Vezani članci:
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Tržište nije Bog
Trulež draži od kreativne destrukcije
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Radi se na liberalizaciji tržišta: 120 mjera je provedeno ili su u fazi provedbe
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije
Socijalni kapital u tržišnoj ekonomiji (i zašto je bitan)
Za lošiju Nutellu krivi su Hrvati u Njemačkoj
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Slobodno tržište i deregulacija spašavaju ljudske živote
Razbijanje mita: Ne, TTIP neće osiromašiti domaću proizvodnju
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Može li država na ovakav način promijeniti naše navike?
Pouka incidenta s United Airlinesom: Tržište se najbolje regulira samo
Afera Agrokor naučila nas je ove 4 lekcije
Tko je kriv za lošiju Nutellu i što može Borzan napraviti?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu


Piše: Predrag Rajšić
4.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu


Piše: Predrag Rajšić
4.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Na samom početku studija u Kanadi, nepunih osam mjeseci nakon što sam u tu zemlju došao, napisao sam esej simptomatičnog naslova "Ne dozvolite da vam novac pojede dušu" u kojem sam kritizirao kandsku poljoprivredu jer je, kako sam tada mislio, usredotočena samo na profit, a u drugi plan stavlja tradicionalne vrijednosti kao što su obitelj, prijateljstvo i zajedništvo. Tu sam iznio niz antitržišnih teza koje mi iz ove perspektive djeluju naivno i djetinjasto, ali su mi sada dragocjene. Dragocjene su mi jer mi pomažu da razumijem antitržišni sentiment koji je vrlo zastupljen u Hrvatskoj.

U čemu se taj antitržišni sentiment očituje? Očituje se ponajviše u svakodnevnom narativu. Zanimljiv mi je način na koji se na Balkanu govori o privatnom vlasništvu. Uz taj termin uvijek se nekako u svakodnevnom diskursu povlači zadah nepravde. "Ma on ti je privatnik" se uglavnom koristi kao moralna etiketa. Ono, "lako je njemu; (jer) on je privatnik". Ili "ma briga njega za nas; (jer) on je privatnik". Ili "ma to je kupio neki privatnik; (pa zato) mi od toga nećemo imati nikakve koristi."

To gledanje na tuđu korist kao na vlastitu štetu je vjerojatno jedna od značajnijih barijera uspostavljanju prave tržišne ekonomije na Blakanu.

Sličan tip narativa je da se privatnik bogati tako što zapošljava druge da rade za njega. Rekli biste: "Pa kakav sad prigovor ovome imaš? Ovo je gola činjenica." Ali, nije ovo gola činjenica. Prvo, nismo definirali što to znači biti bogat. Bogat u odnosu na što ili koga? Evo, ja sam bogat u odnosu na sebe prije petnaest godina, ali vjerojatno nisam bogat u odnosu na Billa Gatesa.

Drugo, zar nije također točno da privatnik radi i za radnika? Ja sam, recimo, od sveučilišta u Waterloou i od sveučilišta u Guelphu dobio na raspolaganje ogromnu količinu njihovog kapitala koji mi koristi za to da učim studente i pišem znanstvene radove i tako zarađujem za sebe i svoju obitelj. Dakle, ja sam se "obogatio" radeći "za drugoga". Stavljam oba termina pod navodnike jer su oba subjektivna. Ovise o tome u koju polovicu čaše gledate, onu punu ili onu praznu.

Zašto se samo usredotočiti na "prazni" dio čaše, tj. na to da su ta sveučilišta od mene dobila na raspolaganje moj rad i da ja radim za njih? Točno, radim ja za njih, ali rade i oni za mane. Ja njima nudim moje usluge, a oni meni nude svoje. Moj radni odnos je u obostranu korist, a ne samo u korist mog poslodavca. To što netko ima koristi od mog rada ne znači da on od mene nešto otima ili da naš odnos ide na moju štetu. Tako je u svakom dobrovoljnom odnosu radnika i poslodavca.

Nedavno sam napisao članak o neprijavaljenom radu ili, popularno, "radu na crno". Kad sam čitao neke komentare, imao sam osjećaj da čitam onaj moj esej o "nepravednoj" kanadskoj poljoprivredi gdje je, navodno, osobni profit prioritet. I tu kod našeg čovjeka postoji naglasak na "čaša je napola prazna". U Kanadi, recimo, mnogi dostavljači brze hrane rade na crno i na to prosječni Kanađanin gleda kao na nužno zlo posla koji je vrlo slabo plaćen. Mnogi novi imigranti rade na crno jer su drugačije neisplativi. Razina znanja im je takva da nisu baš produktivni.

Kod nas na Balkanu riječi koje se prvo spomenu kad se govori o radu na crno su kriminal i varanje države. Stječe se dojam da bi naš čovjek radije bio po zakonu nezaposlen nego da radi na crno. Ne znam je li ovo posljedica one "bolje za dinar ležati nego za dva raditi" koja je bila aktualna za vrijeme Jugoslavije, ali mi prilično sliči na to.

Onu drugu, punu stranu čaše, malo tko spominje, a to je da je zaposleni čovjek društveno dobro. Zaposlen čovjek proizvodi nešto što će nekome biti od koristi. Zaposlen čovjek je aktivan, kreće se u krugu ostalih zaposlenih ljudi i time dolazi u kontakt s novim mogućnostima produktivnog djelovanja. Ne treba zaboraviti i ono što je možda najvažnije, a to je psihološki utjecaj zaposlenosti. Zaposlen čovjek ima osjećaj svrhe. Nedostatak osjećaja svrhe korijen je mnogih psihičkih problema i zato je za čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje pogubno da bude nezaposlen.

Točno, bilo bi idealno kad bi država smanjila nepotrebne namete pa da rad na crno ne bude surova realnost ili da svaki radnik bude dovoljno produktivan da poslodavac za sve može izdvojiti državne namete. Ali iz perspektive čovjeka koji treba preživjeti na neki smislen način, mnogo je smislenije da si nađe neko zaposlenje, pa makar i na crno, ako ne može drugačije, nego da sjedi i čeka da se zakon promijeni. Da, čaša je napola prazna, ali bolje je da bude napola prazna, a napola puna nego da bude do kraja prazna.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.