OECD-ov Program međunarodne procjene učenika (PISA) standardiziran je test kojim se mjeri i uspoređuje ukupni rezultat obrazovnog sustava u 70 zemalja u područjima matematike, znanosti i čitanja. Hrvatska u ovim testovima već poslovično ima loše rezultate u odnosu na veći dio razvijenog svijeta. Iako bolji od Hrvata, ni američki učenici ne daju dobre rezultate na ovim testovima pa su profesori s raznih američkih sveučilišta napravili zajedničko istraživanje izvevši set eksperimenata s američkim učenicima i onima u zemljama koje su na vrhu po PISA rezultatima.

Cilj ovog istraživanja bio je vidjeti kako se može motivirati učenike i kako njihovi stavovi prema radu utječu na rezultate standardiziranih PISA testova. Nakon što su nesumičnim redom postavljena pitanja 15-godišnjim učenicima u 12 zemalja, došli su do zaključka da će učenik u prosjeku za 13,7 postotnih poena manje vjerojatno odgovoriti točno na isto pitanje ako se ono pojavi pri kraju testa nego ako se isto pitanje nalazi na početku, što pokazuje kako učenici gube koncentraciju. Razlika je ipak znatno manja među učenicima u zemljama s odličnim PISA rezultatima poput Singapura i Hong Konga, a veća među učenicima u zemljama s lošim PISA rezultatima.

Na tu je razliku također utjecao i stav učenika prema radu. Dok su se učenici iz Finske, koji više vjeruju da težak rad vodi do boljeg života, bolje mogli koncentrirati do kraja testa, učenici iz Rusije, koji su češće odgovorili da su sreća i veze veći faktori za postizanje uspjeha, pokazali su slabiju koncentraciju i veću razliku u broju točnih odgovora s obzirom na to nalazi li se pitanje na početku ili kraju testa.

Istraživači su zatim napravili test iz matematike s 25 pitanja i dali ga učenicima u Šangaju i u SAD-u. I jedne i druge su podijelili u dvije skupine. U prvoj skupini učenici su dobili 25 dolara na početku testa, s time da svaki gubi po jedan dolar za svaki netočni odgovor dok drugoj grupi nije obećana nikakva novčana nagrada. Učenici u Šangaju nisu pokazali značajnu razliku u prosječnim rezultatima između dvije skupine, ali Amerikanci jesu. Skupina kojoj je obećana novčana nagrada odgovorila je točno u prosjeku na dva zadatka više od skupine kojoj nije obećana nikakva nagrada.

Kao rezultat, autori ovog istraživanja vjeruju da bi novčani poticaji u zapadnim zemljama mogli značajno promijeniti rezultate PISA testova. Kad bi SAD platio učenicima po dolar za svaki točan odgovor, ova bi zemlja skočila na ljestvici s 36. na 19. mjesto u svijetu. Znači li to da PISA test ima veliki nedostatak? Autori ovog istraživanja ne misle tako. Tim koji je vodila Gema Zamarro, profesorica pedagogije na Sveučilištu u Arkansasu, smatra da loši rezultati u PISA testovima reflektiraju svijest i samokontrolu pojedinca. To su ujedno karakteristike koje su po njima ključne za kasniji uspjeh tih učenika u životu.