Vezani članci:
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Top 5 najluđih mitova i zabluda o cjepivu
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata


Piše: Mario Nakić
23.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata


Piše: Mario Nakić
23.12.2016.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvati su, generalno gledajući, ekonomski nepismen narod. Pritom ne mislim na razinu obrazovanja, ne moramo svi biti ekonomisti po struci niti baviti se ekonomijom da bismo znali osnove ekonomije, one koje su vrlo bitne u svakodnevnom životu prosječnog građanina.

Otkud mi taj zaključak? Pa svakodnevno na Facebooku i u "stvarnom" životu, u razgovoru s ljudima, možete se uvjeriti u to. Čak i novinari u mainstream medijima, čak i oni na državnoj televiziji, često pokazuju koliko ne razumiju osnove materije o kojoj govore ili pišu i na taj način još više šire neznanje već ionako ekonomski nepismenom narodu.

Uostalom, koliko smo ekonomski nepismeni možemo zaključiti i po potezima naših vlasti, od osamostaljenja do danas. Vlast je u demokraciji ogledalo naroda, a naša vlast nekako uvijek povlači kobne poteze na tom području. Da nije tako, već bismo dosad prosperirali s prirodnim resursima koji su nam Bogom dani. Izdvojio sam 5 najčešćih i najočitijih zabluda vrlo raširenih među građanima.

5. "Ako nam se svima povise plaće, bolje ćemo živjeti."

Zdrav razum, logika i matematika demantiraju ovu izjavu u startu. Novac je samo sredstvo za razmjenu, njegova količina na tržištu uvjetuje visine cijena. Kad se poveća suma novca u opticaju, automatski se povećavaju i cijene proizvoda i usluga. Dakle, nećemo bolje živjeti jer će nam kupovna moć ostati ista.

4. "Prijavila sam se za posao na natječaj kod privatnika. Ništa mi nije ni odgovorio! Ma, sigurno je već imao nekog rođu za to radno mjesto, a natječaj je raspisao jer mora po zakonu."

Privatne tvrtke ne moraju raspisati javni natječaj kad traže radnika. Privatnik ulaže svoj novac u posao i njegova je stvar koga će zaposliti. Ako želi, može zaposliti cijelu svoju užu i širu rodbinu - njegov problem, on će ih morati plaćati.

Ako privatnik objavi javni natječaj za neko radno mjesto, to znači samo da stvarno treba radnika i da nema nikoga svog, poznatog, tko bi to mogao raditi. Ako vam ne odgovori na prijavu, očito je našao nekog drugog. I nije obavezan odgovoriti na svaku zamolbu za posao.

3. "Poslodavci na radnike gledaju kao na trošak. Zašto neki rade, a da nisu primili plaću? Poslodavac je svinja!"

Poslodavac nije neki psihopat (govorim sad generalno, vjerojatno i među poslodavcima, kao i u bilo kojoj drugoj skupini, ima svakakvih ljudi) kojemu je cilj iskorištavati druge ljude i uživati u tuđoj nesreći. Poslodavac je uložio svoj novac u posao, a mogao ga je, recimo, potrošiti na sebe - na putovanja, tulumarenje...izaberite! Ali nije, on je pokrenuo posao i nudi priliku drugima da zarade. Dakle, ne bi zapošljavao radnike da im želi zlo.

Zašto se dogodi da u nekim tvrtkama radnici ostanu bez plaća? Razloga može biti više. Jedna od mogućnosti je i ta da je vodstvo firme donijelo loše odluke, ali puno češće je jednostavno situacija na tržištu. Tržište čine ljudi, a ljudski faktor, objasnio je Ludwig von Mises, vrlo je nepredvidiv.

Možete imati znanje i super ideju, možete uložiti maksimalni trud, možete raditi po cijele dane. To još nije stvorilo nikakvu vrijednost jer nju stvaraju tek potencijalni kupci, vrijednost je u njihovom oku. Ako tržište na kraju kaže "ne", sav trud pada u vodu i novac nije zarađen. Dakle, ljudi su ostali bez plaće, ali nisu ostali bez "zarađene" plaće jer zarade nije bilo!

Kod nas se u takvoj situaciji sva krivnja, i zakonska i moralna, svaljuje na poslodavca. On postaje svinja u očima radnika i javnosti, ali realno nitko nije vidovnjak i ne može predvidjeti reakciju tržišta u određenom trenutku u budućnosti.

2. "Država treba zabraniti rad nedjeljom i blagdanom, tako će pomoći blagajnicama u trgovačkom centru."

Svatko donosi odluku za sebe gdje će raditi i pod kojim uvjetima. Zakon je jasan i rad nedjeljom ili blagdanom je više plaćen. Neki radnici sami žele raditi nedjeljom ili blagdanom jer će tako više zaraditi, a u zamjenu dobiju slobodan neki drugi dan u tjednu. To je stvar njihovog izbora. Država nikakvom zabranom ne može pomoći radniku, to je sigurno. Jer kad bi zabrana rada pomogla radniku, onda ne bi ni radio, zar ne?

1. "Jaz između bogatih i siromašnih"

Sinoć su u emisiji "Otvoreno" na HRT-u urednici državne televizije pokazali koliko se slabo razumiju u osnove ekonomije. Krenuli su s tezom da se za ovogodišnje blagdane najavljuje rekordna potrošnja od 12 milijardi kuna i iz toga su napravili emisiju o jazu između bogatih i siromašnih te socijalnoj neosjetljivosti našeg društva.

Kad se povećava potrošnja, to je dobar znak, znači da je manje siromašnih i da ljudi općenito više imaju. Istina, dobar dio te potrošnje vjerojatno je baziran i na osobnom zaduživanju (krediti, minusi, kartice), ali svejedno povećanje potrošnje nije ništa negativno. Taj mit o "jazu između bogatih i siromašnih" dolazi iz neznanja, nerazumijevanja tržišta.

Razlika u bogatstvu među ljudima je normalna stvar, ona dolazi kao rezultat tržišne utakmice. Normalno je da će jedan kirurg, koji se školovao bar 12 godina dulje od jednog zidara, zarađivati znatno više (to je pravilo, ne znači da nema iznimaka - ima zidara koji će uspjeti puno više zaraditi od kirurga, ali iznimke potvrđuju pravilo). Normalno je da ne radimo iste poslove, ne ulažemo u njih isto znanje i isti trud, ne dajemo iste rezultate - pa nećemo niti isto zarađivati! Što je u tome loše?

To nema nikakve veze sa socijalnom osjetljivošću. Svaki čovjek ima pravo svoj zarađeni novac trošiti kako god želi. Hrvati su već puno puta pokazali svoju socijalnu osjetljivost i da su spremni pomoći susjedima, sugrađanima u nevolji. Ali kad već žele pričati o socijalnoj osjetljivosti, onda bi HRT-ovci trebali krenuti od sebe. Oni ne ovise o tržištu, primaju plaće od prisilnog nameta i još nam donose često takav program koji još više zatupljuje gledatelje. Jesu li oni moralni što primaju iznadprosječne plaće za takav posao dok sirotinja gladuje?


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.