Vezani članci:
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?
Hoće li Švicarska nakon ʼzelenog tsunamijaʼ mijenjati svoju ekonomsku politiku?
Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Amsterdamska koalicija je prijevara birača
Novu vladu na Islandu vodit će zelena premijerka u vrlo širokoj i šarolikoj koaliciji
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative


Piše: Ivan Čović
19.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative


Piše: Ivan Čović
19.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U medijima se često mogu naći neargumentirane izjave o plastičnim vrećicama i plastici općenito kao glavnom neprijatelju zaštite okoliša. Potaknut time, odlučio sam napisati ovaj tekst kako bih pomogao širem puku shvatiti ovaj problem. Slični tekstovi su već pisani, profesori s FSB-a su radili studije i pisali o utjecaju plastike na okoliš, ali ti tekstovi su nekako ostali na marginama medija dok su protivnici plastike postajali sve glasniji. Vjerujem da se svi sjećate Mirele Holy i njene borbe za okoliš, da ste čuli za Zelenu akciju i Savez zelenih, a svakako znate za najveću svjetsku ekologističku organizaciju - Greenpeace.

Greenpeace je još devedesetih pokrenuo akciju protiv PVC-a. Taj rat je u razvijenim zemljama izgubio, ali je uspio u Hrvatskoj. Istina, trenutno nema u mainstreamu nikoga tko priča o ovom problemu, ali nekako je u svijesti ljudi ostalo mišljenje da su plastika i plastične vrećice štetne za okoliš i društvo općenito. Takva svijest je temeljena na nepotpunim informacijama i zanemarivanju struke pa se tako stvorilo javno mišljenje temeljeno na mitu. A mit o plastičnim vrećicama stvara se programirano dvadesetak godina.

Za početak, sam naziv (PVC, najlonska vrećica) je pogrešan. Vrećica je načinjena od polietilena niske (PE-LD) ili visoke (PE-HD) gustoće. To je najmanji problem, ali eto ipak vrijedi spomenuti. Idemo na proizvodnju vrećica. Jedan od glavnih argumenata za zabranu plastičnih vrećica je činjenica da se iste proizvode iz fosilnih goriva – nafte i prirodnog plina. To je naravno točno, ali potrošnja fosilnih goriva na plastične vrećice je manja od 0.05% ukupne potrošnje nafte, a za svu plastiku je 5%. Od ukupne potrošnje nafte 50% se koristi na transport, 32% na grijanje, za kemiju 10%, a za električnu energiju (!) 8%. Recimo, plastične izolacije (npr. PVC prozori) bi sigurno smanjili potrošnju fosilnih goriva za 10%, dovoljno za cjelokupnu svjetsku proizvodnju plastike. Ako ste mijenjali drvene za PVC prozore ili radili termo-fasadu, sigurno ste to osjetili na računima za plin.

Sljedeći argument je jednokratnost vrećica te njihova razgradnja u prirodi kad ih se baci. Istraživanja su pokazala da 80% do 90% populacije ponovno upotrebljava istu vrećicu (najmanje dvaput). Vrećice se lako recikliraju te u SAD-u po velikim trgovačkim lancima nalaze se mnogi spremnici za plastični otpad. Što se razgradnje u prirodi tiče, za vrećice se ne zna koliko se dugo razgrađuju (brojke od 100, 1000 godina su nagadjanja.). Isto tako, na modernim odlagalištima niti papir, niti hrana, niti kompostabilni otpad se ne razgrađuju jer nema osnovnih uvjeta za razgradnju (vlažnost, kisik npr.). S time da plastični otpad prema analizi kućnog otpada grada Zagreba iz 1997. godine zauzima tek 7,3% (težinski) prostora na odlagalištu. Vegetalije zauzimaju 31,2%, a papir i karton 18,7%.

Plastične vrećice ne ispuštaju nikakve toksine, ne zagađuju podzemne vode i okoliš. Samo onečišćuju (čitaj: ružno je vidjeti plastičnu vrećicu bačenu u šumi).

Sada dolazimo do alternativnog rješenja koje je mnogo pogubnije za okoliš od plastičnih vrećica. To su platnene i papirnate vrećice. Krenut ćemo od proizvodnje. Za proizvodnju 1.000 plastičnih vrećica potrebno je 200 litara vode, za papirnate 3.800 (tri tisuće osamsto!) litara vode ili 17 puta više. Na efekt staklenika papirnate vrećice utječu 10 puta više. Zauzimaju 70% do 80% više volumena (na odlagalištu, pri transportu). Za njihov transport potrebno je 7 puta više kamiona koji, naravno, ispuštaju plinove (zamislite koje je to opterećenje za okoliš) i najvažnije - za njihovu proizvodnju koristi se jako vrijedna sirovina – drvo.

Platnene vrećice su druga alternativa. Proizvode se od pamuka za čiju se proizvodnju koristi samo 3% obradivih površina u svijetu, ali više od 10% svih kemijskih pesticida i čak 25% svih insekticida. Dovoljno je samo reći - Aralsko jezero. Površina jezera smanjila se za 60%, a volumno za 80%, najviše zahvaljujući proizvodnji pamuka. Uzgoj pamuka koristi više od 2,6% svjetske potrošnje vode. Proizvodnja jedne platnene vrećice košta kao proizvodnja 400 plastičnih.

U novije vrijeme tu su i biorazgradive vrećice (škrobna baza). Ekološki prihvatljive, no istovremeno se ne ističe kako je njihova razgradnja spora. Sami bioplastičari to potvrđuju, jer su za biološku razgradnju potrebni točno određeni uvjeti (kisik, temperatura, vlaga itd.). Dakle, moguće je ispuniti te uvjete isključivo na uređenom kompostištu. U slobodnom okolištu ti uvjeti neće biti nikad ispunjeni, a apsurdno je koristiti vrijedna poljoprivredna zemljišta za proizvodnju vrećica umjesto hrane.

Slično kako se kao argument za zabranu rada nedjeljom koriste blagajnice, tako se kao argument za zabranu plastike i plastičnih vrećica koriste kornjače, ribe i ptice. Mit da od plastičnih vrećica godišnje ugiba 100/1000/10000?! životinja. Recimo (prema Ocean Conservancyju) u 2010. godini pronađeno je 336 životinja zapleteno u raznovrsni otpad, od toga 244 (72%) je bilo zapleteno u raznovrsni ribarski pribor (udice, mreže, strune, užad itd.) dok je u vrećice zapleteno bilo 49 (14.5%), što je opet puno. Treba se boriti protiv toga, ali zabrana plastičnih vrećica (ili veliko oporezivanje istih) nije nikakva borba.

Uklanjanje plastičnih vrećica iz svakodnevnog života dovelo bi do zanemarivog smanjenja opterećenja okoliša. Korist za okoliš se ostvaruje ponovnom uporabom iste plastične vrećice, a ne zamjenom za papirnatu ili platnenu. Ali i jednokratno upotrebljena plastična vrećica je bolja i ekonomičnija od papirnate i biorazgradive vrećice.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN ČOVIĆ
Ivan Čović je inženjer strojarstva. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.