Vezani članci:
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Mit o sukobu rada i kapitala
Stoljeće krvavih režima
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Socijalizam - povijest pokušaja gradnje na trulim temeljima
Hrvatska marksistica ljuta na Žižeka što je pristao debatirati s Petersonom: ʼS njima nema razgovoraʼ
Maja Sever, Hasanbegović, HDZ i partija
Ron Paul i kulturni marksizam
Neka drug Božo prizna da je marksist i svu glupost ćemo mu oprostiti
Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?
U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni
Što znači 'besplatan pobačaj'?
Kako je kapitalizam pobijedio komunizam i na kulturnom planu
Trash marksisti napadaju Coca-Colu: 'Kome ide ekstraprofit?'
I nakon partije - partija. I nakon socijalizma - socijalizam
'Neki kapitalisti su pristojni pa ostave nešto i radnicima'
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?


Piše: Liberal.hr
Izvor: The Economist
18.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?


Piše: Liberal.hr
Izvor: The Economist
18.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Komunizam se urušio prije skoro prije trideset godina, ali je utjecaj Karla Marxa i dalje živ. Marxistički pristupi nalaze se u nekim od najzanimljivijih djela povijesti i sociologije koja se danas objavljuju. Marxova djela, uključujući "Komunistički manifest", napisan s Friedrichom Engelsom 1848. godine, imala su veći utjecaj na moderni svijet nego što je itko očekivao. Od deset glavnih zahtjeva manifesta, možda su četiri ispunjena u mnogim bogatim zemljama, uključujući "besplatnu edukaciju za svu djecu u javnim školama" i "progresivni porez na dohodak".

Nema boljeg vodiča za marksizam od Garetha Stedmana Jonesa s Kraljevskog sveučilišta u Londonu. U novoj knjizi nudi bogate opise Marxovog života, od kojih je velik dio potrošen u siromaštvu. "Karl", rođen u Njemačkoj, radio je tri do četiri dana bez spavanja i stalno je bio bolestan (njegova beskompromisna prehrana, koja se temelji na "vrhunskim jelima, dimljenoj ribi, kavijaru i kiselom krastavcu zajedno s vinom Moselle", pivo i likeri - teško može pomoći). Opisan je kao neugodan: arogantan, rasistički i stalno posuđuje novac od Engelsa.

Za čitatelje koji su najviše zainteresirani za takve detalje, preporučujemo biografiju Marxa, objavljenu 1999. godine, Francisa Wheena koja može biti bolji izbor. Knjiga g. Stedmana Jonesa prije svega je intelektualna biografija, koja se usredotočuje na filozofski i politički kontekst u kojem je Marx pisao. Doktorirao je filozofiju 1841. godine i bio je okružen žestokim raspravama o posljedicama industrijalizacije i mjestu religije u suvremenom svijetu. Bio je strastveni čitatelj The Economista dok ga je javno odbacivao kao "europski organ aristokracije financija".

Za razliku od onoga što se često navodi, Marx nije izmislio komunizam. Radikali, uključujući Pierre-Josepha Proudhona (1809.-65.) i Chartistički pokret u Engleskoj, dugo su koristili jezik koji će moderni čitatelji prepoznati kao "marksizam" - "uživati ​​političku jednakost i ukinuti imovinu"; "rezervna vojska rada" i tako dalje.

Koji je onda njegov doprinos? Velik dio svog vremena proveo je u neslaganju s drugim radikalima, napadajući osobito Proudhona, kojeg je on usporedio s jednim od "buržoaskih ekonomista". Daleko značajnije, pokušao je pružiti opći teorijski opis kako je kapitalizam djelovao, posebno u "Kapitalu" koji je objavljen 1867. godine.

Njegova karakterizacija kapitalizma elegantna je u svojoj jednostavnosti. Svaki dan, tvrdio je, radnici su proizveli veću vrijednost robe nego što je bilo neophodno da bi se održali. Kapitalisti su prisvojili ono što je preostalo. Radnici nisu mogli dobiti taj višak jer nisu imali vlastiti kapital (strojevi, zgrade i tako dalje). No, kako su oni proizveli više, stvorili su više kapitala, čime su ojačali dominaciju kapitalista. "Sustav koji naizgled odmara na ravnopravnoj i fer razmjeni može dosljedno donositi višak jednoj od stranaka u razmjeni".

G. Stedman Jones je povjesničar s marksističkim sklonostima. Čitatelj bi stoga očekivao ​​zvonjavu prihvaćanja ideja velikog čovjeka. Međutim, autor je u mnogim dijelovima vrlo kritičan. Na primjer, on ističe da je Marx pokazao "sklonost razvoju političke ekonomije", velika pogreška s obzirom na to kako se to područje brzo mijenja. Još uvredljivija kritika: "Grundrisse", nedovršeni rukopis koji mnogi neomarksisti vide kao blago teorije, ima "nedostatke u temeljnim argumentima".

G. Stedman Jones je iznimno kritičan prema dijelovima "Kapitala". U jednom odlomku, Marx je pokušao odgovoriti na zagonetku: promjena razina ponude i potražnje objašnjava zašto cijena robe ide gore ili dolje, ali ne objašnjava zašto je ravnoteža cijena te robe ono što jest. Na primjer, zašto su jagode skuplje od jabuka?

Da bi riješio zagonetku, Marx se oslonio na "teoriju vrijednosti rada". Pokušao je dokazati da je cijena robe određena time koliko je radno vrijeme uloženo u nju - što je pokazalo kako su radnici iskorišteni. Međutim, on je "samovoljno isključio relativnu poželjnost ili korisnost roba", kaže g. Stedman Jones, koji bi većinu ljudi pogodio kao očito objašnjenje. Autor apelira na mnoge Marxove učenike: ako dobro proučite gusta, teorijska poglavlja "Kapitala", bez obzira koliko se trudili, teško je izbjeći zaključak da u njemu postoji dosta gluposti.

Prava vrijednost takvog djela, u očima g. Stedmana Jonesa, leži u dokumentaciji stvarnog svakodnevnog života s kojima se suočavaju engleske radničke klase. Marx je sintetizirao "izvanredno bogatstvo statističkih podataka, službenih izvješća i komada novinskih izvješća" kako bi pokazao koliko je težak život za mnoge ljude koji žive u najnaprednijoj zemlji u svijetu. Ipak, čak i njegova empirijska istraživanja imala su nedostatke, nešto što g. Stedman Jones ističe. Nije obratio dovoljno pozornosti, na primjer, na objektivne mjere životnog standarda (kao što su stvarne plaće), koje su se 1850-ih jasno poboljšale.

Najvažniji dojam iz ove knjige je da je Marxova reputacija (barem u nekim dijelovima) kao ekonomista-filozofa bez premca, daleko precijenjena. Marx je planirao napisati "Kapital" u više svezaka. Prvi je završio. Ali kada je došlo do pisanja drugog, shvativši da će se suočiti s nepremostivim intelektualnim preprekama, pozivao se na bolest (iako se činilo sasvim sposobnim obavljati druge vrste istraživanja). Karl je bio u žiži intelektualnog razvoja 19. stoljeća. No, mit je impresivniji od stvarnosti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.