Vezani članci:
Zuckerberg je za regulaciju Facebooka, evo zašto
Slobodno tržište i deregulacija spašavaju ljudske živote
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Pouka incidenta s United Airlinesom: Tržište se najbolje regulira samo
Državna regulacija uništava coffee shopove i prostituciju u Amsterdamu
Vlada oslobodila nameta i deregulirala 20-ak profesija; turistički vodiči se pobunili
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Provedena deregulacija autoškola: Ukinute kvote i omogućeno tržišno natjecanje
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Koliko je skupo biti svjetski policajac?
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Libertarijanci imaju prvog kongresmena u povijesti: Amash objavio i kandidaturu za predsjednika SAD-a
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca


Piše: Igor Vuk
13.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Regulacija vs. deregulacija - usporedba Teksasa i San Francisca


Piše: Igor Vuk
13.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Što vam prvo padne na pamet kad se spomene Teksas? Osim riđokose šake pravde koja gura zemlju kada radi sklekove, vrlo je vjerojatno da će vam prve asocijacije biti „zadrto“, „krkanski“, „zaostalo“. Zapravo, percepcija Teksasa u javnosti ne samo u SAD-u već i Europi je vrlo iskrivljena. Teksas ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, dom je preko 50 najmoćnijih kompanija ne samo SAD-a već i svijeta, a ekonomski je najmoćnija savezna država SAD-a. Kako je to moguće? Divlji kapitalizam koji gazi i jarmi radni narod?

Zapravo, Teksas je savezna država koja ima najveći stupanj imigracije i rasta stanovništva, najveći je izvoznik i 12. ekonomski najsnažnija regija na svijetu. Samo u zadnjih 15 godina, povećao je broj stanovnika za 6 milijuna. Očito je Teksas ne samo ekonomska sila, već i vrlo poželjno mjesto za život što govori u prilog tome da je 1,5 milijuna Amerikanaca preselilo u Teksas iz drugih saveznih država. Od krize 2008. godine, Teksas je stvorio više radnih mjesta nego ijedna druga savezna država. No, jesu li stanovnici snosili posljedice ili uživali blagostanje ovog rasta? Naime, Teksas ima relativno niske stope poreza u odnosu na ostatak SAD-a iako su netipično raspoređeni. Porez na dohodak ne postoji iako zaposlenici plaćaju federalni porez. Porez na promet je nešto veći od prosjeka s oko 8.25% efektivnog poreza na promet ili „sales tax“, a porezi da dobit kreću od vrlo niskih 1%.

No, porezi ne čine cijelu sliku uspjeha ove savezne države. Porezi sami po sebi ne predstavljaju problem ukoliko je vrijednost koja se njima plaća barem ista ili veća od uložene. Visoko kvalitetan obrazovni sustav, zdravstvo, infrastruktura i institucije mogu biti bitan multiplikator i temelj funkcioniranja društva.

Regulacija i upravljanje javnim politika predstavljaju zapravo najbitniji element uspjeha. Naime, Texas ima opuštene zakone o izgradnji stambenih objekata, tako da troškovi izgradnje kuća su u pravilu gotovo jednaki cijeni materijala i rada. Također, dostupnost prostora i opušteniji urbanistički planovi omogućuju vrlo povoljne cijene stanovanja. Radnici u Teksasu ne samo da imaju veće prihode zbog nižih poreza, nego i veći dio primanja koje im ostaje nakon podmirivanja troškova stanovanja. Time više svojih prihoda mogu trošiti za druge potrebe, potičući lokalno gospodarstvo.

Drugi ključan razlog leži u tome što Teksas odbija protekcionistički nastupati prema poduzetništvu te potiče konkurenciju i ulazak iste na tržište. Nitko ne smije biti „sveta krava“. To je prouzročilo raznoliku ekonomiju koja je daleko otpornija na eksterne šokove kao što su; cijene nafte i promjene na financijskim tržištima. Tržište rada je vrlo deregulirano i započeti posao ili zapolisti se u određenim nekritičkim zanimanjima ne traži licence, odobrenja ili regulirane kriterije. Kako bi se borili s automatizacijom i odljevom poslova u „jeftnije“ zemlje Azije, loklani političari su umjesto protekcionizma izabrali deregulirati tržište rada i poslovanja. Time su osigurali brz i lagan način početka poslovanja i stvaranja novih poduzeća, obrta i potencijalnih giganta.

