Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Uništavanje uroda radi marketinga - znak da trebaš potražiti drugi posao
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Beljak se posvađao sa samim sobom
Trgovina ne poznaje ʼnašeʼ i ʼnjihoveʼ
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
Sjećate se poduzetnika koji je prije 6 godina upozorio da nas gule do kože? Evo što sad kaže...
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Del Boy i glavni našist u Vladi će nas koštati milijarde kuna ako nastavi ovako
Rat lubenicama: Kako država može zaštititi domaćeg proizvođača?
Dva Golijata ubiše Davida
Kako je Vlada uspjela pokvariti seljacima još jednu žetvu
Najbolje iz mass medija proteklog tjedna: Ako ste propustili, pročitajte ove tekstove
Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja


Piše: Branimir Perković
17.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja

Mit o poljoprivredi i malim OPG-ima kao nositeljima gospodarskog razvoja


Piše: Branimir Perković
17.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Krešo Beljak pokušava reformirati HSS čudnom kombinacijom socijaldemokracije, društvenog progresivizma, konfuznim kombiniranjem socijalizma i ekonomskog liberalizma, jugonostalgijom i antiklerikalizmom, te nema koherentnu političku ideju. Beljakov prekid s dosadašnjim politikama HSS-a je doveo do raskola unutar stranke i traženja nove političke paradigme. Očigledno nije imao pripremljen plan u kojem smjeru gurnuti „novi“ HSS, već je planirao da će se taj proces političkog redefiniranja dogoditi spontano. U tom svom političkom traženju on zvuči konfuzno i nekoherentno te nabacuje razne ideje gledajući za koju će se potencijalni glasači uhvatiti.

To političko pecanje se do sada pokazalo kao dobra strategija za samog Beljaka, koji se profilirao kao nova snaga koja razmišlja moderno i voli sve što vole mladi, ali je sami HSS imao jako malo koristi od toga. Dapače, Beljak je otuđio tradicionalno biračko tijelo i pitanje je hoće li ga moći nadoknaditi. Igra na političku kartu progresivizma i mladenačke radoznalosti, ali je pitanje koliko mlade zaista zanima glasanje za stranku koja se zove Hrvatska SELJAČKA stranka. Bez obzira na to koliko Beljak imao koristi od individualnog PR-a i stvaranja slike modernog, progresivnog, radoznalog i zaigranog mladića, pitanje je koliko političke koristi ima u tome za HSS. To je ipak puno više teren SDP-a, Živog zida i eventualno Mosta (iako ovi zadnji to slabo iskorištavaju), a ne HSS-a.

Iako se udaljio od stavova koje je HSS zagovarao prije njegovog dolaska na vlast, ipak je zadržao „seljaštvo“. Tako Beljak tvrdi da su mali poljoprivrednici nositelji gospodarskog razvoja te da bez jakog seljaka nema jakog grada. Koliko ima istine u tome?

Danas u poljoprivredi radi nešto manje od 2% ljudi u Hrvatskoj, a poljoprivredna proizvodnja je jako subvencionirana. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u srpnju 2017. godine je u poljoprivredi radilo 22.211 ljudi, a OPG-ova ima nešto više od 161.000. Tek nešto više od 105.000 njih ima više od jednog hektara zemlje. Zanimljiv je podatak da gotovo 45 posto naših »obiteljskih« gospodarstava, njih više od 70 tisuća, ima jednog člana. Dva člana broji tek preko 56 tisuća OPG-ova, a tri njih nešto manje od dvadeset i tri tisuće. OPG-ova s četiri člana obitelji manje je od deset tisuća, a s pet članova ih ima tek oko dvije tisuće. Iz ovih podataka već postaje jasno da poljoprivrednici nisu nositelji gospodarskog razvoja. Da je poljoprivreda nositelj gospodarskog razvoja, onda bi poljoprivredne regije bila gospodarski najproduktivnije, a ne najsubvencioniranije.

Predodžba da država ne „brine“ o poljoprivrednicima je sasvim kriva, jer su potpore poljoprivredi od 2003. do 2016. narasle za 150%, više nego dvostruko. Dobar dio tih poticaja je otišao i velikim kompanijama, poput Belja koji je dio Agrokor grupacije. Ali teško se može tvrditi da poljoprivrednici nisu dosta zaštićena kategorija stanovništva. Dapače, oni su jedna od privilegiranih kategorija stanovništva jer država oporezivanjem prikuplja sredstva za njihovo financiranje.

Naravno da nisu svi poljoprivrednici neto primatelji iz državnog proračuna i da sigurno postoji velik dio onih kojima država više otežava nego što pomogne. Nedavno istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu je došlo do rezultata da je smanjivanje poreznog opterećenja 5 puta efikasnije od subvencioniranja. Pravi poljoprivrednici moraju shvatiti da im država radi medvjeđu uslugu i subvencioniranjem im dugoročno ne pomaže. Ono što bi pravim poduzetnicima pomoglo je skidanje države s vrata, a ne subvencioniranje šakom i kapom po sumnjivim uvjetima. Ako se svima naveliko dijele novci, onda oni koji stvarno zaslužuju nekakve olakšice i poticaje ostaju uskraćeni jer bi dobili više pojedinačno da se riješe neproduktivnih i fiktivnih poljoprivrednika kojima nije u interesu obavljanje poljoprivredne djelatnosti nego sisanje državnih poticaja.

