Vezani članci:
Sve više se priča da će Kina preuzeti SAD-u poziciju vodeće svjetske sile. Koliko su takva predviđanja realna?
Imperij budućnosti - SAD ili Kina? (1. dio)
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Koliko je skupo biti svjetski policajac?
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Libertarijanci imaju prvog kongresmena u povijesti: Amash objavio i kandidaturu za predsjednika SAD-a
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Prvi put u povijesti većina Amerikanaca podupire potpunu dekriminalizaciju seksualnog rada
Đivo Đurović opet nije uspio smijeniti Trumpa. I bijesan je...
Predsjednička kandidatkinja Tulsi Gabbard objasnila zašto je za legalizaciju svih droga
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Libertarijanska stranka u SAD-u službeno podržala opoziv predsjednika Trumpa
Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Imperij budućnosti, 2. dio: Utjecaj slobodne trgovine na smanjenje sukoba


Piše: Branimir Perković
2.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Imperij budućnosti, 2. dio: Utjecaj slobodne trgovine na smanjenje sukoba

Imperij budućnosti, 2. dio: Utjecaj slobodne trgovine na smanjenje sukoba


Piše: Branimir Perković
2.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U prvom tekstu ovog serijala u kojem želim otkriti tko bi mogao biti sljedeći imperij i koliko skoro, tj. koliko dugo SAD može zadržati imperijalnu poziciju prije nego što je (i ako) Kina preuzme, fokusirao sam se na neke temeljne odlike imperija te proces ciklusa njihovog rasta i pada.

Glavna teza je bila da su imperiji uvijek postojali, a međuperiodi su bili samo razdoblja "vakuuma moći" u kojima su se razni pretendenti natjecali za tu poziciju. Ali možda je to kriva teza za budući razvoj događaja, možda se zaista stvara funkcionalni multipolarni svijet koji će ravnotežom moći dovesti do većeg mira i blagostanja.

To bi bio povijesni novitet jer još nikada nije postojala stabilna ravnoteža multipolarnosti. Uvijek su to bili periodi „odmjeravanja snaga“ i osvajanja pozicija prije konačnog obračuna koji će odlučiti sljedeću imperijalnu silu. Povjesničari jedan od uzroka 1. svjetskog rata, a posljedično i 2. svjetskog rata, vide upravo u kompliciranoj mreži savezništava europskih sila na samom kraju 19. i početku 20. stoljeća. To je bio period koji bi se moglo opisati kao utvrđivanje pozicija prije konačnog obračuna. Najbolji primjer je Berlinski kongres održan 1878. i Berlinska konferencija 1884.-85. Inicijator i jednog i drugog je bio Otto von Bismarck koji je glavni kreator upravo politike ravnoteže moći koja je dovela do kompliciranog sustava savezništava među europskim državama.

Na Berlinskom kongresu su svi europski centri moći, što uključuje Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Rusiju, Italiju, Austrougarsku i Osmansko carstvo, odlučivali o sudbini Balkanskog poluotoka. I dan danas osjećamo posljedice tog kongresa u kojem su definirane granice među narodima na Balkanskom poluotoku od strane centara moći te je to postavilo temelj za sve kasnije granične sporove. Kasnije su povjesničari tvrdili da je Berlinskim kongresom pitanje „balkanskog bolesnika“ tj. Osmanlijskog carstva prošireno i dobiveno nekoliko manijaka jer je Berlinski kongres "odveo balkanske narode u ludilo".

Berlinska konferencija je pokušala riješiti problem kolonijalnih sukoba u Africi. Belgija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Rusija, Portugal, Otomansko carstvo, Nizozemska, Italija, Njemačka, Danska, Belgija i Austrougarska su potpisnice sporazuma koji je u principu bio dogovor europskih sila oko toga kako podijeliti kolonije u Africi. Granice današnjih država su dobrim dijelom definirane tada arbitrarno iscrtanim granicama, koje nisu uzimali u obzir ni geografske ni vjerske ni kulturne ni običajne prilike na kontinentu. Sukobi u Africi u razdoblju kolonijalizma proizlaze bar dijelom iz te činjenice.

Znači, mi smo već imali pokušaj uspostave multipolarnog svijeta u relativno nedavnoj prošlosti. Nažalost, nije funkcioniralo, već je vrlo brzo dovelo do sukoba "svih protiv svih" (što je 1. svjetski rat u principu bio), posljedično do 2. svjetskog rata, a dugoročno i do velikog broja sukoba u Africi i na Balkanskom poluotoku. To su dosta dobri razlozi za biti skeptičan o konceptu multipolarnosti. Ona je jednostavno neodrživa.

Ali isto tako se može ustvrditi da su ti centri moći bili previše grupirani na istom geografskom području te bi istinska globalna multipolarnost u kojoj su centri moći geografski jako udaljeni mogla funkcionirati. Problem s tom idejom je u tome što je udaljenost relativan pojam, u smislu da prijeći 100 km na konju ili u primitivnoj željeznici nije isto kao i prijeći tu udaljenost u modernim zrakoplovima, brodovima i automobilima. Svijet se jako smanjio u zadnjih 100 godina te udaljenost više nije toliko veliki faktor. Naravno to ne znači da nije bitna, dapače, ali udaljenost npr. između Pekinga i zapadne obale SAD-a nije toliko velika koliko bi to karte dale naslutiti.