Teksas ima najbolji sustav obrazovanja na svijetu te 4 od 100 najbolji sveučilišta, a samo 27 milijuna stanovnika. U drugu ruku Njemačka sa svojih 81 milijun stanovnika ima samo jedno, a Francuska koja broji 66 milijuna stanovnika niti jedno sveučilište u 100 najboljih.

Istovremeno, poznata ikona SAD-a, San Franciso, grad koji slovi kao rodno mjesto hippie pokreta, slobode i demokracije ima nevjerojatnih problema s odljevom poslova te nesnosivo visokim cijenama stanovanja. Koji je razlog visoke cijene stanova tamo? Problem je zapravo kombinacija loše politike, kočenja rasta i kontradiktornih poteza koji se iako predstavljaju kao demorkatični procesi zapravo svode na zabrane i ograničenja.

Prvi dio problema leži u koncentraciji poduzeća koja povećavaju potražnju za radnicima te nude visoka primanja. Ukoliko odjednom u gradu imate sve više ljudi koji imaju sve više novca, možete očekivati kako će se dogoditi dvije stvari. Ili će sektor stanogradnje početi raditi luksuzne kuće i zgrade ili ukoliko ne može, stanodavci će početi vršiti pritisak i dizati cijene najma i prodaje. San Francisco je nažalost doživio drugu situaciju.

S obzirom da je San Francisco površinom relativno malen, nema prostora za izgradnju stambenih objekata na drugim površinama, jedino rješenje je graditi veće zgrade. No, većina stambenih zona u njemu nema više od 4-5 katova visine. Također, sve daljnje površine na kojima bi se stambene zone mogle širiti su zaštićene i već 40 godina nije moguće širenje grada u dostupan periferni prostor. Razlog tome je regulacija iz 1980-ih koja je trebala spiječiti „urbanizaciju“ grada i zadržati poznatu „vizuru San Francisa“. Nevjerojatno specifičan propis zabranjuje izgradnju zgrada čija visina može zasjeniti bilo koji park ili trg na duže od jedan sat nakon izlaska i jedan sat nakon zalaska sunca.

Samim time ne postoje visoke stambene zgrade, cijena stanovanja raste, a najviše su pogođeni najsiromašniji stanovnici čiji dosadašnji domovi postaju preskupi i prisiljeni su na odlazak. No, to nije sve, referendumima je višestruko izglasana zabrana širenja i izgradnje visokih zgrdada unutar stambenih zona i mnoge površine i zgrade zaštićene su od preinaka te moraju zadržati svoj postojeći izgled. Očuvanje baštine ima kulturnog smisla, no trebaju li najranjiviji članovi društva ispaštati radi ovakvih nevjerojatnih regulacija i slijepe zaluđenosti „zaštitom“ vizure grada? Ovdje se ustvari radi o sprezi interesnih skupina vlasnika nekretnina koji koristeći netržišne metode čuvaju svoje skoro kartelne pozicije.

Kroz demokratske mehanizme moguće je vršiti pritisak na ograničenje i zaustavljanje izgradnje stambenih projekata tamo gdje bi oni koristi cijeloj zajednici. Demokratski procesi naime trebaju služiti na korist društva, a ne kao sredstvo za osiguravanje vlastitog ekonomskog probitka i utjecanja na tržište na štetu drugih.

Stanovnici San Francisca, nakon što podmire svoje stanarine ili kredite, ostaju s manje primanja od stanovnika Teksasa i samim time, zbog toga što plaćaju neefikasni kartel koji ne dodaje nikakve nove vrijednosti, ne mogu podupirati lokalno gospodarstvo. To ima negativni efekt na cijelu zajednicu. Manje prometa za obrte, mala poduzeća i velike firme znači i manje prihoda od poreza za javne usluge. Visoka regulacija i visoki porezi i visoke cijene nekretnina i poslovnih prostora znače da će se firme jako teško odlučiti započeti poslovanje u gradu kojem stopa rapoloživog dohotka stanovnika pada. To vodi u spiralni pad cijelog gospodarstva na području grada i okolice i stvara dodatne društvene i političke probleme.

Površni pogled na stvar znači da vrlo često laici okrive poduzeća koja ne plaćaju dovoljno za „skup život“ u takvim gradovima. Pad kupovne moći zapravo je u ovom slučaju jasno vidljiv zbog jako loše vođene politike koja je trebala potaknuti rast, demokratizaciju i edukaciju kao tri temelja izgradnje blagostanja. Umjesto toga, San Franciso je loš primjer lobiranja, politikanstva i protekcionizma lažno predstavljenog kao „briga za zajednicu“.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IGOR VUK
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.