Mario Nakić
18.3.2018.
Mario Nakić
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Pročitano 3674 puta. Ocijenjeno 56 puta. Ukupna ocjena: 5
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Tportal je u povodu 170. godišnjice Manifesta Komunističke partije objavio razgovor s Katarinom Peović Vuković, članicom Radničke fronte (stranke koja se otvoreno zalaže za ukidanje kapitalizma) i docenticom na Sveučilištu u Rijeci. U tom su članku iznijeti više stavovi autora Vanje Majetića i njegove sugovornice nego realne činjenice, ali dobro je poslužio za nastavak popularizacije marksističkih ideja u našem društvu.

U jednom su svakako u pravu: Komunistički manifest Marxa i Engelsa je danas u Hrvatskoj vjerojatno aktualniji nego ikada, ali mnoge stvari su prilagodili vlastitim simpatijama i željama. Recimo, ovo:

"Neki stavovi koje savjetuje 'Manifest' trenutno su rašireni u kapitalističkim zemljama, a valja napomenuti da je većina suvremenih država provela neke od ideja za koje se on zalagao u svoje doba, poput progresivnog oporezivanja dohotka, uvođenja središnjih banaka, javnog školovanja za svu djecu u državnim školama i ukidanja dječjeg rada."

Javno školovanje za svu djecu i ukidanje dječjeg rada nije posljedica "savjeta Karla Marxa" nego kapitalizma i tržišne ekonomije. Da biste mogli financirati edukaciju za one koji si je ne mogu sami priuštiti, morate proizvoditi višak dobara. Dakle, bez bogatog tržišta nema ni kvalitetne javne edukacije za svu djecu. To je najlakše provjeriti po rezultatima. Ako pogledate rezultate PISA testova, vidjet ćete da prednjače upravo bogata kapitalistička društva s razvijenim gospodarstvom i čvrstim poštivanjem privatnog vlasništva (potpuno suprotno od Marxovih zahtjeva). Lako je reći "ja želim da sva djeca imaju dostupnu kvalitetnu edukaciju". Mislim da je to želja svake normalne osobe. Ali to su uspjele ostvariti, u punom smislu, samo kapitalističke zemlje s velikim ekonomskim slobodama (Singapur, Švicarska, Finska, Velika Britanija, Australija itd.).

Ista je stvar i s dječjim radom. Dječji rad se ukida zahvaljujući kapitalizmu i toj famoznoj "neoliberalnoj globalizaciji" (kako je Tportal malo kasnije naziva), a ne nekakvom komunističkom manifestu. Ljudi koji ne razumiju osnove ekonomije misle da su djeca radila, i da sada rade tamo gdje još uvijek dječji rad postoji, zato što tako žele pohlepni kapitalisti, prokleti privatnici i zli roditelji. Ne! Djeca su radila i u SFRJ, i to masovno na seoskim imanjima. Ja to znam jer moji su roditelji kao klinci radili na polju. Ne zato što su htjeli ili zato što su ih zli kapitalisti iskorištavali (u SFRJ nije bilo zlih kapitalista), već zato što je tako obitelj mogla preživjeti. Razvojem gospodarstva, stvaranjem viška kapitala i rad postaje vredniji pa odrasli radnici mogu više zaraditi tako da djeca ne moraju sudjelovati u radu. To je jako dobro objasnio Steven Horwitz s Instituta za humane znanosti. Dakle, za ukidanje dječjeg rada i kvalitetno javno školstvo (mi ovo drugo još nemamo) možemo zahvaliti isključivo kapitalizmu i globalizaciji.

"Bez obzira na pozamašne kritike, mnogi se slažu u mišljenju da je 'Komunistički manifest' jedan od najbolje pisanih političko-programatskih tekstova te je poprilično aktualan u današnjem vremenu neoliberalne globalizacije."

Komunistički manifest je popis želja koji se svaki put, kad je pokušana njegova implementacija u stvarnosti, pokazao kao fijasko i tragedija epskih razmjera. Preko 60 milijuna ubijenih (što fizički smaknutih, a što izgladnjelih nasmrt) je rezultat pokušaja njegove implementacije. Treba biti realan, ima i onih marksista koji su dovoljno razumni da shvate kakve se opasnosti kriju u Marxovim teorijama. Pročitajte, recimo, što je o Marxu napisao njegov dugogodišnji fan Stedman Jones. I za nove generacije, da se greške iz prošlosti više nikada ne ponove, bilo bi dobro da pročitaju riječi Stephena Kotkina, profesora povijesti na Sveučilištu Princeton:

"Marx nikada nije zagovarao masovno ubojstvo ili gulagove, radne kampove. Nigdje nije tvrdio da se tajna policija, deportacija stanovništva i masovna smrt od gladi trebaju koristiti za uspostavljanje kolektivnih farmi.

Međutim, ako smo naučili jednu lekciju iz komunističkog stoljeća, ona glasi: za provedbu marksističkih ideala potrebna je njihova izdaja. Marxovo nastojanje da se "ukine privatna imovina" bilo je poziv na akciju - i neumoljivo put do stvaranja ugnjetavajuće, neprovjerene države."

Marx i Engels su napisali da se cijeli njihov manifest može sažeti u jednoj rečenici: ukidanje privatne imovine.


Koliko je to suluda ideja uvidjela je i najveća komunistička organizacija na svijetu - Komunistička partija Kine koja ga se prešutno odrekla kako bi poboljšala materijalno stanje svojih građana i izbjegla bunt. Zahvaljujući kapitalizmu, liberalizaciji tržišta diljem svijeta i globalizaciji tijekom proteklih 30 godina, danas živimo u svijetu u kojem je prosječna životna dob duža nego ikada u povijesti, ekstremno siromaštvo je ispod 9 posto (niže no ikada u povijesti) i dječji rad se polako, ali sigurno iskorjenjuje. Prosječni građanin zemlje drugog svijeta (poput Hrvatske), zahvaljujući globalizaciji i razvoju tehnologije uslijed ekonomskih sloboda, ima pregršt komunikacijskih mogućnosti koje se prije 10 godina nisu mogle ni zamisliti ako niste bili dio bogate elite. Ništa od toga ne bi bilo moguće postići kroz Marxov politički program.

I uslijed takvog razvoja, hrvatski novinari u mainstream medijima pišu o nekakvom "neoliberalizmu" (to im valjda dođe kao poštapalica - nitko ne zna što znači, ali svi znaju da je nešto grozno) i traže alternativu. Čak bi traženje alternative i imalo smisla, kad se ne bi okretali daleko u prošlost i stalno posezali za prožvakanim idejama koje su dokazane kao zločinačke u praksi. Hoće li ovaj narod ikada iskreno odbaciti kolektivizme i prihvatiti temeljne principe zapadne civilizacije - demokraciju, slobodu i privatno vlasništvo - o tome uvelike ovisi i naš gospodarski napredak.

Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
EKONOMIJA
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
NEWSLETTER

Upišite svoju e-mail adresu i primajte naše obavijesti (ne spamamo!).


BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA