Mario Nakić
9.1.2018.
Mario Nakić
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
Pročitano 2460 puta. Ocijenjeno 7 puta. Ukupna ocjena: 4
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
Nedavno je na Ekonomskom labu objavljena analiza dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Ekonomist Ivica Brkljača je, koristeći rezultate istraživanja Državnog zavoda za statistiku, usporedio kretanje dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj s Europskom unijom, i to na dva načina - GINI koeficijent i kvintilni omjer dohodka. U obje varijante rezultat je isti - nejednakost u Hrvatskoj se od 2010. do danas znatno smanjila dok se na razini EU blago povećala.

Prema Ginijevom koeficijentu nejednakost u Hrvatskoj pala je ispod 30% dok na razini EU ona iznosi 30,8 posto. Prema kvintilnom omjeru dohotka (razlika između plaća petine stanovništva s najnižim dohotkom i petine s najvišim dohotkom) Hrvatska je pala na 5 (što znači da 20% onih s najvišim primanjima ima u prosjeku 5 puta veću plaću od onih s najnižim primanjima) dok na razini ostatka EU taj pokazatelj iznosi 5,2. Treba napomenuti da je tijekom krize, 2011. godine, u Hrvatskoj razlika bila 5,6 puta, a GINI je iznosio 31,6%.


Ginijev koeficijent u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)


Kvintilni omjer dohotka (S80/S20) u Hrvatskoj i EU (izvor: Ekonomski lab)

Sad, kad je jasno da se u Hrvatskoj materijalna nejednakost među stanovništvom konstantno smanjuje, treba se prisjetiti huškača u medijima, politici i intelektualnoj zajednici koji su nas tijekom svih ovih godina plašili pričama o rastu nejednakosti u našem društvu i preporučavali još progresivnije oporezivanje. Prvi mi na pamet pada akademik Ivo Šlaus koji je u intervjuu za Index, naslovljenom "Ni kapitalizam ni socijalizam nisu rješenja" nadrobio hrpu gluposti, a između ostalih i ovo: "Nejednakost se u našoj domovini nije smanjila nego se povećala" da bi napao "mjere štednje" (koje Hrvati još uvijek nisu vidjeli). Rekao je i ovo:

"Niz istraživanja pokazuje da povećana nejednakost povećava smrtnost, smanjuje životni vijek, povećava stopu kriminala. Svi socio-ekonomski indikatori pogoršavaju se povećanjem nejednakosti."

Postoji niz istraživanja koja pokazuju upravo suprotno - povećanje nejednakosti dovodi do smanjenja ekstremnog siromaštva (npr. Kina). Hrvatska je po GINI koeficijentu sada u boljem položaju od Švicarske i, ako bismo trebali vjerovati akademiku Šlausu, onda bi Hrvati danas živjeli u većem blagostanju od Švicaraca. Ipak, znamo da nije tako. Nejednakost u primanjima nije nikakav pokazatelj socio-ekonomskog stanja društva, puno su bitniji pokazatelji BDP per capita, prosječna i medijalna plaća, stopa ekstremnog siromaštva, stopa zaposlenosti itd. Zato što GINI koeficijent ne korelira baš ni sa čim, pa ni sa subjektivnim osjećajem građana. Tako Čile, koji ima najveći GINI u Latinskoj Americi, također ima najpozitivnije rezultate prema istraživanju Pew Research Centra o mišljenju javnog mnijenja je li danas bolje nego prije 50 godina.

Moramo se prisjetiti i SDP-ovca Miranda Mrsića koji nas je još nedavno sponzoriranom objavom na Facebooku plašio lažnim podacima kako GINI u Hrvatskoj iznosi 33,7 posto i kako se nejednakost u Hrvatskoj povećava.

Televizija N1 je u ožujku 2017. objavila prilog "Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju" u kojem su stanoviti Željko Ivanković i Matija Kroflin (ne piše ni tko su oni ni čime se inače bave) pričali o užasima nejednakosti. Tu su rekli kako je za vrijeme krize dohodovna nejednakost u Hrvatskoj opala (što je očito neistina), a da je poslije krize ponovno narasla (što je još jedna neistina).

Jutarnji list je u veljači 2016. objavio članak sa skandaloznim naslovom "NEJEDNAKOST: KLJUČNO DRUŠTVENO PITANJE Jedan posto Hrvata, njih 7.427, prosječno na svojem računu drži 4,5 milijuna kuna" gdje je anonimni autor samo na osnovi oročene štednje zaključio kako je "nejednakost ključno hrvatsko društveno pitanje". Ratko Bošković, kolumnist Večernjeg lista je u svibnju 2017. pisao o "razlikama koje bodu u oči" i da su "razlike u dohocima hrvatskih građana prilično velike" te zaključuje da je rješenje "progresivnije oporezivanje, lakša dostupnost kredita i veće zapošljavanje žena".

Bilo je još puno provala raznih pametnjakovića tijekom proteklih godina na tu temu i ispričavam se svima koje nisam ovdje spomenuo, a smatraju da su zaslužili. Okrivite moj nedostatak volje da previše vremena potrošim na traženje smeća po hrvatskom webu. Pune nam glavu svakakvim glupostima, samo kako bi nam odvratili pažnju s pravog problema - a to je prespori ekonomski rast koji je uvjetovan upravo velikom i opsežnom državom pod krinkom "socijalne pravde". Bez rasta gospodarstva, bit će puno siromašnih! Borba protiv siromaštva se ne vodi pritiscima na one koji dobro zarađuju, nego upravo suprotno - omogućavanjem što lakšeg razvoja svima. Politika ekonomskih sloboda omogućit će i onima s najnižim primanjima da dobiju veći izbor i mogućnosti boljeg zaposlenja na tržištu rada ili da lakše sami pokrenu vlastite poslove i izbore se za svoj položaj.


Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA