Vezani članci:
Financijska pismenost - opasnost uz bok s drogom i kockom
U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?
Mitovi i zablude: Što će nam financijski sektor?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

OECD potvrdio: Hrvati su financijski nepismeni. Postoji li način da se to popravi?


Piše: Branimir Perković
Photo: OECD
25.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

OECD potvrdio: Hrvati su financijski nepismeni. Postoji li način da se to popravi?

OECD potvrdio: Hrvati su financijski nepismeni. Postoji li način da se to popravi?


Piše: Branimir Perković
Photo: OECD
25.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Već godinama financijski stručnjaci upozoravaju na činjenicu da su građani RH financijski nepismeni, što je jedan od velikih utega kod gospodarskog razvitka. Već smo pisali da je razvoj financija usko povezan s gospodarskim razvojem tj. da gospodarstvo raste usporedno s razvijanjem financijskog sektora. Ali da bi društvo potpuno iskoristilo financijski razvoj, ono ga prvo mora razumjeti i znati koristiti.

Koristi od razvoja financijskog sektora za gospodarski rast prvo rastu u nisko i srednje razvijenim zemljama do određene točke kada te koristi počinju padati, ali su uvijek pozitivne. Hrvatska se vjerojatno nalazi na samom vrhu tog kretanja, u društvu s zemljama kao što je Poljska, te je upravo ovo trenutak kada se financije mogu najbolje iskoristiti. Izgleda da Hrvatska propušta iskoristiti taj potencijal jer unatoč tome što su domaća financijska tržišta relativno stabilna, postoji veliko nerazumijevanje, strah, neznanje i time nemogućnost da građani efikasno iskoriste tu činjenicu.

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) je za 2016. godinu napravio istraživanje o ekonomskoj pismenosti u 29 zemalja diljem svijeta, koje je bilo konstruirano u obliku upitnika o znanjima financijskih termina, financijskim navikama i općenitim stavovima o financijama. Zaključak istraživanja je da je financijska pismenost diljem svijeta relativno niska. Rezultati za Hrvatsku su zabrinjavajući jer je ekonomska pismenost među najnižima u promatranim državama.

Listu predvode Francuska, Finska, Norveška, Kanada i Hong Kong, a na začelju su se uz Hrvatsku našli Rusija, Brazil, Bjelorusija i Poljska.



Ukupni pokazatelj financijske pismenosti je podijeljen na tri dijela: 1. znanje, 2. ponašanje i 3. stav. U segmentu „znanje“ Hrvatska stoji nešto bolje od ukupnog rezultata te bi po rangu bila nešto više nego sveukupnome 27. mjestu od 29 zemalja, ali još uvijek debelo ispod prosjeka. To je najbolji rang Hrvatske, jer je u segmentima „ponašanje“ i „stav“ debelo ispod prosjeka.

Problemi se razlikuju među zemljama. Dok je u nekima glavni problem bihevioralni (financijsko ponašanje), u drugima je problem i u ponašanju i znanju. Među te zemlje spada Hrvatska, koju je OECD s Poljskom posebno izdvojio kao dvije države čija stanovništva nemaju dostatna financijska znanja niti dobre financijske bihevioralne navike.

U zemljama članicama OECD 63% ispitanika je uspjelo ostvariti minimalni bodovni prag financijske pismenosti. Hrvatska se nalazi u društvu zemalja u kojima je bodovni prag financijske pismenosti ostvarilo manje od 33% ispitanika. Financijski najpismeniji su stanovnici Hong Konga gdje je 83% ispitanika ostvarilo dovoljan bodovni prag financijske pismenosti.



Gledajući prema spolu muškarci su financijski pismeniji od žena (61% financijski pismenih muškaraca naspram 51% financijski pismenih žena). Zanimljivo je da rascjep u financijskoj pismenosti između muškaraca i žena raste što je država razvijenija, pa je tako kada se izuzmu države koje nisu članice OECD rascjep između muškaraca i žena u financijskoj pismenosti veći te je u razvijenim zemljama OECD 69% muškaraca ostvarilo prag financijske pismenosti naspram 56% žena. Znači rascjep se povećava s 10% (sve promatrane zemlje) na 13 % (samo članice OECD). Rezultati pokazuju da su žene financijski manje pismene čak i kada se rezultati korigiraju za dob i obrazovanje.

