Vezani članci:
Sve više se priča da će Kina preuzeti SAD-u poziciju vodeće svjetske sile. Koliko su takva predviđanja realna?
Imperij budućnosti, 2. dio: Utjecaj slobodne trgovine na smanjenje sukoba
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Koliko je skupo biti svjetski policajac?
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Libertarijanci imaju prvog kongresmena u povijesti: Amash objavio i kandidaturu za predsjednika SAD-a
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Prvi put u povijesti većina Amerikanaca podupire potpunu dekriminalizaciju seksualnog rada
Đivo Đurović opet nije uspio smijeniti Trumpa. I bijesan je...
Predsjednička kandidatkinja Tulsi Gabbard objasnila zašto je za legalizaciju svih droga
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Libertarijanska stranka u SAD-u službeno podržala opoziv predsjednika Trumpa
Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Imperij budućnosti - SAD ili Kina? (1. dio)


Piše: Branimir Perković
23.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Imperij budućnosti - SAD ili Kina? (1. dio)

Imperij budućnosti - SAD ili Kina? (1. dio)


Piše: Branimir Perković
23.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Britanski povjesničar Niall Ferguson je u svojoj knjizi „Kolos – uspon i pad američkog imperija“ ustvrdio da je cjelokupna povijest ustvari povijest velikih imperija koji ciklično rastu i propadaju. Prema Fergusonu gotovo da nije postojalo razdoblje u ljudskoj povijesti u kojem na maksimalno mogućem geografskom području nije postojao nekakav imperijalni hegemon koji je bio primarni kreator političkih, gospodarskih i kulturoloških previranja ne samo unutar granica imperija nego i u proširenom području utjecaja.

Naravno, to područje utjecaja veličinom nije uvijek bilo isto i bilo je ograničeno primarno dostupnom tehnologijom. Područje utjecaja i raspon starih euroazijskih imperija je bilo ograničeno udaljenošću koja se u određenom roku moga prijeći uz pomoć konja, glavnog i prijevoznog sredstva. Područje utjecaja još starijih imperija je bilo ograničeno mogućnošću plovidbe morem (civilizacija antičke Grčke) ili rijekama (civilizacija Egipta) pa ti imperiji nisu mogli biti kontinentalni ili globalni hegemoni jer nisu mogli proširiti svoj utjecaj zbog tehničkih ograničenja (područje utjecaja egipatske civilizacije je bilo uz rijeku Nil i bliska područja na kojima se lako moglo ploviti u Mediteranu).

U povijesti nije bilo moguće postojanje globalnog hegemona jer nije postojala tehnološka mogućnost da on održava poziciju globalnog imperija. Prvi istinski globalni imperij je bilo Britansko carstvo, koje je prakticiralo svoju nadmoć u svakom kutku svijeta, od Kine do Kanade. Ali isto tako nije postojalo razdoblje kada neka makroregija nije imala dominantni imperij. Ta razdoblja su naravno postojala, ali su bila više međurazdoblje između propasti jednog imperija i rasta drugog. Istodobno su to bila vrlo turbulentna vremena, puno razornija od razdoblja vladavine imperija.

Zbog čega? Politički gledajući svaka zajednica teži tome da postane „glavni igrač“, da osvoji poziciju imperija koji utječe na politička, ekonomska, društvena, vojna i druga zbivanja u svom susjedstvu tj. interesnoj zoni. Cilj je da ta zona utjecaja imperija bude što veća, jer svaki imperij želi vladati što većim područjem te prakticirati moć nad što širom geografskom regijom s ciljem promocije i/ili očuvanja vlastitih interesa. Ali povijesno gledajući razdoblje bez imperija stvara „vakuum moći“, razdoblje u kojem se glavni pretendenti za tu poziciju međusobno sukobljavaju direktno ili indirektno da bi odlučili tko će biti sljedeći hegemon, i zbog toga su ta razdoblja relativno nasilnija od imperijalnih perioda.