Izgleda da je nuklearno oružje najbolje jamstvo relativnog mira u kojem se svijet trenutno nalazi. Dvije sile s nuklearnim naoružanjem ne bi nikada riskirale direktni međusobni rat jer je prijetnja nuklearnog oružja prevelika, tj. rizik takvog rata bi bio prevelik. Ali zaboravljamo da su SAD i SSSR u doba Hladnog rata oboje imali pozamašan arsenal nuklearnog naoružanja te ih to nije sprječavalo da se sukobljavaju u tzv. proxy ratovima. Nisu ratovali direktno nego posredno, nisu se obračunavali vojno već putem utjecaja, interesnih sfera, potpomaganjem „revolucija“, naoružavanjem „savezničkih strana“ i sl. Hladni rat nije bio ni hladan ni rat. Bio je serija odmjeravanja moći i utjecaja preko leđa drugih. SAD i SSSR nisu nikada ratovali, a ipak kažemo da su bili u Hladnom ratu.

Rat ne mora biti vođen na tradicionalan način, postoji puno načina u kojima bi se multipolarni centri moći mogli sukobljavati. Od 1947. do 1991. može nabrojati više od 100 sukoba koji su bili na neki način povezani s Hladnim ratom.



Drugi razlog zbog čega je danas relativno najmirnije razdoblje u povijesti je slobodna trgovina. Svaki rat je uz emotivne razloge dobrim dijelom stvar ekonomske logike. U procjeni neke zemlje da krene u rat ili ne ulaze sve možebitne koristi od rata i potencijalni gubitci, kako ljudski tako i materijalni. Što su dvije zemlje trgovinski manje povezane, to njihova gospodarstva manje ovise jedna o drugome i veća je vjerojatnost da će planirane koristi od rata nadvisiti očekivane troškove. Ali ako su ti troškovi visoki zbog velike gospodarske ovisnosti dviju zemalja onda će obje strane biti manje spremne na nasilno rješavanje međusobnih sporova. Na taj način gospodarska globalizacija postaje jedna od najboljih garancija mira.

Danas se najveći dio globalne trgovine odvija između Sjeverne Amerike i EU, a iza toga između Kine i SAD-a/EU. Bilo kakav rat u takvoj situaciji je jednostavno preskup da bi se isplatio i bio bi čista ludost, bez obzira na nuklearni arsenal. Kina pogotovo jako puno ovisi o izvozu u SAD i EU jer ima nerazvijeno unutarnje tržište i potrošačko društvo koje je tek u povojima. U situaciji odsustva unutrašnje potražnje jedini način za trgovinu može biti izvoz. Ta situacija koristi i EU te SAD-u jer se mogu fokusirati na tehnološki zahtjevniju proizvodnju a istodobno dobivaju robu po jeftinijoj cijeni nego što bi se moglo proizvesti u njima. Posebno je velika međuovisnost između SAD i Kine koji djeluje tako da Kina sasvim ovisi o SAD-u zbog toga što treba toliko veliko tržište za svoj izvoz, a tradicionalno potrošačko društvo SAD-a treba financijski kapital za potrošnju, koji Kina ima zbog velike štednje i relativno male potrošnje. Kina treba SAD i za tehnološki razvoj koji će održavati rast gospodarstva jer je SAD puno bolje tehnološki opremljen.

Iako „Kimerika“ (Kina+Amerika) na prvu izgleda kao stabilna bipolarnost, ona je daleko od toga. Prvo, Kina je geopolitički puno slabija od SAD-a. Treba imati na umu da kada kažemo SAD to podrazumijeva u paketu cijeli NATO, a to je veliki dio Europe. Tradicionalno savezništvo SAD-a i Europe je nešto slabije nego u prošlosti, što je rezultat osnaživanja i polaganog osamostaljivanja Europe, ono je ipak vrlo jako. Kina radi velike prodore u Afriku, ali samo zato što trenutno Afrika nije u fokusu SAD-a. Iako je Kina puno napredovala u zadnjih 25 godina i zauzela bitnu poziciju na globalnoj sceni, to je jako daleko od toga da ugrozi imperij SAD-a. Kina primarno ovisi o SAD-u, iako su kako smo rekli međuovisni. Ali 25 godina nije dovoljno za nadoknaditi gotovo stotinu godina iskustva u geopolitici, međunarodnoj trgovini, proxy ratovima itd. koje SAD ima.

Kina gospodarski brzo raste, ali još uvijek ima BDP po stanovniku usporediv sa Srbijom. Kina ubrzano izgrađuje vojnu silu, ali to je još jako daleko od vojne snage SAD-a i globalne vojne prisutnosti. Kina ima puno potencijala da preuzme poziciju globalnog imperija od SAD-a, ali je čekaju i mnogi problemi, problemi kroz koje su SAD i Europa prolazili pola stoljeća, a Kina će ih morati riješiti u puno kraćem roku. Ali o tome u trećem dijelu serijala.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.