FOTO: HRT
FOTO: HRT
Mislav Tolušić
23.12.2017.
Mislav Tolušić
Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?
Pročitano 1804 puta. Ocijenjeno 1 puta. Ukupna ocjena: 5
Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?
Kraj je godine, proračunske brojke za 2017. su nam sada poznate. Mislim da bi bilo zanimljivo pogledati koliko je tko “dobio” iz poračuna. Naravno da porezni obveznici koji pune proračun ništa ne dobivaju, nego im se samo može uzeti manje ili više.

S početkom godine stupila je na snagu porezna reforma. Glavni dio porezne reforme je bilo sniženje poreza na dohodak. Vlada je prema svojim izračunima predvidjela da će se prihodi građana povećati za oko 1,5 milijardu kuna.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo prosječne mjesečne plaće iz prvog kvartala 2017. s plaćama četvrtog kvartala 2016. možemo vidjeti da je prosječna mjesečna neto plaća narasla za 3%; prosječna bruto plaća narasla je za oko 2%. Ako normaliziramo plaće iz Q1 2017. - uzmemo prosječnu stopu davanja iz Q4 2016. i primijenimo je na Q1 2017, možemo pretpostaviti da je prosječna neto plaća rasla za oko 1% uslijed porezne reforme.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo broj prosječno zaposlenih u Q4 2016. i Q1 2017. s prosječnim godišnjim davanjima (razlika između bruto i neto plaće) možemo izračunati za koliko su smanjena državna davanja. Izgleda da je porezna reforma bila teška oko 1,1 milijardu kuna. Dakle porezni obveznici koji plaćaju porez na dohodak su “dobili” 1,1 milijardu kuna.

Koristeći sličnu metodologiju, možemo izračunati koliko je od 1,1 milijardi otpalo na državni sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako uspoređujemo prosječne bruto i neto plaće, isplaćene za sektore koji su pretežno u domeni države, možemo vidjeti koliko je bilo prosječno porezno rasterećenje prema djelatnosti.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Koristeći istu pretpostavku o domeni države, možemo utvrditi broj ljudi koji primaju plaću iz proračuna. Ako uspoređujemo brojke iz Q4 i Q1, moramo napraviti još jednu pretpostavku, a to je koji je broj relevantniji za uporabu. S obzirom da broj ljudi varira s obzirom na mirovine, kako bismo došli do konzervativne procjene uzeli smo manji broj za svaki sektor.


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako pomnožimo godišnje porezno rasterećenje s brojem zaposlenih, možemo zaključiti da je godišnji učinak poreznog rasterećenja na javni sektor bio oko 230 milijuna kuna.

Dakle, oko 20% ukupnog poreznog rasterećenja je “dobio” javni sektor. Privatni sektor je “dobio” oko 900 milijuna kuna.

Godine 2017. državni sektor je dobio i tri povišice od 2% – u siječnju, kolovozu i studenom. Ako koristimo brojke iz 2016., rast od 2% je na godisnjoj razini oko 500 milijuna kuna. Tako da su radnici u javnom sektor (ljudi koji su bili zaposleni u njemu početkom 2017.) “dobili” sljedeće:


Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: autor (klikni na sliku za uvećani pregled)

Eto, svatko je dobio nešto, u globalu radnici u privatom sektoru su dobili oko 10% manje od javnog sektora. Gledajući po glavi, javni sektor je dobio u prosjeku 3,391 kunu; realni sektor je dobio 1,055 kunu. Utakmica je završena, rezultat je 3,2:1 za državni sektor.


VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O AUTORU
Mislav Tolušić dilomirao je na FSB-u u Zagrebu i magistrirao na Vanderbilt sveucilištu. Bavi se financijama i ulaganjima.
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA