Vezani članci:
Zuckerberg je za regulaciju Facebooka, evo zašto
Slobodno tržište i deregulacija spašavaju ljudske živote
Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca
Pouka incidenta s United Airlinesom: Tržište se najbolje regulira samo
Državna regulacija uništava coffee shopove i prostituciju u Amsterdamu
Vlada oslobodila nameta i deregulirala 20-ak profesija; turistički vodiči se pobunili
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Provedena deregulacija autoškola: Ukinute kvote i omogućeno tržišno natjecanje
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Tržište nije Bog
Trulež draži od kreativne destrukcije
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Radi se na liberalizaciji tržišta: 120 mjera je provedeno ili su u fazi provedbe
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije
Socijalni kapital u tržišnoj ekonomiji (i zašto je bitan)
Za lošiju Nutellu krivi su Hrvati u Njemačkoj
Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol


Piše: Igor Vuk
17.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol


Piše: Igor Vuk
17.5.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Uz pojam regulacije i deregulacije prvenstveno se veže pojam liberalizacije tržišta. Enciklopedija Britannica definira pojam liberalizacije kao "smanjenje državne kontrole". Liberalizacija je obično korištena kao ekonomski termin, iako se pod pojmom liberalizacije najčešće se opisuju društveni odnosi. Kao ekonomski termin odnosi se na smanjenja ograničenja u međunarodnoj razmjeni i kapital.

Liberalizacija tržišta električne energije predstavlja promjene načina poslovanja i državnih regulativa na tržištu električne energije. Liberalizacija se također odnosi na deregulaciju cijele ekonomije ili određenih tržišta, s ciljem otklanjanja regulativa i povećanja uloge privatnih ekonomskih subjekata te prepuštanje veće uloge tržišnim mehanizmima, koji oblikuju cijene i tražene količine na tržištu.

Liberalizacija, ovisno o trenutačnom stanju tržišta može imati i više značenja. Ona nužno ne znači samo otklanjanje regulative, već može i značiti manji udjel ili privatizaciju javnih poduzeća na tržištu, pa i promjenu politike javnih poduzeća. Dakle stupanj regulacije tržišta ovisi o mnogo faktora, a prvenstveno osobinama tržišta, kao što su:

- regulativa (zakoni, propisi) koji usko kontroliraju djelovanje i ponašanje na tržištu
- formiranje cijena i ponude regulativom umjesto tržišnim mehanizmima
- monopol javnih poduzeća na tržištu
- visoki troškovi, stroga i teško zadovoljiva regulativa za ulazak konkurencije na tržište
- subjekti na tržištu vode politiku „socijalnih cijena“
- protekcionizam, visoke carine, zabrana uvoza i kvote na uvoz
- subvencioniranje tj. državne potpore
- visoka porezna opterećenja tj. stavljanje naglaska na redistribuciju

Prije daljnjeg razmatranja bitno je naglasiti dvije činjenice. Potpuna regulacija i odsustvo regulacije ne znači automatski uspješnost odnosno neuspješnost tržišta. Uspješnost ovisi prvenstveno o tome je li stupanj regulacije primjeren tom tržištu.

Između krajnjih slučajeva potpune regulative tržišta i potpunog odsustva regulative postoji niz oblika implementacije regulative koje daju različit stupanj uspješnosti tržišta. Uzmimo primjer tržišnog stanja monopola. Monopoli mogu biti potpuni monopoli sa samo jednim subjektom koji se nalazi na strani ponude, a mogu postojati i situacije gdje postoji više subjekata na tržištu na strani ponude dok jedan od njih drži toliko veliki dio tržišta da je utjecaj ostalih zanemariv ili je njihova ponuda ograničena na samo mali segment tržišta gdje ostatak potražnje ne može kupovati njihove robe/usluge. U tom slučaju ne možemo govoriti o stvarnoj konkurenciji na tržištu, ali ne možemo ni zanemariti u potpunosti da postoji izbor u ponudi.

Kako bismo lakše opisali, zamislimo dva krajnja slučaja. Prvi je slučaj potpune regulacije tržišta s javnim poduzećem kao monopolistom, a drugi slučaj potpune deregulacije tržišta sa savršenom konkurencijom gdje ne postoji javno poduzeće.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Ovi krajnji slučajevi pokazuju velike razlike u načinu poslovanja. U ovako ekstremnim slučajevima, možemo zaključiti da su regulacija i slobodno djelovanje na tržištu suprotnosti, zbog naizgled nespojivog načina djelovanja, motivacija subjekata, formiranja cijena i drugih karakteristika.

U drugim slučajevima, osim ovih krajnjih, regulacija i tržišni mehanizmi nisu suprotstavljeni već su komplementarni mehanizmi koji omogućuju optimalno djelovanje na tržištu. Naime, pažljivom uspostavom regulacije na tržištu moguće je kontrolirati negativne posljedice interakcije subjekata na tržištu, a isto tako kontroliranjem doziranja regulacije moguće je izbjeći negativne aspekte regulacije. Količina regulacije ovisi o mnogobrojnim faktorima na tržištu koje je sve potrebno otkriti, razumjeti i donijeti odluku o vrsti regulacije, cilju regulacije i subjektima koji će ju provoditi.

Postoje i iznimni slučajevi potrebe visoke regulacije. To su:

 - Neuspjeh tržišta (asimetrija informacija, eksternalije, javna dobra i usluge)
- Prirodni monopol (troškovi ulaska na tržište sprječavaju konkurenciju)

Regulaciju možemo shvatiti kao temelj za optimalnije funkcioniranje tržišta. Drugi krajnji slučaj odnosi se na potpuno odsustvo regulacije tržišta. Na takvom tržištu dvije strane stupaju u razmjenu, ponuda koju predstavljaju prodavači dobara i usluga te potražnja, koju predstavljaju kupci. Izvor prihoda za ponudu je prodaja dobara i usluga na tržištu za koje postoji potražnja, a svaki pojedini proizvođač na strani ponude mora ponuditi proizvod koji bolje od konkurenata zadovoljava potrebe potražnje. Cijena se formira balansom troškova i potražnje te želje za zaradom. Visoka konkurencija u tome slučaju osigurava da se proizvođač mora natjecati i nuditi nižu cijenu istovremeno ulažući napore u osiguravanje produktivnosti, tj. ulaganjem, inovacijom osigurati smanjenje troškova i ponudu boljih proizvoda. Na ovaj način potražnja dobiva sve bolje i bolje usluge i proizvode za sve manju cijenu, što omogućava rast ukupnog blagostanja. Ponuda se pod pritiskom konkurencije okreće rastu produktivnosti i inovaciji što sveukupno također povećava blagostanje.

Takvo funkcioniranje tržišta je moguće ukoliko su zadovoljeni uvjeti:
1. Ne postoji asimetrija informacija na tržištu
2. Postoji dovoljna konkurencija koja će onemogućiti stvaranje monopola, prvenstveno zbog niskih troškova ulaska na tržište
3. Ne postoje eksternalije, tj. vanjski, netržišni utjecaji na ponudu i potražnju na tržištu
4. Cijena se sukladno tome formira u točki ekvilibrija (točki preklapanja ponude i potražnje)
5. Postoji dovoljna elastičnost potražnje

Osim u vrlo iznimnim slučajevima, ovo je nerealna situacija. Razlog tome je to što na gotovo svakom tržištu postoji u određenim omjerima svaki od navedenih problema. U nekim situacijama tržište može djelovati bez regulacije, ali ne na optimalnoj razini zbog postojanja gore navedenih problema. U tom slučaju pažljivo dozirana količina regulacije postaje multiplikator efikasnijeg djelovanja tržišta.

 Ukoliko jedan subjekt na strani ponude postane toliko produktivniji i efikasniji da uspije istisnuti ostatak ponude i spriječi ulazak konkurencije, tada više njegov glavni cilj nije zadovoljenje potreba potrošača već maksimizacija profita. Razlog leži u tome što samo zadovoljenje potreba potrošača nije potrebno ukoliko je proizvod ili usluga dovoljno neelastična.

Potražnja nema drugog izbora osim danog monopolista te ne može svojim odlukama utjecati na tržišnu cijenu. Tu nastupa situacija gdje potražnja dobiva neoptimalne proizvode, a cijena se ne formira ponudom i potražnjom.

Kako ekonomska sloboda utječe na BDP pojedinog društva vidljivo je u sljedećem grafikonu:


Izvor:  Chauffour, Jean-Pierre: „On the Relevance of Freedom and Entitlement in Development“, Svjetska banka

Regulacija treba djelovati na način da umanji ili otkloni nedostatke nereguliranog tržišta, ali bez narušavanja efikasnosti mehanizama slobodne razmjene. To su prvenstveno konkurencija, inovacija i pritisak na povećanje produktivnosti. Ujedno, veća ekonomska sloboda te efikasno i kvalitetno funkcioniranje regulatornih institucija države, indikator su ekonomske razvijenosti i u direktnoj vezi s BDP-om zemlje, kao što pokazuje gornja slika. Navedeni podaci koje je Chauffour (2011.) predstavio dovode do zaključka da je blagostanje u korelaciji s ekonomskom slobodom. Ukoliko je zemlja ekonomski slobodnija te ima kvalitetnije institucije, vjerojatnije je da će i ekonomsko blagostanje zemlje biti veće. Veća sloboda tržišta uz postojanje regulacije koja mora biti potpora, a ne opstrukcija funkcioniranju tržišnih mehanizma je preduvjet ekonomskog blagostanja.

U drugu ruku, problem potpuno monopoliziranog tržišta na kojem nastupa samo jedan subjekt i koje je visoko regulirano stvara skrivene troškove za društvo. Visoko regulirana tržišta u kojima je monopolist pružatelj primjerice javne usluge ili dobra može imati skrivene troškove svog poslovanja i pružanja usluga i dobra. Česta politika socijalnih cijena uzrokuje razinu cijena koja je niža od tržišne koja bi bila ponuđena za isto dobro ili uslugu. S obzirom da je za poslovanje potrebno podmiriti troškove, monopolist može troškove podmiriti zaduživanjem, odustajanjem od investicija ili javnim sredstvima. Svaki od navedenih koraka nosi svoje probleme. Zaduživanje za poslovanje “s nulom” stvara trošak koji će se u budućnosti morati vratiti. To je u osnovi nada da će buduće bolje ekonomsko stanje moći pokriti današnje troškove ili “posudba vremena”. Odustajanje od investicija je česta pojava među pružateljima javnih usluga iz razloga što njihov motiv poslovanja nije širenje, zadovoljenje potreba potrošača i privlačenje novih te održavanje tržišnog udjela. Samim time, oni nisu motivirani za proširenjem poslovanja u budućnosti. Time s vremenom potencijalno dolazi do sve većih troškova poslovanja i neoptimalne razine produktivnosti. Neoptimalna razina produktivnosti također negativno djeluje na socijalni aspekt javnih usluga, iz razloga što najugroženiji društveni slojevi ostaju zakinuti za jeftiniju, kvalitetniju i dostupniju javnu uslugu i bolju realokaciju javnih sredstava.

Pokrivanje troškova javnih sredstvima također je predstavlja svoji niz problema. Mogli bismo zaključiti kako je tu na djelu realokacija jer se radi o prenamjeni prikupljenih sredstava od bogatijih slojeva društva za ponudu “subvencionirane” javne usluge. Problem je što korištenje javnih sredstava za pokrivanje dodatnih troškova poslovanja u pružanju javne usluge, manje sredstava ostaje za druga javna dobra i usluge. Problem visoko reguliranih tržišta s jednim monopolistom predstavlja i nedostatak motivacije monopolista za natjecanjem i pružanjem što bolje, jeftinije i poželjnije usluge. Time možemo govoriti o oportunitetnom trošku monopoliziranih tržišta na kojima je moguće uvesti konkurenciju i deregulirati.

Time bi ulaskom konkurencije bilo omogućeno natjecanje za potražnju (potrošača) kao sredstvo ostvarivanja profita. Osnovno sredstvo s kojim potrošači utječu na ponudu (proizvođače) na tržištu je preferencija potrošača. Potrošač preferira i bira proizvod za koji misli da će pružiti najbolju razinu zadovoljstva za optimalnu razinu troška. To pretpostavlja da potrošač ima dovoljno informacija s kojima će odlučiti koji proizvod ili usluga pruža najbolju razinu zadovoljstva. Drugi element koji je bitan za demokratičnost tržišta je izbor proizvoda i usluga. Ukoliko potrošač nema izbor između različitih ponuda, on nije u mogućnosti povećati svoju korist te njegov mehanizam izbora ne djeluje. On zbog toga ne može uskratiti svoja sredstva proizvođači u za drugu uslugu i proizvodi nagraditi drugog proizvođača ili ponuditelja. Regulacija je potrebna na strani potrošača samo u slučaju da potrošač nema dovoljno informacija i nema dovoljno izbora. Za osiguranje informacija regulativa može biti neovisni izvor informacija. Za osiguranje izbora lakši ulazak konkurencije na tržište što je zapravo deregulacija ili ograničavanjem poslovanja monopolista kako bi se u određenom periodu stvorila konkurencija.

Na strani ponude, proizvođači (ponuditelji) imaju osnovni cilj ostvariti zaradu na tržištu. Ukoliko kao što je već opisano, proizvođači imaju konkurenciju, oni su primorani zaradu ostvariti ponudom najboljih proizvoda i usluga koje kupac želi kupiti po što nižoj cijeni. To prvenstveno ostvaruju svojim poslovanjem, inovacijama i direktnim natjecanjem na tržištu. Kad konkurencije nestane i dalje ostaje cilj ostvarivanja zarade, ali zbog nestanka pritiska, monopolist više ne treba nuditi najbolji niti optimalni proizvod, a cijenu može rangirati prema osjetljivosti kupaca na cijenu umjesto kombinaciji osjetljivosti i izbora potrošača. Time potrošači gube, dobivaju često skup i nedovoljno zadovoljavajući proizvod, a njihovim mehanizmi izbora ne djeluju jer izbora ne postoji. U ovom slučaju regulativa mora osigurati ulazak konkurencije (deregulacijom restrikcije ulaska) ili ne dopustiti stvaranje monopola u prvom koraku. Ukoliko je tržište prirodni monopol, jedno rješenje je regulacija poslovanja jer u takvom slučaju kritični tržišni mehanizmi ne funkcioniraju. To se može ostvariti, nacionalizacijom, strogom regulativom poslovanja ili određivanjem cijena na tržištu. Svaki od navedenih koraka stvara negativni efekt na društvo, putem oportunitetnog troška, nedovoljno brze reakcije regulacije cijena na stanja na tržištu, troškove, potražnju.

Inovacijom, prvenstveno u sferi informacijskih znanosti, smanjuje se problem nedostatka informacija na tržištu. Problem ulaska na tržište i prirodnih monopola također pokazuje naznake smanjivanja za neka tržišta. Razvojem tehnologije, mnoge industrije imaju sve manje i manje troškove ulaska na tržišta. Zanimljiv primjer tome su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Zaključno tome, sve manje i manje tržišta ima osobine prirodnih monopola, a razina potrebne regulacije na tržištima je se smanjuje. Isto tako kvalitetna i dovoljna količina regulacije djeluje pozitivno na većini tržišta. Najjača zaštita potrošača nalazi se upravo u njihovom izboru i odlukama te dostupnosti informacija a put k osnaženju demokratičnosti tržišta upravo u jačanju izbora, ponajviše deregulacijom i dostupnošću informacijama.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IGOR VUK
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.