Vezani članci:
Paušalni obrt - dobra prilika za samozapošljavanje
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Ono kad institucije ove države rade svoj posao
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
Fiskalna konsolidacija u državi koja puno troši i malo daje
SAD: Crkvene organizacije nadmašile državu u pružanju pomoći nakon uragana
Pokvarena država stvara pokvareno društvo
Naša država tretira navijače gore nego silovatelje i pedofile
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Država generira mržnju, a slobodno tržište je lijek
Hrvatska na javni red i sigurnost troši veći udio BDP-a od većine EU zemalja
Zašto mi stvarno tribaš?
Privatni kapital donosi blagostanje, a državni kapital bijedu
Odgovor na omiljeno pitanje marksističkih novinara o našim protržišnim poduzetnicima
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Država ubija starinski obrt


Piše: Branimir Perković
11.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Država ubija starinski obrt


Piše: Branimir Perković
11.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ivan Horvatić, jedan od posljednjih hrvatskih klobučara zatvara obrt koji postoji od 1948. godine. Razloga je sigurno puno, od dovoljne starosti za mirovinu do radnog zamora, ali gospodin Horvatić izdvaja dva glavna: pad prodaje i državni nameti. Na pitanje jedne gošće "Je l` vam žao što zatvarate?", Ivan odgovara: "Naravno da je, ali je prodaja sve manja, a nameti sve veći. A ta fiskalna blagajna koju bih morao uvesti do 1. srpnja je kap koja je prelila čašu".

Analizirajmo ta dva razloga i njihovo rješenje. Za pad prodaje se ne može okriviti nikoga per se, nego kombinaciju faktora. Glavni faktor je sigurno promjena modnih trendova u društvu jer ipak se radi o obrtu starom skoro 70 godina. Da malo ilustriram, to je vremenski raspon od prvog jugoslavenskog popisa stanovništva, korejskog , vijetnamskog i dva afganistanska (i SSSR-a i SAD-a) rata, slijetanja na mjesec, pada SSSR-a, Domovinskog rata, ekonomskog procvata Japana pa zatim Kine, ulaska Hrvatske u EU, do danas. Kroz sve te godine prostor Ivanovog obrta se promijenio jako malo, a način izrade šešira nimalo.

Nažalost za njega, poslovanje ne funkcionira na taj način. Ustvari sam impresioniran samom činjenicom da je jedan toliko stari zanat opstao toliko dugo, ako ne kao profitabilan, onda bar na pozitivnoj nuli. Jer u cijelom tom razdoblju ne mijenjati poslovne prakse, tehnologiju, marketinške aktivnosti, općenito ne prilagođavati se novim vremenima, je put u propast.

Ali, ipak trebamo cijeniti tu starinsku, tradicionalističku tvrdoglavost, upornost da se očuva svoj mali svijet usprkos ogromnim promjenama u vanjskom svijetu. To ne čini dobru poslovnu praksu jer posao ovisi o stalnoj prilagodbi promjenama. Tako da je zaista impresivna ta borba jednog čovjeka sa samim vremenom.

Kako gospodin kaže, nikada se nije služio ni tipkovnicom niti internetom, a danas bi mu internet sigurno pomogao u poslovanju jer globalno ipak postoji puno šire tržište za njegove proizvode od jednog Zagreba. Naravno, nije potrebno da sada pred mirovinu uči kako koristiti nove tehnologije, ali zašto ne bi zaposlio mladog čovjeka koji bi mu odrađivao taj dio posla?

I što radi država umjesto da mu pomogne da modernizira svoje poslovanje i postane možda i globalno popularan klobučar? Konstantno mu nabija sve veće i veće poreze, doprinose i ostale namete. Treba shvatiti, riječ je o osobi u godinama i teško se sada može prilagoditi modernom dobu te nadoknaditi 70 godina odbijanja promjena, ali sigurno bi jedna mješavina njegovog bogatog iskustva i znanja u izradi šešira jako profitirala od mladog/e suradnika/ce sa internetskim znanjem i osnovnim znanjem o korištenju internetskih platformi za prodaju. Starost se teško mijenja, ali zašto država, umjesto što jednog samostalnog obrtnika dodatno cipelari, ne poveže iskustvo i snalažljivost, staro i mlado, tradicionalno i moderno?

Od jedne takve sinergije bi korist imali svi, i g. Ivan koji bi mogao nastaviti raditi ono što voli te istodobno dobro zarađivati, mladi/a suradnik/ca zaradivši jako vrijedno iskustvo u marketingu i prodaji te država jer bi taj obrt preživio i time nastavio uplaćivati u državnu blagajnu, pod uvjetom da se državni nameti smanje.

Uništenje 70-godišnjeg obrta jednog od posljednjih hrvatskih klobučara ide primarno na dušu države, koja umjesto da potpomaže poduzetništvo, obrt, rad i stvaranje, sustavno otežava i onemogućuje bilo kakvo produktivno, inovativno i samostalno ponašanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu. Oporezivanje je umijeće čerupanja guske uz što manje gakanja, umijeće što većeg sisanja krvi bez da se ubije tijelo, a izgleda da institucije hrvatske države pretjeruju i da u svojoj pohlepi za sisanjem krvi sišu sve više i vrlo brzo ubiju tijelo. Stablo vene ako mu otkidate previše listova, a gospodarstvo umire ako ga država previše oporezuje.

Za postupno uništavanje poduzetništva, obrtništva i industrije u Hrvatskoj je odgovorna država koja prevelikim parazitiranjem i radnika, poslodavaca i obrtnika uništava gospodarstvo, a time uzrokuje iseljavanje građana iz države i pad nataliteta, tj. izravno je odgovorna za postupni nestanak stanovništva RH.

Za čiju korist, gospodo, osim politički podobnih uhljeba koji, zbog svoje nemogućnosti da gledaju dugoročno, uništavaju budućnost vlastite djece?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.