Vezani članci:
Što bismo dobili ukidanjem županija i općina?
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Milinovićeva županija uvjerljivi šampion u lokalnom uhljebljivanju
Šibensko-kninski župan objasnio čemu služe županije
Kome treba 20 županija i čemu one služe?
Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre
Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina
Vatikanski ugovori štete i Hrvatskoj i Crkvi
Hrvatska Vlada među najvećima u Europi - u rangu s Albanijom i Kosovom
Nema neovisnosti bez ekonomske neovisnosti
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!


Piše: Mario Nakić
22.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!


Piše: Mario Nakić
22.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Županije se definitivno neće ukidati, izjavio je nedavno premijer Andrej Plenković na što su neki novinari opet opalili po Mostu koji je u predizbornoj kampanji najavljivao drukčiju regionalnu podjelu Hrvatske.

Već godinama se kroz medije gura ta priča o navodnoj "uštedi" koja bi se u javnoj upravi postigla kad bi se ukinule županije i zamijenile za 4 do 5 regija, a također se priča i o ukidanju većeg broja općina. Takve su priče gurali uglavnom ljevičari i populisti pa nije ni čudo da se našla i na Mostovom popisu želja.

To nije nimalo dobra ideja. Ne samo da se ne bi ništa uštedjelo, već bi se napravila još veća šteta većem dijelu hrvatskog stanovništva (jer imajmo na umu da veći dio Hrvatske živi u ruralnim sredinama).

Međutim, nije dobra ideja niti ostaviti ovako kako je. Županije u ovakvom ustroju nemaju smisla, župani se biraju direktno na izborima, a da nemaju praktički nikakvu izvršnu moć. Biraju se i županijske skupštine kojima ispada jedini posao izglasati da određena državna dotacija bude prenesena na korisnika kojem ju je država i dodijelila. I naravno, izbor ljudi u upravna vijeća institucija kojima je županija osnivač, a financijer država.

Jeste li primijetili da ne mogu ništa bez države? Županija može biti bogata onoliko koliko Vlada dozvoli, tako da sposobnost župana i županijska vlast imaju ulogu statista. To tako ne bi trebalo biti, ali kod ovakve preraspodjele državnog novca drukčije ne može.

Županije gotovo da nemaju vlastitih primanja pa ovise o državi i dobroj volji političara u Zagrebu. To znači da nam je država potpuno centralizirana. Ako se pitate zašto neka općina propada, prije upiranja prstom u njenog načelnika provjerite koliko ona ostvaruje vlastitih prihoda, a koliko ovisi o dobroj volji Vlade. Ako je na državnoj vlasti jedna stranka, a u određenoj općini vlada druga, vrlo je vjerojatno da će ta općina propadati. Gotovo sve jedinice lokalne samouprave, izuzevši Zagreb i primorje, ovise o državnoj pomoći.

Tako ne bi bilo da je država decentralizirana, da veći udio novca od poreza (i PDV-a i poreza na dohodak i dobit) ide u proračun općine i županije u kojoj je porez ostvaren, a manji udio da ide u državnu blagajnu. Dakle, umjesto ukidanja županija i općina bilo bi bolje skresati ministarstva i državne agencije.

Pogledajte, na primjer, Švicarsku. Sastoji se od 26 kantona + grad Bern i svaki kanton ima svoju vladu. Švicarci uz najniže poreze u Europi uspijevaju financirati tolike kantone! Kako to? Pa tako što su skresali središnju vlast!

Svaki kanton u Švicarskoj donosi vlastite zakone i po tom pitanju imaju prilično široku slobodu. Samo Ustav i prava vezana za njega određuju se zakonima na državnoj razini.

Sad probajmo na trenutak zamisliti takav sistem u Hrvatskoj. Zamislite da, recimo, županijska skupština u Istri ima mogućnost legalizirati marihuanu na svome području, a županijska skupština u Osijeku legalizira proizvodnju marihuane. Slavonci bi proizvodili za prodaju turistima u Istri i svi bi profitirali!

Zamislite da svaka županija ovisi o sebi i vlastitom budžetu, da može kreirati većim dijelom vlastitu ekonomsku politiku pa bi se međusobno natjecale. Zašto ne? Konkurencija je uvijek dobra stvar.

Ovakav prijedlog nećete čuti niti iz jedne parlamentarne stranke zato što svaka od njih ima članove u dijelovima zemlje koji ovise i navikli su da ovise o donacijama središnje vlasti i u tome je problem. Centralizacija kakvu imamo ne pomaže ni razvijenima niti nerazvijenim dijelovima zemlje, što je očito u praksi, to mislim da ne moram objašnjavati.

A opet, ne pokazuje se nikakva volja da se to promijeni. Čak i kad se pojavi volja za promjenom, onda to bude nešto totalno destruktivno, tipa ukidanje županija i još veća centralizacija. Kao da se bojimo preuzeti odgovornost za sebe i svoj kraj, kao da svatko od nas unaprijed očekuje da će ovisiti onome pored sebe. To nije način da se postigne prosperitet.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.