Pogledamo li razdoblje iza 2. svjetskog rata možemo primijetiti da se radilo o razdoblju „vakuuma moći“ u kojem su se dva regionalna imperija natjecala na poziciju jedinog globalnog imperija. Naravno, pojam „regionalnog imperija“ je geografski puno širi za 20. stoljeće nego je to bilo u npr. 10. stoljeću pa su SAD i SSSR imali proširen „regionalni imperij“, ali nikako globalni. Veliki dijelovi svijeta kao Indija i Kina su bili dobrim dijelom odvojeni ono istinskih zona utjecaja oba imperija.

Kao što to uvijek kroz povijest biva, na kraju je ipak samo jedan od „igrača“ preuzeo poziciju glavnog hegemona, a drugi se raspao (nije uvijek slučaj, ali često). Padom Berlinskog zida SSSR prestaje postojati, a SAD postaje jedini globalni hegemon i svijet iz bipolarnog razdoblja prelazi u jednopolarno razdoblje u kojem postoji samo jedan istinski centar moći, jedan imperij, a to je SAD. Zadnjih par desetljeća 20. stoljeća je dokaz da je vrijeme jednog imperija relativno sigurnije, stabilnije i mirnije od razdoblja „vakuuma moći“ u kojem se razni pretendenti bore za tu poziciju. Iako nijedno razdoblje u povijesti nije sasvim mirno i lišeno sukoba, pad SSSR-a je doveo do dvadesetogodišnjeg razdoblja većeg svjetskog mira. Ne treba imati iluzije i smatrati da je to bilo mirno razdoblje, to bi bila potpuna laž, ali u odnosu na razdoblje od 1945.-1990. bilo je dosta mirnije. Naravno, ratova je bilo, i ratova je uvijek previše, ali to nisu bili ni izbliza toliko veliki sukobi kao Korejski rat, Vijetnamski rat, Afganistanski rat (koji je dobrim dijelom razlog raspada SSSR-a), Kubanska kriza, Srednjoamerički proxy ratovi (njih nekoliko), Izraelsko-arapski sukobi (koji su bili puno intenzivniji nego danas i poprimali su obilježja pravih ratova), Namibijsko-južnoafrički sukob, Angolski rat itd.

Ljudsko pamćenje je kratkoročno pa smo uvijek fokusirani na trenutne i nedavne sukobe, ali ako pogledamo podatke oružanih sukoba je bilo puno više i bili su puno nasilniji u razdoblju od 1945.-1990. nego poslije.

Iako smo danas daleko od novog perioda bipolarnog svijeta i SAD još uvijek dosta sigurno održava poziciju globalnog imperija, ipak možemo vidjeti određene promjene u odnosu na kraj 20. stoljeća.



Možda je imperij SAD-a doživio svoj vrhunac (veliko možda) i nalazi se u silaznoj putanji, a u tim periodima kada manje sile detektiraju taj silazni period one počinju „testirati“ dominantni imperij. Mogli bi ustvrditi da upravo to danas rade Rusija i Iran geopolitički, a Kina gospodarski.

Svaki imperij ima svoj maksimalni doseg i intenzitet utjecaja. Kada precijene i rastegnu svoje mogućnosti, onda njihova moć postaje „pretanka“ te postupno gube kontrolu nad interesnom sferom. To popuštanje kontrole i prenategnutost detektiraju neprijatelji imperija, što unutar interesne sfere ali i izvan, često u suradnji. Počinje iskušavanje vanjskih granica što u početku nema veliki učinak, ali tijekom vremena stvara velike probleme prenategnutom imperiju koji gubi kontrolu jer mu se stvaraju rupe u pretankoj „obrani“. Kada jedna jednom granica pukne, ili se stvori rupa u unutrašnjoj interesnoj sferi, onda to otvara put za pad. Za SSSR je to bio Afganistan koji je iscrpio mogućnosti SSSR-a da ekonomski podnese brojne proxy ratove. Gospodarski puno jači SAD je mogao podnijeti i Vijetnam i Koreju bez velikih problema, a Afganistan je stvorio rupu unutar same interesne sfere SSSR-a što je dovelo do njegovog pada.

