednako važan pokazatelj, a to je stopa participacije.

Stopa participacije jer važna mjera koju treba koristiti prilikom analize podataka o nezaposlenosti jer odražava broj ljudi koji su zainteresirani za sudjelovanje na tržištu rada. Ti ljudi traže zaposlenje ili su zaposleni i stariji su od 16 godina. U stopu participacije nisu uključeni oni koji ne žele ili ne mogu raditi. To uključuje ljude kao što su studenti, kućanice, zatvorenici i umirovljenici, te nezaposlene koji su odustali od traženja posla. Stopa participacije u RH je prikazana na sljedećem grafu:



Vidimo da u prosjeku tek nešto više od 50%, što znači da tek 50% ljudi u Hrvatskoj starijih od 16 godina traži zaposlenje ili je zaposleno. Ako znamo da je trećina zaposlenih zaposlena u javnom sektoru, koji je neto primalac iz proračuna, onda možemo zaključiti da hrvatsko gospodarstvo trenutno nije i ne može biti održivo bez temeljitih strukturnih reformi, ne samo u javnoj upravi, poreznom rasterećenju i sl. nego i na samom tržištu rada. Crna linija prikazuje dugoročni trend stope participacije i vidljiva je zabrinjavajuća činjenica da ne samo da je trenutno stanje s tržištem rada, proračunom i mirovinskim sustavom sasvim neodrživo, nego ono postaje još gore. Usporedimo li s ostalim državama, koje mahom imaju višu stopu participacije, kao što su Švedska (74,7 %), Estonija (72 %), Francuska (71,4 %), Albanija (65,7 %), Italija (65,3%), Češka (60,2 %) itd., vidljivo je da je stanovništvo RH jednostavno odustalo do rada. Prosjek Europske unije je 57,8 %, a glavna država koja ruši prosjek je upravo Hrvatska.

Hrvati više ne žele raditi, a i zašto bi?

Zadnjih mjeseci je svima postalo jasno da Hrvatska ima iznimno veliko porezno opterećenje koje destimulira rad, poduzetništvo i investicije. Praktički destimulira sami život jer oduzima ljudima upravo ono što im omogućuje kvalitetniji život, što ih potiče da rade za sebe i svoju djecu. Porezno opterećenje plaće je preveliko i postaje sve veće i veće kako se podiže plaća što je u principu kažnjavanje visokih primanja, težnje za ostvarivanjem bolje plaće, težnje za kvalitetnijim bolje plaćenim radnim mjestom i kvalitetom života.

Na prosječnu neto plaću od 5.500 kn poslodavac mora isplatiti do 9.040 kn (bez djece i sa stopom prireza od 18 %), što znači da kompanija radnika ustvari plati 9.040 kn, država odmah uzme 3.540 kn, a ostatak ide radniku. To je skoro 40% ukupnog iznosa kojim poslodavac plati radnika ili 64% iznosa koji dobije radnik.

Ali to nije sve, tek tada dolazi PDV od 25% na sve što radnik kupi za tih 5.500 kn te od tog iznosa državi ide 1.375 na račun PDV-a. Već smo došli do toga da od početnih 9.040 kn koje poslodavac mora isplatiti za radnika država uzme 4.915 kn (3.540 odmah iz plaće + 1375 kroz PDV). Ono što je stvarno ostalo radniku je 4.125 kn (9.040 – 4.915) ili oko 45% ukupne plaće koju je radnik zaradio. A još nisu ni uračunate sve takse, komunalne naknade itd.

Gornji izračun je naravno simplificiran i služi samo da pokaže kako radnik u Hrvatskoj radi za državu koliko i za sebe. Na gornjem primjeru ispada da radnik radi 186 dana u godini za državu, a ostatak za sebe. Dan kada radnik počinje raditi za sebe je dan njegove porezne slobode i možete ga izračunati na stranici Udruge poreznih obveznika Lipa u kalkulatoru vašeg osobnog Dana porezne slobode.

Hrvatska država nije prijatelj radnika, ona je prijatelj uhljeba. Prijatelj politički podobnih stranačkih vojnika koji niti imaju znanja niti želje za uspostavljanje stabilnog i slobodnog tržišnog gospodarstva. Drže cijelo društvo u partijskoj polusocijalističkoj tvorevini od koju korist imaju samo oni. Ljudi su shvatiti da više rade za državne političke uhljebe nego za sebe, i s tim na pameti imaju dvije opcije; prestati raditi ili emigrirati. I za jedno i drugo su krivi dosadašnji političari i svi bivši i trenutni stranački vojnici koji ih održavaju na vlasti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.