Vezani članci:
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?


Piše: Mario Nakić
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?


Piše: Mario Nakić
17.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Klimatske promjene su već deset godina jedna od najvećih rasprava na globalnom nivou, i među znanstvenicima, političarima, i u javnosti. Brojne priče izlaze u javnost koja je podijeljena i često se toj problematici prilazi iz ideološkog, a ne racionalnog ugla. Stoga je bitno razlučiti nedvojbene i dokazane činjenice od mišljenja.

Činjenice

Ugljični dioksid je nusprodukt sagorijevanja fosilnih goriva i kao staklenički plin zadržava solarnu radijaciju u atmosferi. Povećanje ljudske potrošnje fosilnih goriva tijekom zadnjih 150 godina dovelo je do povećanja razine ugljičnog dioksida u atmosferi koja je na najvišoj razini u zadnjih najmanje 800.000 godina. Kao rezultat, prosječna globalna temperatura je viša za jedan stupanj Celzijev u odnosu na 19. stoljeće. Deset najtoplijih godina ikada zabilježenih zabilježene su nakon 2000. godine, a 2016. je bila najtoplija godina otkad se mjeri temperatura i treća u nizu koja postavlja takav rekord.


Godišnje promjene prosječne globalne temperature od 1880. do 2016. (izvor: NASA)

Na globalnoj razini, kao rezultat rasta temperature, zabilježeno je smanjenje ledenih površina. Međutim, na Antarktici je u 2014. godini zabilježeno najviše leda u povijesti.

Upravo je potrošnja fosilnih goriva bila ključna za Industrijsku revoluciju koja je tijekom posljednjih 200 godina dovela do rasta gospodarstva i bogatstva na globalnom nivou, desetkovala siromaštvo i u ovom trenutku omogućuje mnogim zemljama u razvoju da se izbore za bolji standard.

Mišljenja

Postoji konsenzus znanstvenika iz cijelog svijeta da na globalno zagrijavanje utječe prvenstveno ljudski faktor. Međutim, taj njihov stav ne mora biti nužno ispravan i nije nikakva hereza ako netko preispituje ili sumnja u mišljenje stručnjaka dok god je to samo mišljenje.

Neki su povjesničari otkrili da je dio utjecajnog kriticizma znanstvenog konsenzusa vođen konzervativnom ideologijom i kapitalističkim pro-business lobijima. Međutim, nije svatko tko sumnja u mišljenje većine znanstvenika automatski ideološki vođen, lobist krupnog kapitala ili idiot.

Postoje i lijevi aktivisti među znanstvenicima, novinarima, umjetnicima i književnicima koji koriste klimatske promjene da bi ih preuveličavali, širili histeriju i promicali socijalističku ideologiju. Međutim, to nije razlog da odbacimo činjenice o klimatskim promjenama i moguće posljedice za čovječanstvo.

Čak i među onom većinom znanstvenika koji se slažu da je ljudski faktor glavni pokretač klimatskih promjena, ne postoji konsenzus po pitanjima kakve posljedice može svijet očekivati te na koji način na njih treba reagirati.

Nakon svake veće vremenske katastrofe u svijetu, poput nedavnih uragana i suša u SAD-u, u medijima izlaze napisi kako je to zbog klimatskih promjena, međutim znanost nije mogla potvrditi takve navode. U medijima se često piše i o izumiranju pojedinih životinjskih vrsta, poput polarnih medvjeda, kao posljedici klimatskih promjena, ali populacija polarnih medvjeda je između 2005. i 2015. godine narasla skoro 30%.

Gdje dolazi do problema?

Ključni problem, po mojem mišljenju, je onaj kad se odlučuje o bilo kojoj politici. Bez obzira na razinu formalnog obrazovanja, pa čak i na struku, ljude je generalno moguće podijeliti na one koji razumiju kako tržište funkcionira i na one koji to ne razumiju. Znanstvenici su jako često stručnjaci u svojem uskom području, na kojem sasvim opravdano puno rade, ali su često zbog toga ograničeni na drugim područjima. Kad se donose odluke o tome kako države trebaju reagirati na bilo koju pojavu, ne smije se zanemariti ekonomski aspekt, a mnogi čine baš to. Sociolozi, povjesničari i klimatolozi jako često ne razumiju elementarne ekonomske zakone. Oni mogu ispravno uočiti probleme, ali kad netko kaže "treba uložiti 20 bilijuna dolara u takve i takve poslove, a prekinuti proizvoditi na ovaj način", on ili ona polazi od pretpostavke da je taj novac, odnosno bogatstvo, nemoguće izgubiti. Oni vjeruju da je bogatstvo nešto što se samo prebacuje s jednog mjesta na drugo, da ono ne može propasti niti povećati se. Smisao svakog ulaganja, pa tako i poticaja, isključivo mora biti povećanje bogatstva. Ako se ne radi iz tog, nego iz nekog višeg razloga, onda se moraju napraviti ekonomske analize jer postoji vjerojatnost da to bogatstvo jednostavno propadne. Drugim riječima, 16 bilijuna dolara može sutra postati bezvrijedno.

Da pojasnim. Ako će države uložiti desetke bilijuna dolara, kao što je predviđeno Pariškim sporazumom, u poticaje proizvodnje energije i poslovanja na nove načine, kako bi se zabranila proizvodnja na dosadašnje načine, što ako se pokaže da novi načini nisu tržišno profitabilni? U tom slučaju sav uloženi novac će propasti, a budući da ljudima neće biti dozvoljeno raditi na drugi, profitabilan način, humanitarne krize i katastrofe su vrlo lako moguće. Riječ je o najvećoj intervenciji u tržište ikada, stoga je skepticizam onih koji razumiju kako tržište funkcionira sasvim opravdan. Ekonomisti Manhattan instituta su lani napravili istraživanje i došli do zaključka da bi čovječanstvu bilo puno isplativije suočiti se za 100 godina s posljedicama klimatskih promjena nego ulagati danas velika bogatstva kako bismo ih pokušali ublažiti. To je otprilike stav s kojim se i ja mogu složiti jer znanost i tehnologija napreduju vrlo brzo i siguran sam da će se kroz 50-ak godina naći izumi koji će omogućiti proizvodnju na druge načine i potpuno izbjegavanje fosilnih goriva bez ikakvih negativnih utjecaja na tržište. Tada neće biti potrebne državne intervencije, tržište će se mijenjati samo od sebe prema obnovljivim izvorima.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.