Vezani članci:
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
8 činjenica o Danskoj koje će šokirati ljevičare
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Hrvatska može pobijediti Dansku samo u nogometu
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
U Danskoj desničari ne daju da se snize porezi, prijete novim izborima
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo


Piše: Lars Løkke Rasmussen
Izvor: Politico
12.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Lekcija iz Danske: Kako kreirati uspješno gospodarstvo


Piše: Lars Løkke Rasmussen
Izvor: Politico
12.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Premijer Danske i vođa desno-liberalne stranke Vostre, Lars Løkke Rasmussen, u tekstu za Politico objasnio je danski gospodarski model i razloge njegova uspjeha. Tekst je preveo Nikola Mojović (Liberalni forum).

Jedan od najvećih izazova za europske kreatore politika danas je pomoć našim društvima i tržištima rada da se prilagode suvremenoj, digitaliziranoj globalnoj ekonomiji koja se razvija velikom brzinom.

To od nas zahtijeva ne samo da stvaramo rast i poslove kroz tradicionalnu ekonomsku politiku, već da stvaramo fleksibilna tržišta rada koja će omogućiti našim ekonomijama da se prilagode dok građanima pružaju pouzdanu sigurnosnu mrežu. Također, neophodno je investirati u obrazovanje i stručne treninge kako bismo omogućili radnoj snazi da se prilagodi novim potrebama i novim vrstama poslova.

Čekanje da „Europa“ riješi ove probleme nije opcija. Mi moramo preuzeti odgovornost na nacionalnom nivou. Ako ne budemo djelovali na vrijeme, postat ćemo siromašniji i time nesposobni da očuvamo pravedne opsege europske „države blagostanja“.

To je razlog mog entuzijazma oko reformi tržišta rada koje uvodi predsjednik Emmanuel Macron u Francuskoj. Njegovi prijedlozi predstavljaju neophodna i racionalna rješenja.

Naravno, ne postoje jednostavna i univerzalna rješenja za stalan ekonomski i društveni progres u suvremenim društvima – ni u Danskoj, ni u Francuskoj niti bilo gdje drugdje. Ali izazovi koji su širom Europe pred nama u osnovi su isti, mi trebamo tražiti inspiraciju jedni od drugih dok težimo da optimiziramo naše ekonomije za 21. stoljeće.

Mi u Danskoj imamo dugu povijest uspješnih nacionalnih reformi, iz koje bi, moje je uvjerenje, ostale europske države mogle učiti.

Stvorili smo model koji kombinira visoku fleksibilnost prilikom zapošljavanja i otpuštanja s robusnim sistemom socijalne sigurnosti: takozvani flexicurity model.

Ovaj model uživa vrlo široku političku i javnu podršku u Danskoj, i tijekom godina je razvijan uz blisku saradnju među nizom danskih vlada – kako desno tako i lijevog centra – sindikata, poslodavaca i poduzeća.

Osnova modela je da dozvoljava kompanijama i javnim institucijama da vrlo brzo odgovore na promjene u potražnji i u gospodarstvu dok osigurava socijalnu sigurnost radnika koji izgube posao i pruža im pristup obukama i novim vještinama koje će im omogućiti povratak na tržište rada.

Rezultat je tržište rada koje ima visok promet poslova i mnoga otvorena radna mjesta – ali također i nizak nivo dugotrajne nezaposlenosti. Najvažnije, Danci ga smatraju uspješnim. I pored ograničene formalne zaštite, Danci su rangirani među najpozitivnijim u EU po pitanju zadovoljstva osobnom poslovnom situacijom. Ovo je slučaj već godinama.

Model služi interesima i poslodavaca i radnika i omogućio je da se danska ekonomija lako prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji.

Kada se naša tekstilna industrija više nije mogla uspješno natjecati na međunarodnom tržištu, ovaj model nam je omogućio da razvijemo privredu tekstilnog dizajna. Kada naša brodogradilišta više nisu bila konkurentna, omogućio nam je da obučimo i usmjerimo naše brodograđevinare u proizvodnju vjetroelektrana.

Ovi primjeri ističu zašto je naš model bio uspješan, i vjerojatno djelimično objašnjavaju zašto su Danci tako otvoreni prema globalizaciji i slobodnoj trgovini. Utjecaj globalizacije je jednostavno benigniji ako je društvo spremno prihvatiti promjenu i ublažiti manje poželjne efekte globalizacije.

Naravno, kao i svaki drugi model, dansko tržište rada se mora stalno mijenjati. Na primjer, naučili smo da moramo biti voljni nagraditi dostupnost tržištu rada. Ako prihvaćanje posla nije dovoljno atraktivno nezaposlenom, sistem bi propao pod težinom vlastitog budžeta koji je financiran prilično visokim porezom.

Kao posljedicu, vlade stranaka lijevog centra i stranaka desnog centra su od 1993. smanjivale period tijekom kojeg se prima pomoć za nezaposlene sa sedam godina na dvije i povećale zahtjeve primateljima pomoći u oblasti spremnosti da prihvate poslove i sudjeluju u obukama za poboljšanje i učenje novih vještina.

Trenutno radimo na smanjenju poreza za one s najnižim prihodima kako bismo pronalaženje posla učinili još prihvatljivijim.

Svijet se uvijek mijenja i mi ne možemo stati. To je razlog zašto sam uspostavio „Savjet za disrupciju“ koji okuplja članove iz širokog spektra društvenih djelatnika uključujući poduzeća, društvene partnere, akademike i ljude „slobodnog duha“ kako bi diskutirali kako dočekati globalizaciju spremni.

Ovakva kooperacija je bila ključ za uspjeh danskih reformi. Moje iskustvo mi kaže da je uključivanje širokih društvenih snaga u kreiranju reforme pravi način za postizanje dugotrajnog napretka.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

LARS LØKKE RASMUSSEN
Lars Løkke Rasmussen je predsjednik danske desno-liberalne stranke Vostre i premijer Danske od 2015. godine.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.