Imperiji su povijesna konstanta, dio geopolitičke stvarnosti koji ne možemo zanijekati. U idealnom svijetu ne bi postojali, ali u idealnom svijetu ne bi postojali ni ratovi. Željeti „mir u svijetu“ je plemenito i moralno, ali ipak nedostižna utopija. Rat i sukobi su dio ljudske stvarnosti i ne postoji nikakav način da ih se izbjegne. Stvarnost je okrutna, a imperiji su dio stvarnosti, činjenica koju ne možemo zanemariti. Uvijek će postojati imperij, pitanje je samo kakav će on biti. Hoće li prakticirati izravnu ili neizravnu kontrolu, širenje interesa ratovima ili primarno trgovinom i politikom, nametati pravni okvir ili uvažavati lokalne zakone i običaje, način smjenjivanja nepoželjnih režima itd.

U tom smislu je jako velika razlika između raznih imperija. Španjolski imperij je imao puno drugačiji model funkcioniranja i ostvarivanja imperijalne moći od ruskog imperija, kolonijalni imperiji su se jako međusobno razlikovali u modelima kolonijalnog upravljanja, Kinesko nebesko carstvo je na drugačiji način kontroliralo svoju interesnu sferu od Rimskog carstva ili Osmanlijskog itd. Nije svejedno tko će biti hegemon, jer hegemon određuje globalna pravila igre. On ih istodobno često sam krši, kao što je primjer današnji SAD, ali ipak određuje pravila geopolitičke igre. I ne samo geopolitičke jer on prakticirajući i šireći vlastitu moć utječe na socio-ekonomska kretanja i društvenu evoluciju u svim državama interesne sfere. Zbog toga je bitno nalazi li se država unutar interesne sfere SAD-u ili SSSR-a, unutar teritorija Austrougarske (Habsburškog carstva) ili Otomanskog carstva, kolonija britanskog ili španjolskog carstva. Pitanje u kojoj interesnoj sferi se pojedino područje nalazilo tijekom povijesti stvara dugoročne posljedice jer to određuje ne samo sadašnji, već i budući karakter socio-ekonomskih odnosa te formalnih i neformalnih institucija.

Interesna sfera SAD-a je i dan-danas gospodarski uspješnija od nekadašnje interesne sfere SSSR-a. Najbolji primjer za to je Njemačka, koja je bila podijeljena između dva imperija. Dio koji je bio u interesnoj sferi SAD-a je prosperirao dok je dio unutar interesne sfere SSSR-a propadao, a te razlike su i danas više od 25 godina poslije ujedinjena vidljive. Dan danas je nekadašnja Istočna Njemačka gospodarski nazadnija od Zapadne. Isti narod, ista kultura, ista država, zajednička povijest, a toliko različiti rezultati koji se prenose s generacije na generaciju. I danas postoji velika kulturološka i gospodarska odijeljenost između područja koja su bila pod vlasti Osmanskog carstva i Austrougarske monarhije. Ista stvar je između nekadašnjih britanskih i španjolskih kolonija.

Ali imperiji rastu i padaju, i to ne uvijek stabilno. Često se radi o valovima rasta i pada moći. Nas zanima kolika je mogućnost skore propasti današnjeg imperija, SAD-a i možebitnog pretendenta na tu poziciju. To je jako bitno i sigurno će odrediti budući tijek povijesti. Imperiji svojom snagom mijenjaju povijesnu sudbinu svih društava na koja imaju utjecaj te je jako bitno za budućnost razvoja bilo koje ideje predvidjeti tko će biti kreator budućnosti. Ovim tekstom je otvoren serijal članaka u kojima ću pokušati odgovoriti na to pitanje. Hoće li Kina uspjeti postati globalni imperij zamjenjivši SAD i da li sami SAD to omogućuje prevelikom rastegnutosti vanjskih granica koji stvaraju prevelike troškove održavanja imperija?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.