Tek je jedno od dvoje ispitanika (51 %) ostvarilo prag zadovoljavajućeg financijskog ponašanja, a najslabija područja se odnose na planiranje financijskih izdataka, biranje proizvoda, korištenje nezavisnih savjeta i kontrolu osobnog proračuna. Posebno alarmantna informacija je da samo 19% ispitanika traži savjete nezavisnih strana kod donošenja odluka.

Segment „stav“ se odnosi na tendenciju prema kratkoročnom ili dugoročnom ponašanju, a istraživanje pokazuje da tek jedna od dvije osobe (50 %) u svijetu preferira dugoročnost od kratkoročnosti. U Jordanu, Hong Kongu i Poljskoj tek tri od deset stanovnika (<30%) preferira dugoročnost nasuprot kratkoročnosti, a u Albaniji, Mađarskoj, Portugalu, Kanadi, Norveškoj i Novom Zelandu šest od 10 stanovnika (>60%). Hrvatska se nalazi bliže navikama Poljaka i Jordanaca nego Norvežana, Albanaca i Mađara i stanovništvo više preferira kratkoročnost od dugoročnosti.

20% ispitanika u Hrvatskoj je izjavilo kako su u zadnjih 12 mjeseci morali posuditi financijska sredstva da bi osigurali osnovne troškove života, što je više nego u zemljama OECD-a i u rangu zemalja kao što je Jordan, Rusija i Litva. Više od 30% ljudi smatra da njihov dohodak nije uvijek dovoljan da pokrije troškove života.



Hrvatska očito ima problema s financijskom pismenošću i najlogičniji korak na razini države bio bi osmišljavanje i implementacija politika koje bi dovele do financijskog opismenjavanja. Ali, nažalost, to nije tako jednostavno jer istraživanja pokazuju da programi financijskog opismenjavanja jednostavno ne mijenjaju financijske navike ljudi koji prođu kroz takve programe. Jednostavno rečeno, oni koji završe razne programe i tečajeve financijskog opismenjavanja brzo zaborave naučene lekcije. Nameće se zaključak da glavni problemi nisu u financijskom neznanju već u navikama, ponašanjima i kulturološkim obrascima.

Izgleda da su financijske odluke i ponašanje uvjetovane primarno kulturološkim faktorima i društvenim obrascima ponašanja, navika, ideja i stavova. U tom slučaju je jako teško odabrati politike koje mogu imati željene efekte, a kada se i pronađu prave politike one imaju dugoročne rezultate. U kratkom roku se jako malo može napraviti za rješavanje takvih dubinskih kulturoloških i društvenih problema. Čak i programi financijskog obrazovanja koji su ciljali na srednjoškolsku populaciju u državama koje su ih provodile nisu imale mjerljivog utjecaja na kasnija ponašanja onih koji su prolazili kroz takve programe.

Pristup toliko korjenitom problemu mora biti drugačiji jer ovisi o faktorima koji se ne mogu izmijeniti u kratkom roku i ovise primarno o ljudskim navikama i obrascima ponašanja. To znači da obrazovanje ljudi da promjene vlastite navike neće imati željene rezultate, a politike se moraju fokusirati na mijenjanje društvenog i kulturološkog stanja, tj. moraju se fokusirati na odgoj novih generacija, već u osnovnoškolskoj i vrtićkoj dobi. Naravno, nema smisla tako mladoj djeci objašnjavati financijske pojmove, ali im se mogu usaditi pozitivne navike i shvaćanja koja će kasnije u životu prerasti u bolje obrasce financijskog ponašanja. Potrebno je obrazovati roditelje, ali ne na način da se njih same pokušava podučiti financijski odgovornijem ponašanju, jer su istraživanja pokazala da to nije moguće, već im objasniti važnost razvijanja dobrih navika u njihove djece kao što su štedljivost, planiranje, fokusiranost na dugoročne rezultate itd.

Puno problema u Hrvatskoj je stvar društvene svijesti, a to nije nešto se može promijeniti preko noći s nekoliko zakona i regulativa. Potrebno je da sveobuhvatno društvo shvati da se određene stvari trebaju mijenjati, što moraju inicirati stručnjaci, intelektualci i mediji. Političarima je ionako preugodno i prestabilno da bi to učinili.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.