Kao i mnogi drugi, poljoprivrednici trebaju „očistiti“ vlastite redove ili tražiti od nadležnih institucija da to učine, a ne zagovarati veće subvencije koje im u dugom roku neće pomoći kao skidanje države s vrata.



Gospodinu Beljaku bi trebalo objasniti da osnova gospodarskog razvoja nije poljoprivreda, a pogotovo ne mala i parcelizirana. Trend zadnjih stoljeća je prema okrupnjivanju poljoprivrednih zemljišta, profesionalizaciji poljoprivrede, obrazovanju u poljoprivredi i mehanizaciji. Zemlje s najuspješnijom i najproduktivnijom poljoprivredom nisu one s malim poljoprivrednim gospodarstvima nego s profesionalno i znanstveno vođenim velikim poljoprivrednim površinama.

Da je mali poljoprivrednik osnova gospodarskog razvoja, ili čak poljoprivrednog razvoja, onda bi većina stanovništva razvijenih zemalja radila u poljoprivredi dok bi stanovništvo nerazvijenih zemalja radilo u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima.



Hrvatska zaista je zemlja malih poljoprivrednika i mikro poljoprivredna zemljišta (ispod 2 hektara) te mala poljoprivredna zemljišta (2-20 hektara) čine više od 90% poljoprivrednih zemljišta. Time pripada zemljama EU s najmanjim zemljištima, skupa s Grčkom, Ciprom, Rumunjskom, Poljskom, Slovenijom i Maltom. Poljoprivredno najproduktivnije zemlje kao Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Danska imaju puno veća poljoprivredna zemljišta te u tim državama velika poljoprivredna zemljišta (više od 100 hektara) i srednja (od 20 do 100 hektara) čine osnovu poljoprivredne proizvodnje, prelazeći 50% tipova zemljišta po veličini. Ako poljoprivredno najproduktivnije države stavimo u odnos s Hrvatskom, vidimo da imaju više od 50% velikih poljoprivrednih površina dok tolikih poljoprivrednih površina u RU ima manje od 10%.

Samo za usporedbu, iako se ne može uspoređivati veličina zemljišta u SAD-u i EU, prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta u SAD-u je blizu 180 hektara. Poljoprivredna zemljišta u EU i SAD-u bilježe stalno povećanje prosječne površine što ekonomijom obujma čini proizvodnju po jedinici proizvoda jeftinijom, efikasnijom i produktivnijom.

Slika 2. Udio farmi po veličini za 2013. g. (plavo = velika poljoprivrednog zemljišta veća od 100 hektara; narančasto = srednja poljoprivredna zemljišta od 20 do 100 hektara; svijetlozeleno = mala poljoprivredna zemljišta od 2 do 20 hektara; zeleno = mikro poljoprivredna zemljišta manja od 2 hektara) - Eurostat




Prema svim dostupnim dokazima teza g. Beljaka o tome da su mali poljoprivrednici osnova gospodarskog napretka je sasvim pogrešna. Ne samo da nisu osnova općeg gospodarskog napretka, nego mala poljoprivredna gospodarstva nisu ni osnova poljoprivrednog razvoja. Današnja poljoprivreda nije jednostavna djelatnost koju obavljaju neobrazovani seljaci, već zahtijeva široko i temeljito znanje ne samo agronomije nego i kontinuirano praćenje tehnoloških promjena i inovacija u raznim znanstvenim poljima od genetike, biologije, ekonomije pa sve do robotizacije i informatičkih tehnologija.

Poljoprivreda u 21. stoljeću ne ovisi o malim poljoprivrednicima. Ona zavisi o dobro obrazovanim stručnjacima ne samo iz agronomije, nego i povezanih disciplina. Poljoprivreda se automatizira te je potreban sve manji broj ljudi za proizvodnju sve većeg outputa.

Beljakova izjava nema puno veze sa stvarnošću i zagovara ideju koja je napuštena još za vrijeme Prve industrijske revolucije, pa i ranije. Čak i s političkog stajališta izjava nema baš puno smisla jer poljoprivrednici čine relativno mali dio glasačkog tijela. Najveći problem je taj što perpetuira nazadne ideje o poljoprivredi i potrebi da se „mali poljoprivrednik“ i dalje subvencionira kao još jedan od proračunski privilegiranih subjekata. Naravno da je poljoprivreda važna, ali ona treba pratiti moderne trendove kao i sva ostala područja gospodarske djelatnosti. U ovom trenutku je jasno da subvencioniranje malih i slabo obrazovanih poljoprivrednika ne dovodi do pozitivnih rezultata i rasta poljoprivredne proizvodnje. Ono što poljoprivredi treba nisu „mali poljoprivrednici“, već ozbiljni i dobro obrazovani poljoprivrednici koji neće obavljati odabranu gospodarsku djelatnost zbog poticaja nego zbog gospodarske isplativosti, a okrupnjivanje zemljišta je preduvjet za to.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.